Pretraga

Marko je bio prvi na prijemnom na Medicinskom: ‘Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći’

Marko Aćimović maturirao je na MIOC-u, a ove jeseni ga očekuje život brucoša na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Dobio je nagradu za najmaturante Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Nagrada je dobivena jer je u top 20 maturanata po prosjeku bodova viših razina obveznih matura, ali uz to je bio i prvi po broju bodova na prijemnom ispitu na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Marko je novoj generaciji maturanata poručio da je trema pred maturu normalna, ali da će ona blijediti kako će maturanti više učiti i spremati se za ove važne ispite.

Marko Aćimović | Foto: Privatna arhiva

Dok čeka prvi dan nastave na ovog ljeta upisanom Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Marko Aćimović ne miruje. Razgovor za srednja.hr smo vodili nakon što se maturant zagrebačkog MIOC-a vratio s posla kojeg radi preko ljeta. Da je osoba koja se trudi i postiže izvrsne rezultate, pokazao je tijekom čitave srednje. Samo je u prvom razredu imao jednu četvorku, a ostatak srednje je prolazio s 5.0. Da posrijedi nije bilo štrebanje, već usvojeno znanje, dokazao je na maturi. Jedan je od dobitnika ovogodišnje nagrade Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZMO) za najbolji prosjek više razine obvezne mature.

Petice na svim maturama, prvi na prijemnom: ‘Škola je teška, ali vrijedilo je svakog sata’

Konkretno, Marko je iz svih matura koje je pisao dobio petice. Iz više razine Matematike je imao 98,33 posto, iz Hrvatskog, 90,91 posto, Engleskog 94, 17 posto. Od izbornih predmeta, odlučio se za Kemiju (88, 57 posto), Biologiju (83,75) i Fiziku (91,67). K tome, na zagrebačkom Medicinskom fakultetu je na prijemnom 92,50 posto riješenosti te je time došao na prvo mjesto među svima koji su položili taj ispit. Kako nam Marko kaže očekivao je da će dobro riješiti maturu. pohvalio je MIOC kao odličnu školu s odličnim profesorima koji su mu dali veliku osnovu, Ipak, kaže nam da ovakve rezultate nije očekivao.

-Škola je teška, ali vrijedilo je svakog sata. Moji roditelji su bili presretni i sve nas je ovo lijepo iznenadilo. Sam sam se pripremao za maturu ciljano negdje od sredine petog mjeseca, iako mi je cijela škola bila priprema. Što se tiče osnovnih predmeta, imao sam skripte iz Trinoma, radio po relevantnim maturama i išao na kratke proljetne pripreme iz Hrvatskog za ponavljanje književnih djela. Tu sam imao mentalne mape i to mi je dosta pomoglo, prisjetio se Marko.

Kod matura iz Biologije, Kemije i Fizike, naglasio je Marko, imao je dodatnu pripremu preko odlaska na pripreme za prijemni ispit iz Medicinskog fakulteta, budući da je taj ispit sastavljen upravo od ova tri predmeta. Iako je naveo da je Fiziku najbolje riješio među maturama, naveo je da je bila teška, ali i Kemija i Biologija su isto bile zafrknute. No, uvjerava nas, težina je sve u svemu bila slična kao i na ranijim maturama koje je rješavao dok se pripremao.

Izdvojeni članak

Petar je na tri ispita mature imao 100 posto pa dobio 5.000 dolara: ‘Za vlastiti uspjeh odgovorni smo sami’

Ugodno ga iznenadila nagrada za koju nije znao da postoji: ‘Potrebno je više raditi s učenicima koji se trude’

Iako radi preko ljeta, Marka očekuju i slatke muke odlučivanja na što će potrošiti nagradu MZOM-a. Sama nagrada, priznaje nam, mu je došla kao iznenađenje. Mail da je dobio nagradu mu je stigao na mobitel dok je s prijateljima bio u gradu. Iako je vidio da je postigao visoke postotke na maturi, nije znao da je u top 20 najboljih u Hrvatskoj.

– To mi je odlično i mislim da je potrebno nagraditi svestrane ljude koji su pokazali izvrsno znanje na sva tri obvezna predmeta. Još ću razmisliti kako ću potrošiti nagradu. Prije fakulteta ću si vjerojatno trebati nešto kupiti, možda i počastit prijatelje u nekom izlasku ili obitelj kada se svi nađemo, rekao nam je dobro raspoloženi brucoš Medicinskog fakulteta iz MIOC-a.

Nakon završene četiri godine srednje, Marka smo upitali i što bi po njegovu mišljenju trebalo promijeniti u domaćem školstvu, kada je riječ o radu s darovitim učenicima i učenicima koji se trude. Marko nam je ponovio da je osobno vrlo zadovoljan MIOC-om jer kako navodi, svatko tko se želi istaknuti, ima za to priliku te ga na to potiču i profesori koji se vesele svakom uspjehu na školskom natjecanju. No, izvan MIOC-a, uvjeren je da postoji prostora za napredak.

– Što se tiče ostalih škola, prema onome što sam čuo, potrebno je više raditi s učenicima koji se trude. To bi trebalo izazvati interes i kod samih profesora, da se organiziraju dodatne nastave. Pristup prema darovitim učenicima se treba poboljšati. Uz više pažnje, tko zna što bi sve moglo izaći iz darovitih učenika, rekao nam je Marko.

Izdvojeni članak
Medicinski fakultet u Zagrebu

Na zagrebačkoj medicini neće otvoriti jesenski rok iako su prazna ostala 33 mjesta: Maturanti razočarani

Kroz natjecanje se zaljubio u medicinu: ‘Mora biti spoj struke i znanosti, jer to sam ja’

MIOC-ova ljubav prema natjecanjima, pomogla je Marku i da donese odluku pri odabiru fakulteta. Tijekom cijele srednje škole, Marko se natjecao i dopirao do županijskih natjecanja. Kako nam je rekao, na taj je način želio testirati samog sebe. Ali, prijelomni trenutak u njegovu životu, dogodio se u trećem razredu, kada je osvojio četvrto mjesto na državnom natjecanju iz Biologije.

– Tada sam shvatio da me najviše zanimaju prirodne znanosti. Fiziologija čovjeka, stanice, kako one funkcioniraju i privukle su me medicinske znanosti i shvatio sam gdje želim ići, naveo nam je Marko.

Dodao je i da općenito smatra profesiju liječnika ‘najhumanijim i najčasnijim poslom koji valjda postoji na svijetu’. Profesija mu se sviđa i zbog spoja struke i znanosti. Kako stvari stoje, privlači ga kirurgija te područje genetike, stanice i neuroznanosti.

– Vidjet ćemo što će biti, ali znam da to mora biti spoj struke i znanosti, jer to sam ja, rekao nam je Marko svoja očekivanja.

Izdvojeni članak

Prodekan zagrebačke medicine oko neotvaranja jesenskog roka: ‘To fizički nije moguće izvesti’

Esej je važan zbog kulture pisanja: ‘Kako će se netko snaći na fakultetu gdje se moraju pisati još teži radovi?’

Još jedno iznenađenje, iako ne pozitivno, bio je potop ovogodišnjih maturanata na eseju iz Hrvatskog. Ne samo Marka osobno, nego i druge učenike u MIOC-u. Marko nam kaže da mu je tema ‘Zločina i kazne’ bila dosta jasna. Naveo je i da su polazni tekstovi ‘faktički dali odgovor na polazno pitanje’.

Smatra da je moguće da maturanti jednostavno još nisu razvili vještine pisanja i izražavanja, čak i ako su znali odgovor na pisanje. Možda im je to teže na papiru interpretirati. Upitan o tvrdnjama da maturanti koje ne zanima književnost ne bi trebali pisati eseje i da bi trebalo vratiti prijemne, Marko je podijeljenih mišljenja. Ima argumente za i protiv.

-Slažem se da bi neki fakulteti ili kroz težu maturu ili kroz prijemni, trebali tražiti veće znanje iz tog područja koje će se raditi na fakultetu. Tako da sam malo više za prijemne ispite na faksevima. Ali, što se tiče mature, esej mi je značajan u smislu kulture, osnovnog znanja koje se mora steći nakon srednje škole. Kako će se netko snaći na fakultetu gdje se moraju pisati još teži radovi ako ne mogu napisati sada jedan esej, a kasnije će morati pisati diplomski rad. Znači to je za mene osnovno znanje, zato su i ograničili broj književna djela. Slažem se da to svakako neće nekima trebati, ali kao potvrda stečenog znanja i kulture pisanja mislim da bi esej na maturi trebao postojati, sažeo je Marko.

Izdvojeni članak
nika pleša

Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER

Poruka maturantima: ‘Strah od matura neće pomoći’

Dok se Marko može opustiti, brojni naši čitatelji koji čitaju ovaj tekst tek od jeseni postaju maturanti. Matura će im postati glavna tema, ali jedan od hrvatskih najmaturanata uvjerava, sve će biti dobro.

– Mislim da strah od matura neće pomoći, pogotovo ovako rano. Naravno da je trema pred maturu kod svih prisutna i ne može se izbjeći. Ali, mislim da će se strah smanjivati što više budu sigurni u svoje znanje i krenu se pripremati. Ako nisu sigurni da su dovoljno usvojili tijekom nastave, preporučujem da se krenu ranije pripremati. Preporučujem im odlazak na pripreme, a mogu i sami pronaći skripte, koje su dostupne i sami raditi. Tako sam ja radio i nema straha. Neka uzmu dobre materijale i skripte, paze na nastavi. Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći, nije natjecanje iz nekog predmeta, zaključio je maturant MIOC-a, Marko Aćimović.

Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:

Petar je na tri ispita mature imao 100 posto pa dobio 5.000 dolara: ‘Za vlastiti uspjeh odgovorni smo sami’

Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER

Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’

Anja je iz šest ispita mature dobila peticu: ‘Pad na maturi nije opravdan, ali postoje i propusti sustava’

Maturant Bartul bez greške je riješio Informatiku: ‘Profesori su govorili da matura nije bauk, bili su u pravu’

Rezultati mature Vidu nisu bili presudni jer je upisao koledž u SAD-u, a ostvario je najbolji prosjek

Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’

Zbog rezultata na Hrvatskom i Povijesti, maturantica Lara dobiva 5.000 eura: ‘Rezultati su bili ugodno iznenađenje’

Gabrijel je jedini maturu iz Geografije riješio sto posto: ‘Najradije bih gradio karijeru u svome Zagorju’

Ovo su najbolji maturanti: Na inicijativu jednog učenika dodijeljene su im i dvije nove nagrade