Kako su se kretali pragovi na ‘najvećim’ ispitima mature u zadnjih 8 godina? Analizirali smo ih
Proteklog ponedjeljka Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je privremene rezultate državne mature, a s njima i bodovne pragove izražene u postocima koje je bilo potrebno zadovoljiti za svaku od ocjena. Analizirali smo kako su se u zadnjih osam godina kretali pragovi na tri obvezna predmeta – Hrvatskom, Matematici i Engleskom te na šest izbornih s najvećim brojem prijava. Kroz godine su varirirali samo na nekim predmetima, s time da je u zadnje dvije najmanji prag za dvojku, 25 posto – na Matematici, Kemiji i Fizici.
Foto: srednja.hr
Pragovi prolaznosti na ispitima državne mature utvrđuju se zasebno za svaku školsku godinu, a u pravilu ih Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavljuje na dan objave privremenih rezultata ljetnog roka. Tako je bilo i proteklog ponedjeljka, a odmah da naglasimo, pragovi vrijede za čitavu kalendarsku godinu, ljetni i jesenski rok. Analizirali smo koliko su se mijenjali u odnosu na prošlu i neke ranije godine, unazad do 2015., i to na obveznim i izbornim predmetima koje inače prijavljuje veći broj učenika.
Pragovi na obveznim predmetima isti su kao i lani
Ako se pogledaju pragovi prolaznosti na obje razine Hrvatskog, Matematike i Engleskog, oni su ostali isti u odnosu na prošlu godinu. Na A i B razini Hrvatskog prag za dvojku je bio 35 posto i u zadnje dvije godine, dakle u odnosu na 2020., niži je za dva posto. Ali je od 2015. do 2017. iznosio samo 33 posto.
Od tri obvezna predmeta s najviše prijava prag za dvojku je najniži na Matematici i iznosi 25 posto. Posljednjih nekoliko godina je poprilično konstantan, uz iznimku 2015. i 2016. kada je na A razini bio 28 posto, i 2017. kada je na B razini Matematike za dvojku bilo potrebno samo 24 posto.
U 2022., isto kao i lani, prag za dvojku najviši je od ova tri predmeta na Engleskom, iznosi 36 posto na A razini i 37 posto na B razini. Gledajući kroz godine, na Engleskom je prag za dvojku malo porastao – 2015. je na A razini bio 32 posto, a iste je godine na B razini iznosio 35 posto.
Pragovi po obveznim predmetima od 2015. do 2022. | izvor podataka: NCVVO
Na velikim izbornim predmetima prag najniži na Fizici i Kemiji
Kada je riječ o izbornim predmetima, u analizu smo uvrstili šest ispita s tradicionalno najvećim brojem prijava – Fiziku, Biologiju, Politiku i gospodarstvo, Kemiju, Psihologiju i Informatiku. Ni u ovom se slučaju pragovi u odnosu na 2021. nisu mijenjali, a najniži za dvojku, 25 posto, je na Fizici i Kemiji. Na Fizici je prag za dovoljan od osam analiziranih godina najniži u zadnje tri godine. Od 2015. do 2017. prag je bio 28 posto, a 2018. i 2019. čak 30 posto.
U razdoblju od 2015. do 2022. na Biologiji je prag za dovoljan bio najniži u 2021. i 2022., samo 27 posto, a ranijih godina bio je za dva do tri posto veći. Slično je i u slučaju Politike i gospodarstva, prag zadnje dvije godine je bio 31,50 posto, dok je od 2017. do 2020. bio veći i iznosio 33 posto. No, napomenimo da je u 2015. i 2016. bio 30, odnosno 31 posto.
Osjetan pad bodovnog praga za dvojku uočljiv je u slučaju Kemije. Kao što smo spomenuli, zadnje tri godine na ovom ispitu je za dvojku potrebno ‘prikupiti’ svega 25 posto. U godinama između 2015. i 2019. prag za dovoljan na Kemiji bio je 30 posto.
Situacija je obrnuta na ispitu iz Psihologije – ondje je prag porastao i zadnjih pet godina za dvojku je potrebno skupiti 30 posto bodova. Što je značajno više u odnosu na, primjerice, 2015., kada je prag na Psihologiji bio samo 25 posto.
Posljednji predmet koji smo analizirali je Informatika, gdje je prag za prolaz također varirao kroz osam promatranih godina. u 2019. i 2020. bio je 30 posto, a sve ostale godine, uključujući i ovu, iznosi samo – 28 posto.
Pragovi po izbornim predmetima od 2015. do 2022. | izvor podataka: NCVVO
KAKO SE ODREĐUJU PRAGOVI PROLAZNOSTI?
Kako smo već pisali, procedura određivanja praga jasno je razrađena i temelji se na Angoffovoj metodi. To rade skupine stručnih procjenjivača koje promotre ispite i temeljem više interakcija i međusobnih dogovora odrede koji bi bio prag na pojedinom ispitu kojeg bi učenici trebali proći da bi dobili pojedine ocjene. Na kraju se radi korekcija u skladu sa stvarnim ostvarenim rezultatima, što je zapravo ključni dio Angoffove metode i primjenjuje se kod mnogih standardiziranih ispita, a zbog čega pragovi mogu varirati iz godine u godinu.
Za sve pristupnike mature ili one koji će se na upisima ponovno okušati u 2022., pokrenuli smo novu Facebook stranicu Maturanti 2022. Ondje i u Facebook grupi Maturanti 2021./2022. moći ćete pratiti sve novosti vezane uz maturu u idućoj godini, kao i upise na fakultete. Kalkulator mature možete isprobati ovdje. Pitanja s prijašnjih matura možete rješavati u sustavu kvizovi.srednja.hr te tako provjeriti jeste li spremni za nadolazeće ispite.
Projekt Brucoš 101 provodi portal srednja.hr. Partneri projekta su Edward Bernays University College, Zagrebačka škola ekonomije i managementa te Privredna banka Zagreb. Ako želite redovno primati specijalizirane vijesti iz svijeta obrazovanja s portala srednja.hr, pretplatite se na naš newsletter ispunjavanjem obrasca dostupnog ovdje. U sklopu projekta ćemo objaviti i opsežne vodiče za brucoše, a do tada pogledajte video konferencije Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju.
