Mario je rasturio maturu, ali dva dana nije znao rezultate: ‘Naše školstvo sve gura u iste kalupe’
Mario Vrdoljak je jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za odličan uspjeh na državnoj maturi. No, rezultati su stigli dok je bio na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi u Kazakhstanu. Nije imao pristup mobitelu te dva dana nije znao rezultate. Dok se sprema za FER naveo je da bi volio da sustav više brine o učenicima koji se trude i postižu uspjehe.
Mario Vrdoljak dobio je nagradu MZOM-a za svoje rezultate na maturi| foto: privatna arhiva
Brojni ovogodišnji maturanti nisu ni znali da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) novčano nagrađuje maturante s najboljim uspjehom na maturi. S tim podatkom nije bio upoznati ni Mario Vrdoljak, donedavni maturant III. gimnazije Split, jedan od nagrađenih maturanata. Svojim prosjekom obveznih viših matura koje je položio, ovaj donedavni učenik splitske Prirodoslovno-matematičke gimnazije se našao u top 20 maturanata s najvećim prosjekom u cijeloj državi.
Rezultate dočekao u Kazakhstanu na olimpijadi iz Biologije: ‘Posebno me zanimalo gdje sam pogriješio’
U razgovoru za srednja.hr, Mario nam je otkrio da je na višoj razini Matematike imao 59 od 60 bodova. Iz Hrvatskog i Engleskog je imao preko 90 posto riješenosti, a k tome je i Fiziku riješio bez greške. No, Mario je ove uzbudljive vijesti, saznao vjerovali tek dva dana nakon što su izašli prvi rezultati mature. U tom trenutku nije bio u Hrvatskoj, već su ga trud i izvrsnost kao učenika, odveli izvan Hrvatske.
– Rezultate mature nisam znao prva dva dana od njihova izlaska zato što nisam imao pristup telefonu. Bio mi je oduzet zbog toga što smo tada bili na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi u Kazahstanu. Prema tome, osjećao sam se uzbuđeno, ali naravno, pregršt ostalih stvari za koje nam je potreban mobitel djelomično su zasjenile tu novost o rezultatima mature. Meni je prioritet bio javiti se doma. Posebno me zanimalo gdje sam pogriješio i svidjelo mi se što je sve to bilo dostupno unutar sustava. Ipak mislim da za esejske zadatke treba malo više od bodova po rubrikama, prisjetio se Mario doznavanja rezultata.
Dodao je i da je pretpostavio da će iz Fizike i Matematike imati najveću riješenost. Nagradu MZOM-a je naveo simboličnom te njen iznos troši kad mu je nešto potrebno. Kao primjere je naveo izlaske ili nabave nove odjeće i drugih stvari. No, naveo da mu je sama nagrada ‘jedan simpatičan zaključak srednjoškolskog obrazovanja i nečeg novog’. Uz MZOM, zahvalan je, kaže i što su ga roditelji, djedovi i bake te braća i sestre uvijek podržavali pa tako i danas.
– Nije me bilo strah pisanja ispita, ali period između kraja škole i zadnje mature mi nije bio najdraži. Osjećaj je bio izolirajući jer je vladao nekakav egzistencijalni strah od mature, opisivao nam je Mario svoje osjećaje u razdoblju mature koji je vjerojatno i najstresnije razdoblje u životu srednjoškolaca.
Treba više nagrađivati uspjehe učenika: ‘Nema nikakvih nagrada za olimpijade znanja’
Pa ipak, Mario nam je naveo da bi bilo lijepo i da je MZOM nagradio učenike koji su ‘olimpijci u znanju’, kao što se nagrađuju i sportaši koji se, istaknuo je naš sugovornik, također trude i njihov se angažman zasluženo cijeni. Sam Mario je tijekom školovanja stekao iskustva natjecanja u Biologiji, Fizici i Kemiji. Dva puta je bio na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi te je i ove i prošle godine na njoj osvojio broncu. Prisjetio se i da je u drugom razredu osvojio srebro na Europskoj olimpijadi eksperimentalnih znanosti gdje je fokus na sinergiji Fizike, Kemije i Biologije.
– Ne posvećuje se dovoljno pažnje nama, što je evidentno u tome da nema nagrada nikakvih za olimpijade znanja. Naše školstvo sve gura u iste kalupe. Također, želim spomenuti kako sam ja imao sreće s izvrsnim profesorima koji su gurali i poticali na dodatni rad. Profesorica Vesna Dobronić iz Kemije i Ines Alujević iz Biologije, su uvijek bile spremne na izazove. Ali tu su i ostali profesori zbog kojih mi je drago da sam upisao ‘Treću’ u Splitu, naveo nam je Mario.
Kao ljubitelj prirodoslovlja, Mario nam je dodao da se najmanje brinuo oko Fizike i Matematike. Kako nam tvrdi, one su ‘egzaktne’ te je prostor za pogrešku malen za one koji te znanosti razumiju. Naveo je da se greška može potkrasti iz brzopletosti. Na tom tragu, nije skrivao ni koji mu je predmet na maturi bio najizazovniji.
– Vjerojatno mi je Hrvatski bio najteži, ali više zbog toga što nije poput ovih egzaktnih predmeta. Esej i sažetak su najproblematičniji, a poznato mi je da jedan broj eseja dobiva dodatna čitanja jer postoji velika razlika u broju bodova. Dva plus dva je uvijek četiri. Pripremao sam se tek nakon što je škola završila, sam kod kuće uz pomoć skripti za maturu. Nisam išao na nikakve dodatne pripreme, pričao nam je Mario svoje dojmove i načine priprema za ove ispite na kraju četvrtog razreda.
Učenje napamet je uvreda za um: ‘Još gore je što nema invdividualnog pristupa’
Našeg sugovornika smo pitali i kako komentira ovogodišnje padove na maturi koji su bili jedni od gorih otkako se ovi ispiti provode. Mario smatra da je to bilo neizbježno, tim više jer smatra da se ‘strukovnjake u dovoljnoj mjeri ne priprema na državnu maturu’. Iako smatra da su ‘Gimnazijalci koji su pali maturu djelomično sami krivi jer se nisu spremali’, smatra da je posrijedi sustavan problem.
Mario je uvjeren da neke škole svoje učenike naprosto ne pripremaju dovoljno dobro za ove važne ispite. Smatra i da svi znaju širu sliku problema te da u domaćem obrazovnom sustavu nešto ne funkcionira. Iako je napomenuo da nije dovoljno stručan dublje komentirati obrazovni sustav, Mario je s nama podijelio zapažanja koja su djelomično potaknuta onime što je kroz natjecanja vidio u drugim državama.
– Značajan dio moje osnovne škole i manji dio srednje škole bio je proveden učeći napamet, to je jednostavno uvreda za um. To je prvi problem, a drugi problem, možda još gori je to što u našem školstvu nema individualnog pristupa. Svi dobivaju isto, i oni kojima malo lošije ide i oni koje nešto jako zanima, iste ispite, ista predavanja, sve isto, ali i iste predmete. Možda je ovo kontroverzno, ali ja bih dopustio, ako bi to postojeća infrastruktura dopuštala, da učenik prirodoslovno-matematičke gimnazije može tražiti dodatne sate iz fizike nauštrb sati nekog drugog neobaveznog predmeta. Mislim da bi bolje bilo da se u srednjoj školi može još dodatno usmjeravati takvim izborom predmeta ili nekako drugačije jer bi na taj način bilo puno jednostavnije razviti neki interes. S interesom dolazi i trud i nekakav cilj za položiti tu notornu državnu maturu i upisati nešto što bi tog pojedinca zaista zanimalo. Ne mogu se oteti dojmu da ta silna kolotečina i beskrajno puno informacija koje se nude iz svih područja, pogotovo u gimnazijama, nikome ne pomažu. Sve se to svede se na stihijsko prolaženje, smatra Mario.
I ako padnete maturu, uvijek postoji sljedeća godina: ‘Nije ništa posebno čega se treba bojati’
U svakom slučaju, promjene koje Mario priželjkuje neće biti za njega, već za neku novu generaciju srednjoškolaca. Oči našeg sugovornika, sada su uprte prema desetom mjesecu, kada počinje njegova prva godina studiranja na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Sam Mario je svjestan da, s obzirom na njegovim uspjesima na Biologiji to možda djeluje kao pomalo iznenadan odabir.
– Bilo mi je teško odabrati između PMF-a i FER-a, ali na kraju je prevagnuo FER, sada slijedi period koji će mi otkriti je li ta odluka bila ispravna. Želim raditi nešto značajno u budućnosti, iskorištavajući svoje znanje za nekakav opći napredak, kazao nam je Mario o svojim planovima za budućnost.
Dok je studiranje izvjesno u budućnosti našeg mladog sugovornika, sudbina nakon srednje škole ove će jeseni biti pod upitnikom za novu generaciju maturanata. Matura je uzbudljiva, ali i zastrašujuća, pogotovo ako niste sigurni kako se za nju pripremati. No, Mario ističe da je ključno odrediti što želite te se početi spremati na vrijeme.
– Od mature ne treba strahovati ako krenete s pripremama na vrijeme i ako ne bježite od predmeta koji vam teže idu. Ako smatrate da vam treba dodatna podrška u nekom predmetu, pripreme su dobar način za napredovati, a predmete koje znate pokušajte sami kako biste uštedjeli na vremenu. I za kraj, matura nije ništa posebno čega se treba bojati, uvijek postoji sljedeća godina i idući rok, savjetovao je novoj generaciji maturanata nagrađeni Mario Vrdoljak.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Lovro je dobio nagradu za maturu iz Engleskog: ‘Za taj ispit sam se najmanje pripremao’
Ivano je iz svih ispita na maturi koje je pisao dobio petice: ‘Strahovao sam zbog eseja’
Petra je bila prva na upisima za čak tri medicinska fakulteta: ‘Ključno je samostalno učiti’
Najmaturantica Lara ide studirati u Ameriku: ‘Ako je moguće, pristupite maturi sa što manje stresa’
Mate je završio strukovnu, briljirao na maturi i upao na FER: ‘Treba vratiti dvije razine Hrvatskog’
Marko je bio prvi na prijemnom na Medicinskom: ‘Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći’
Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER
Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
