Lakše do prolaza? Na nekim ‘većim’ predmetima mature ovo su najniži pragovi za dvojku u zadnjih 11 godina
Određivanje bodovnih pragova na maturi prema dosadašnjoj praksi odlazi u povijest. Uvedeni su univerzalni pragovi za ocjene dovoljan prema trima područjima, od 25 ili 30 posto, dok su pragovi za ostale ocjene isti na svim ispitima. Na nekim predmetima mature s većim brojem prijava, poput Hrvatskog, Engleskog ili Biologije, ovo će biti najniži prag za dvojku od 2015. godine.
Foto: srednja.hr
Bodovni pragovi za pojedine ocjene na maturi neće se više objavljivati na dan privremenih rezultata mature. Objavljeni su već sada, a plan Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja je da oni ostanu isti za sve buduće generacije. Uveden je univerzalni prag za dvojku na ispitima mature iz matematičkog i prirodoslovnog područja koji iznosi 25 posto. Taj prag se odnosi na ispit iz Matematike, Fizike, Biologije, Kemije, Geografije i Informatike.
Na ispitima jezično-komunikacijskog područja kao i u društveno-humanističkom i umjetničkom području za dvojku će biti potrebno 30 posto od ukupnog broja bodova. To je, dakle, prag za dva na Hrvatskom, Engleskom i ostalim jezicima, ali i na ispitima Politike i gospodarstva, Psihologije, Povijesti, Sociologije, Filozofije, Logike, Vjeronauka i Etike te Glazbenog i Likovnog. Pragovi za ostale ocjene bit će jednaki za sve ispite. Tako će, neovisno o predmetu koji maturanti pišu, morati imati 50 posto riješenosti za ocjenu dobar, 70 posto za četvorku i 85 posto za ocjenu odličan.
Na Hrvatskom i Engleskom maturanti će za dva morati postići manje postotke nego prethodnih deset generacija
Kako ove promjene izgledaju u kontekstu bodovnih pragova na prethodnih deset matura, od 2015. godine? U slučaju Hrvatskog jezika ovo će biti najniži prag za dvojku od te godine. Na prethodne četiri državne mature učenici su za dva morali imati 35 posto riješenosti, a nekih ranijih godina i 37 posto. Pada i prag za trojku, dok će nova generacija maturanata za četvorku i peticu trebati postići nešto viši postotak bodova u odnosu na onaj zadnjih nekoliko godina. No pragovi za peticu na Hrvatskom ove će godine biti niži nego u razdoblju od 2015. do 2017. godine.
Prag za dvojku na Matematici A razine će biti isti kao i prošlih osam godina. Ali je za tri posto niži nego 2015. i 2016. Na B razini je, u promatranom razdoblju od 2015. naovamo, prag za dva bio 25 posto svake godine, s iznimkom 2017. godine. Ovogodišnji prag od 50 posto za trojku isti je kao 2015. i 2016. na obama razinama, dok je u razdoblju od 2017. do 2024. bio je nešto niži, između 45 i 47 posto. Slična je situacija i s pragom za četvorke, koji je u odnosu na prethodne godine sada viši za dva do tri posto, ali je na razini 2015. i 2016. Za odličan će na Matematici biti potrebno zadovoljiti isti prag kakav na A razini zadovoljavaju maturanti od 2018., a na B od 2017. godine.
Na Engleskom jeziku ovo će u zadnjih jedanaest godina biti najmanji prag za sve ocjene i to na obama razinama. Ove je godine za dovoljan, dakle, 30 posto, dok se između 2015. i 2024. on na A razini Engleskog kretao između 32 i 37 posto, a na B razini između 35 i 37 posto. I na Engleskom će prag za dobar biti 50 posto dok je ranijih godina na A razini bio 55 ili 56 posto, a na B između 55 i 57 posto. Za vrlo dobar će sada biti potrebno riješiti 70 posto ispita iz Engleskog, ranijih godina na A razini je bilo potrebno između 72 i 75 posto, a na B 75 posto. Konačno, novi prag za odličan na Engleskom je 85 posto, a prijašnje generacije su za tu ocjenu morale imati i do 87 posto riješenosti testa.
Pragovi prolaznosti na obveznim ispitima mature od 2015. do 2025. | izvor podataka: NCVVO
I na pojedinim izbornim predmetima za dvojku će biti potrebno manje nego ranijih godina
Kakva je situacija na izbornim predmetima? I dok je na Fizici prag za dovoljan ostao isti kao i prethodnih pet godina, on je za pet posto manji nego 2018. i 2019. te za tri od onoga u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Na Biologiji je prag za dva pao s 25 na 27 posto, koliko je bio prethodne četiri godine, a ujedno je i za četiri do pet posto manji nego u razdoblju od 2015. do 2020. godine. Prag za dva spušten je i na Politici i gospodarstvu; 30 posto bio je samo 2015. godine.
I na Kemiji će za dovoljan biti potrebno 25 posto, što je prag od 2020. godine. Međutim, između 2015. i 2019. učenici su za dva na tom predmetu morali prikupiti 30 posto bodova. Prag za dvojku na Psihologiji od 30 posto takav je još od 2018., a najniži je u promatranom razdoblju bio 2015., samo 25 posto. I na Informatici je došlo do pada bodovnog praga za dovoljan. Ove godine bit će dosta 25 posto bodova. U razdoblju od 2015. naovamo on je bio između 28 i 30 posto.
Promjene u pragovima za ostale ocjene na izbornim predmetima koje maturanti najčešće prijavljuju možete vidjeti u tablici ispod.
Pragovi prolaznosti na izbornim ispitima mature od 2015. do 2025. | izvor podataka: NCVVO
Pogledajte i naš video na ovu temu:
Ako ste maturant u 2024./2025. godini, bit će vam korisno redovito čitati vijesti iz rubrike Matura na portalu srednja.hr. Pozivamo vas i da pratite našu Facebook stranicu Maturanti 2025. te se učlanite u Facebook grupu Maturanti 2025. Na ta dva mjesta možete pronaći sve najnovije i važne informacije o državnoj maturi u 2025., ali i povezati se s drugim maturantima s kojima ćete možda dijeliti fakultetske klupe. Pratite i naš Instagram profil @drzavna.matura, gdje, osim zabavnog sadržaja, također dijelimo najnovije vijesti vezane uz maturu. Raspored ispita mature u 2025. godini nalazi se ovdje.
