Komentar: Sramotni skandal na maturi jasna je poruka učenicima – niste svi jednaki
Devetero maturanata svoje je bodove zaradilo na netočnim odgovorima. Zahvaljujući njima položili su maturu. Tome su kumovali razni pritisci. Strogo neslužbeno. Službeno je, pak, došlo do ‘proceduralne greške’. Pa i ako vam se čini nevjerojatno da se visoka politika bavila nepropisnim dodjeljivanjem bodova na državnoj maturi, bez brige, na stolu je još barem jedno nadrealno objašnjenje. Objašnjenje koje vam, plastično, kaže da na ispitu iz mature možete bez beda napisati da dva i dva zbrojeno daju šest. Jer točan odgovor ionako nije bitan. Bitno je hoćete li se žaliti i hoće li netko složiti proceduralno ispravnu odbijenicu na eklatantnu glupost koju ste napisali u ispitu.
Foto: Srednja.hr
Ako ste se, istražujući ispite državne mature, ikad zatekli na središnjim državnim stranicama, imali ste priliku pročitati da se “na temelju rezultata državne mature, objektivno i nepristrano ocjenjuje znanje svakog pojedinog učenika te se time dobiva usporediva ocjena svih učenika u Republici Hrvatskoj”. Nije to bilo kakva tvrdnja. Ona podcrtava temeljno načelo državne mature, njenu kapitalnu prednost ispred varijabilne i često neobjektivne školske mature. Ako hoćete, pod tom su je tezom njeni tvorci i ‘prodali’ našem konzervativnom sustavu obrazovanja kao jedinu ispravnu alternativu. I mi smo to prihvatili. U načela, prednosti i teze smo povjerovali. Učenici, nastavnici, roditelji.
Proceduralno pogrešni
No, došlo je i to vrijeme, nama odveć poznato, kada si osvijestimo da te kvalifikacije uvijek vrijede samo u teoriji. U praksi uspjeh na maturi ponekad ni u natruhama ne proizlazi iz objektivnog i nepristranog ocjenjivanja. Savršeno to ilustrira slučaj devetero prošlogodišnjih maturanata. Oni su svoje ispite iz njemačkog i engleskog jezika položili unatoč, u biti upravo zahvaljujući svojem neznanju. Potrebna je bila samo netransparentna žalbena procedura u kojoj im je koordinatorica za matematiku (!), po nalogu političkog povjerenstva bez konzultacija sa stručnjacima za jezike, na njihove neutemeljene prigovore udijelila dodatne bodove. Bodove koji su ih izdigli iznad kolega. Bodove koji su ih spasili od pada na državnoj maturi. Bodove koji su im, vrlo izgledno, omogućili da upišu fakultete i jednog dana steknu visokoškolske diplome.
Tome su kumovali razni pritisci. Strogo neslužbeno. Službeno je, pak, došlo do “proceduralne greške”. Pa i ako vam se čini nevjerojatno da se visoka politika bavila nepropisnim dodjeljivanjem bodova na državnoj maturi, bez brige, na stolu je još barem jedno nadrealno objašnjenje. Objašnjenje koje vam, plastično, kaže da na ispitu iz mature možete bez beda napisati da dva i dva zbrojeno daju šest. Jer točan odgovor ionako nije bitan. Bitno je hoćete li se žaliti i hoće li netko složiti proceduralno ispravnu odbijenicu na eklatantnu glupost koju ste napisali u ispitu.
Promašeno uspoređeni
O razini nadrealnog u ovom slučaju dosta govore i riječi Ivane Katavić, ravnateljice centra koji provodi maturu. Ona tako navedeni skandal uspoređuje sa situacijama u kojima se, uslijed ljudske pogreške, svim pristupnicima na maturi neovisno o njihovim (netočnim) odgovorima priznaju bodovi. To se, istini za volju, događa svake godine, no predstavlja, opet istini za volju, valjda najlošiju analogiju koje se u tom trenutku mogla sjetiti.
Najlošiju jer, situacije ljudske pogreške zajednički povezuje princip jednakosti. Neovisno o tome kako su pristupnici riješili zadatak, ako je došlo do propusta u samom zadatku, svima se priznaju bodovi. Čak i onima koji grešku nisu primijetili. Čak i ako je nitko od učenika nije primijetio. U prošlogodišnjem slučaju tek je četrnaestoro maturanata uputilo prigovore na zadatke, a onda je, u dosta mutnom postupku, negdje između pritisaka i proceduralnih omaški, njih devet profitiralo od netočnih odgovora koje su napisali. Ne rame uz rame, već preko leđa svojih kolega koji su navedene zadatke točno riješili, kao i onih koji su uslijed netočnih odgovora izgubili bodove.
Nejednaki
Promašene analogije ravnateljice i skandali na maturi sada već tradicionalno idu zajedno. Prošle je godine pozivanjem na zaštitu osobnih podataka učenika štitila identitet škole čija je ogromna većina maturanata očiglednom prevarom položila ispite mature. Za nagradu su im tada ispite poništili pa im dali posebni rok, pod istim uvjetima. Dali su im, de facto, drugu priliku. Priliku da umjesto sankcije za najočitiji oblik neetičkog ponašanja nekako polože ispite, upišu se na faks, pa jednog dana rame uz rame s ostalim smrtnicima brišu suze radosnice na promocijama svojih diploma.
Upravo se između redaka promašenih analogija nalazi moral ovog i gotovo svakog skandala na državnoj maturi. Još jedan hladan tuš, pljuska onima koji tek započinju svoj obrazovni put, onima koji ih podučavaju, onima koji ih odgajaju. Jasna poruka da, zarad političkih pritisaka ili nesposobnih djelatnika, nismo svi jednaki. Uvijek postoje oni jednakiji zbog kojih su se, strogo neslužbeno, nazivali i premijeri; a strogo službeno, zaobilazile procedure kako bi se riješile upravo proceduralne greške. Pa sad si, jel, uzmite što vam se više sviđa. To ionako nije toliko bitno. Bitno je u konačnoj računici biti jednakiji među jednakima.
I ne, ovo ne znači podrška ukidanju standardizirane državne i povratku na školsku maturu. Ovdje pričamo o četrnaest učenika od kojih se devetero dobrano okoristilo. Takve slučajeve, jasno, treba razotkrivati i sprječavati. No, školska matura već u svojoj ideji dozvoljava na tisuće priča onih koji su, iza zatvorenih vrata u kabinetu nekog profesora, dobili nezasluženu nagradu za svoje neznanje.
*Komentar je stav autora
