Kapa dolje: Toni je iz šest ispita mature dobio odličan, a jedan od njih riješio bez greške
Pisali smo nedavno o tome kako je u osječkoj III. gimnaziji čak četvero učenika ‘rasturilo’ ispite državne mature, postigavši na pojedinim predmetima stopostotni rezultat. Fantastičan je uspjeh, blago rečeno, na maturi postigao i tamošnji učenik Toni Ivanković. Uz tri obavezna predmeta pisao je i tri izborna, a iz svih šest dobio je – odličan. Štoviše, ispit iz Fizike (na kojemu je ove godine najčešća ocjena bila jedinica) Toni je riješio ijedne greške!
Toni Ivanković; fotografija iz privatne arhive
I dok je prosječna postotna riješenost ispita iz Fizike na ljetom roku mature iznosila između 41 i 50%, a najčešća ocjena bila je nedovoljan, daleko je od tog rezultata bio maturant III. gimnazije Osijek, Toni Ivanković. On je jedan od 18 učenika koji su taj ‘najpopularniji’ izborni predmet riješili sa stopostotnim uspjehom. Da nikako ne spada u prosjek, Toni je dokazao i na preostalih pet predmeta koje je pisao. Iz Matematike, Hrvatskog, Engleskog, Kemije i Informatike dobio je odličan i na svima je postigao rezultat viši od 90%.
– Iako sam i prije očekivao odlične rezultate na maturi, nakon polaganja ispita osjećao sam da ću imati preko 90 %, a dodatnu sigurnost predstavljao mi je izlazak rješenja u kojima sam, bar djelomično, mogao provjeriti odgovore. Sam dolazak rezultata predstavljao mi je olakšanje jer sam sa sigurnošću znao točan broj bodova, pogotovo iz esejskih dijelova, kao što su esej na ispitu iz Hrvatskog jezika, ali i Engleskog, počinje svoju priču Toni.
Kroz kontinuirani rad do mature bez stresa
Teško mu je izdvojiti najteži ispit, veli, jer svaki ima neke svoje ‘zamke’: za Kemiju je bila potrebna kontinuirana priprema i brzina u rješavanju zadataka, zadaci na Fizici nisu mu bili teški, ali treba dobro rukovati teorijom, dok je na Hrvatskom gradivo vrlo opširno.
– Za samu maturu ne mogu reći da sam proveo puno vremena pripremajući se. Svojom pripremom smatram redovito učenje tijekom četiri godine te na kraju ponavljanje kako bi se sve to vratilo u rutinu i kako bi se na ispitu moglo rješavati zadatke i pod stresom i vremenskim ograničenjem. Pred samu maturu najviše sam se pripremao za Hrvatski jer je gradivo opsežno, a smatram ga bitnim predmetom. Tijekom drugoga polugodišta riješio sam sve provedene ispite iz Matematike i Fizike pa se to može smatrati mojom pripremom, a nekoliko dana prije mature pročitao sam i gradivo iz udžbenika iz Fizike. Ipak, mislim da je vrlo teško takav rezultat postići ‘kampanjskim’ učenjem te da je za ovakav uspjeh potreban kontinuiran rad, procjenjuje ovaj osječki izvrsnik.
Dodaje, najbitnije je dobro ‘zagrijati stolicu’ u prvim razredima srednje škole pa će kasnije biti jednostavnije. To pravilo Toni je i sam slijedio pa je, kaže, u četvrtom razredu mogao malo i predahnuti. Puno mu je vremena uštedjelo i aktivno praćenje i sudjelovanje u nastavi pa izvan nje niti nije morao previše vremena provoditi uz knjigu. Otkrio nam je i što ga motivira za postizanje dobrih rezultata.
– Mislim da svakomu dovoljna motivacija mora biti ta da se rezultati mature gledaju pri upisu na fakultet i praktički određuju kojim putem nastavljamo u životu. Ipak, ništa se izvanredno ne može postići bez dužeg rada, a za to je potrebno da vas to što učite zanima. Ako volite ono što radite, ono osobno zadovoljstvo koje dobijete uspjehom jače je i važnije od bodova za fakultet i mišljenja ljudi oko vas, kaže nam Toni.
Od jeseni postaje FER-ovac
Osim kontinuiranog rada tijekom nastave, Toniju je kao priprema za maturu pomoglo i natjecateljsko iskustvo. Sudjelovao je na natjecanjima iz kemije, fizike i informatike. Redovno je prolazio na županijsku razini, a iz kemije i fizike okušao se i na državnoj.
Uspjehe će nastaviti nizati, ne sumnjamo u to, na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Izvrsni reziltati mature osigurali su mu mjesto na smjeru Računarstvo.
– Oduvijek me zanimala informatika i mislim da nisam bolje mogao odabrati. Volio bih uspjeti povezati svoje ljubavi prema tehnologiji i prema prirodnim znanostima poput fizike i kemije, ali bih volio i svojim poslom pomagati ljudima. Još nemam nikakvu predodžbu što ću točno raditi, ali se nadam da ću daljnjim obrazovanjem i istraživanjem svijeta otkriti nešto što me ispunjava i čime ću moći ostaviti doprinos društvu, priča nam Toni.
‘Obrazovni sustav je odlično prilagođen prosječnima’
Osim već spomenutog lošeg općeg rezultata na Fizici, maturanti ove godine nisu ‘briljirali’ niti na drugim predmetima mature. Konkretno, obavezni dio pao je 1.041 gimnazijalac, što je najviše do sada. Toni smatra kako je to rezultat više faktora, a iznio je svoj zanimljiv stav o težini ispita mature.
– Krivica se nikada ne može svaliti na samo jednu stranu jer je svaka matura kao i svaki učenik poseban slučaj. Općenito je prihvaćeno pogrešno mišljenje da se za maturu treba spremati danima i noćima i naučiti sve gradivo srednje škole u nekoliko mjeseci. Matura je zamišljena kao provjera znanja onoga što se nauči u školi. Kad se većina počne previše spremati za maturu i postizati dobre rezultate, naravno da maturu treba otežati kako bi se mogla napraviti kvalitetna razdioba. I tako matura iz kemije postane na razini između županijskog i državnog natjecanja te matura više ne provjerava znanje naučeno na nastavi već na pripremama za maturu. Tu, nažalost, nema jedinstvenog rješenja jer otežavanjem svi više uče, a time se mora otežati matura i dobivamo samo sve težu maturu za koju se sve više treba pripremati. Matura je odlično zamišljena, s obzirom na uvjete odlično se i provodi, ali sigurno je potrebna nekakva rekonstrukcija koju trebaju odraditi stručnjaci, smatra Toni.
A osim maturi, tvrdi, svojevrsna je rekonstrukcija potrebna i obrazovnom sustavu u cijelosti, s posebnim naglaskom na promjene u pristupu darovitim đacima.
– Obrazovni sustav je dobar. Ipak, ‘dobar’ nije dovoljno ako želimo da država napreduje. Sustav je odlično prilagođen prosječnima, radi se točno koliko treba i to prosječnima odgovara. Nažalost, sustav je vrlo loše prilagođen iznadprosječnima i nadarenima, ali i ispodprosječnima. Angažiranost oko dodatnog rada sada ovisi isključivo o dobroj volji profesora, a u mom iskustvu, to većinom nije ni približno dovoljno. Neki će profesori dati ono što se od njih traži jer im je to naposljetku i posao, ali neki će se angažirati da svaki učenik da svoj maksimum i da svaki učenik zavoli taj predmet, bio on iznad- ili ispodprosječan. Na neki način treba se omogućiti svima da, sukladno svojim sposobnostima, imaju priliku dati svoj maksimum. Nova radna mjesta koja bi omogućila usmjereniji rad s učenicima mogla bi riješiti problem i poboljšati kvalitetu obrazovanja. Očito je da su neke promjene potrebne, a za identificiranje problema najbolje je pitati same učenike jer smo mi ti kojima je sustav namijenjen i primijetimo puno više nego što se to možda misli, zaključuje jedan od najboljih maturanata u 2019.
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našim Facebook stranicama Maturanti 2019. i Maturanti 2020. te u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
