Marko je prvi na listi jednog od najpoželjnijih fakulteta: ‘U srednjoj školi sam bio kampanjac’
Marko Žugec, bivši učenik II. gimnazije iz Zagreba svojim je rezultatom dospio na sami vrh rang liste studija Dentalne medicine na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Iz svih matura koje je pisao dobio je petice, osim iz Hrvatskog jezika gdje mu je petica izmakla za samo jedan bod. Ispričao nam je kako se kao srednjoškolski kampanjac pripremao za maturu, a budućim maturantima poslao važnu poruku.
Foto: Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet | Privatna arhiva
Iako se dvoumio između farmacije i stomatologije, ovogodišnji maturant Marko Žugec iz Zagreba na kraju je odlučio upisati studij Dentalne medicine na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu gdje je na rang listi, od ukupno 456 prijavljenih, zauzeo prvo mjesto od ukupno 90.
‘Rezultati državne mature ne moraju nužno biti i ogledalo rezultata na faksu’
U razgovoru nam je otkrio i kako je iz svih predmeta koje je pisao na maturi dobio petice, osim iz Hrvatskog gdje mu je petica izmakla za samo jedan bod.
– Prije samih matura nisam puno razmišljao o tome, ali nakon svake napisane mature, pogotovo što se tiče izbornih predmeta, osjećao sam se jako dobro i bio sam poprilično zadovoljan. Provjeravao sam rješenja matura pa sam tako pratio svoj ukupni rezultat. Pogledao sam rang listu od prošle godine i tu sam zapravo vidio da se imam šanse pozicionirati dosta visoko, a da će sve zapravo ovisiti o samom prijemnom. No, nisam se previše zamarao pozicijom, već sam bio sretan što sam znao da je dobra šansa da upadnem čak i bez prijemnog, govori Marko.
Kaže kako mu nije bilo bitno pod kojim rednim brojem se nalazi, već je bio sretan što je upao na one fakseve koji je želio.
– Najbolje sam riješio kemiju i engleski s po 96 posto, matematiku 95 posto, fiziku 92 posto, biologiju 86 posto te onda hrvatski 80.83 posto. Predmeti s kojima ćemo se susresti na studiju dentalne medicine nisu nam od prije poznati, stoga rezultati državne mature ne moraju nužno biti i ogledalo rezultata na faksu, ali naravno očekivanja će uvijek postojati i nadam se da će ih svatko od nas nadmašiti, navodi Marko.
Foto: Marko Žugec, privatna arhiva
‘Odluku sam na kraju donio na temelju predmeta koji se nude na faksu, ali i kako izgledaju mogući poslovi’
Još i prije samog pisanja mature, Marko se dvoumio oko farmacije i stomatologije.
– U obitelji imam osobu koja se bavi stomatologijom te mi je zato stomatologija oduvijek bila ‘tu negdje’. Imao sam priliku vidjeti kako izgleda taj posao te mi je zbog toga ona možda i bila bliža nego farmacija. Osim toga, sviđalo mi se što stomatologija nudi niz predmeta u području medicine jer mi je to zanimljivo i volio bih raspolagati tim znanjem, ali me ipak to nije toliko zanimalo da bi upisao baš studij medicine iako sam i nju prijavio te upao, izjavio je Marko.
Kada je nakon rezultata vidio gdje je sve upao, par dana prije završetka upisa nije imao konačnu odluku o tome što bi točno želio upisati.
– Čekao sam sa sestrom rezultate mature. Kad sam ušao na stranicu i vidio da sam prvi na Dentalnoj medicini, bio sam poprilično iznenađen, sestra također. Mama i tata su isto tako bili jako oduševljeni i ponosni. Bilo mi se jako teško odlučiti što ću upisati, a odluku sam na kraju donio na temelju predmeta koji se nude na faksu, ali i razmišljanja o tome koji su i kako izgledaju mogući poslovi nakon oba faksa, govori nam Marko.
‘Onaj koji nije briljirao u srednjoj može to itekako ostvariti na maturi, samo je stvar u radnim navikama koje jesu ili nisu stečene u srednjoj školi’
Matura mu je početku, kako kaže, bila vrlo stresna, no da se vrlo brzo uhodao nakon probnih matura.
– Kako je 6. mjesec prolazio, bilo je sve lakše. Olakšanje se osjećalo svaki put kada bih izašao iz škole nakon mature i znao da sam dao sve od sebe bez obzira na krajnji rezultat. Ali nekako odmah nakon svake mature bih počeo razmišljati što sve moram krenuti raditi za sljedeću maturu jer vrijeme između matura prolazi iznimno brzo pa sam iznova i iznova imao dojam da neću stići odraditi sve što sam htio prije svake mature, ali sve se na kraju stiglo bez problema, ispričao je Marko.
Za maturu se počeo pripremati još u studenome prošle godine, a van škole je išao na pripreme za izborne predmete.
– Pripreme su mi stvarno puno pomogle, ali sam shvatio da su srednja škola i opseg učenja u njoj 50 posto rezultata na maturi i to je ono što je meni puno pomoglo. Bit će lakše onome koji je radio i učio tijekom srednjoškolskog obrazovanja, ali isto tako mislim da ta prednost takvih učenika nije skroz nenadoknadiva. Onaj koji nije briljirao u srednjoj može to itekako ostvariti na maturi, samo je stvar u radnim navikama koje jesu ili nisu stečene u srednjoj školi, ističe Marko.
‘Ttijekom srednje škole bio san kampanjac, ali to me naučilo izdržljivosti koja je potrebna da bi se moglo učiti više sati odjednom’
Smatra i da čak nije ni bitno da je osoba učila redovito u srednjoj školi, u smislu da se za ispite krenula spremati tjednima prije.
– Ja sam tijekom srednje škole bio kampanjac kao i 90 posto drugih učenika, ali sam se potrudio svaki put dan, dva, tri prije ispita sjesti i naučiti sve te mi je to sad tijekom učenja za maturu mnogo značilo jer sam sve to gradivo u nekom trenutku prije znao i ništa mi nije bilo novo, ali naravno kampanjsko učenje ne vrijedi za maturu kao što vrijedi za srednjoškolske testove. No, upravo sam se zbog kampanjskog učenja u srednjoj školi naučio izdržljivosti koja je potrebna da bi se moglo učiti više sati odjednom, rekao je Marko.
Iako je krenuo s pripremama za maturu skoro pa od početka školske godine, priznaje kako mu je bilo teško učiti za maturu i obrađivati redovito gradivo u 4. razredu gimnazije.
– To je tako trajalo do oko 3. mjeseca kada smo imali prve probne mature. Tada sam zapravo vidio da, iako i nisam stizao koliko sam htio i namjeravao, apsolutno sve što se napravi tijekom godine ima svoju težinu i značit će. Meni se to pokazalo na probnoj maturi iz biologije. Rezultatom sam iznenadio samoga sebe jer nisam još do tada bio krenuo štrebati biologiju i to mi je dalo veliki vjetar u leđa, govori nam Marko.
@srednja_hr Evo kako im je išla B razina matematike! Na koliko ste pitanja vi točno odgovorili? #srednjahr #srednja #matura #matematika #matisa #zagreb #foryoupage #fyp ♬ Old Disney Swing Jazz – Nico
‘Za Bilogoiju sam učio oko 10 sati dnevno. Takav se dnevni raspored nastavio sve do matura iz Fizike i Kemije koje su bile dan za danom’
Priznaje kako je učenje za Biologiju odgađao što je više mogao jer mu se nije dalo učiti sve ispočetka pa je tako morao dobro ‘stisnuti’ mjesec dana prije same mature.
– Izračunao sam si koliko sam stranica skripte morao prolaziti svaki dan da bih stigao sve ponovo obraditi prije mature i to samo jednom jer vremena za više puta nije bilo. Što me je dosta brinulo pa sam pokušao dati sve od sebe da sve prođem što je više puta bilo moguće. Upravo zbog toga je zadnji tjedan prije mature iz Biologije moj dan izgledao tako da nisam često uzimao pauze, a i kada jesam one su bile kratke. Učio sam po oko 10 sati dnevno. Takav se dnevni raspored nastavio sve do matura iz Fizike i Kemije koje su bile dan za danom, objašnjava Marko.
Za Fiziku i Kemiju nije više ponavljao zadatke iz skripti, već je isključivo rješavao prošle mature i učio sve formule.
– To se pokazalo fantastičnom pripremom jer se par zadataka s prijašnjih matura ponovilo na našoj, a osim toga bilo je važno uhodati se u rješavanje zadataka koji nisu posloženi po gradivu, nego su razbacani. To je bila jako dobra vježba za dobro poznavanje formula. Isprva mi se činilo nemoguće znati toliko formula odjednom i dobro s njima raspolagati kada zadaci nisu raspoređeni po gradivima, ali tako sam se uspio riješiti tog straha, izjavio je Marko.
‘Hrvatski mi je bio najgori zato što je najnezanimljiviji predmet’
Za obvezne predmete Marko je išao na pripreme u školi koje su se održavale u obliku fakultativne nastave.
– To mi zapravo nije bilo potrebno jer su mi sva tri predmeta dosta dobro išla, ali nisam htio da mi se na kraju dogodi da moram strepiti do samog kraja upisa hoću li upasti ili ne i to zbog toga što sam kiksao predmete za koje sam smatrao da ću jako dobro riješiti i bez posebnih priprema. To je bio potez kojime sam samome sebi osigurao smirenost vezanu uz maturu iz tih predmeta jer sam onda mogao znati da sam napravio i iskoristio sve mogućnosti umjesto da sam se nakon meni nezadovoljavajućeg rezultata u lipnju pitao zašto nisam otišao na tu fakultativnu i bi li rezultat onda bio bolji, navodi Marko.
Hrvatski mu je bio najgori predmet na maturi, a otkrio nam je i zašto.
– Zato što je najnezanimljiviji predmet, ali mislim da se gimnazijalci ne moraju previše brinuti za maturu iz Hrvatskog. Znam da se dosta mojih prijatelja iz škole krenulo spremati za Hrvatski maksimalno tjedan dana prije mature pa tako i ja, ali rezultati su svejedno bili jako dobri. Moj razred je promijenio profesoricu iz hrvatskog svake godine srednjoškolskog obrazovanja pa je s tim hrvatskim bilo turbulentno, ali na kraju smo svi bili zadovoljni. Spasila nas je profesorica koja nam je došla u četvrtom razredu i obradila puno gradiva iznova i temeljito, zato ovom prilikom šaljem zahvale profesorici Širinić, poručio je Marko.
‘U srednjoj nije bilo lagano i tempo je bio podosta visok, ali upravo zbog toga učenje za maturu bilo moguće i izdrživo’
Smatra i kako mu ovakav uspjeh na maturi ne bi bio moguć da u srednjoj školi nije imao ‘režim’ kakav je imao.
– Mislim da imam na mnogočemu zahvaliti profesorima koji su mi predavali u II. gimnaziji u Zagrebu i da je svakako dio ovakvog mog rezultata ujedno i njihov. U srednjoj školi nije bilo lagano i tempo je bio podosta visok, ali upravo je to razlog zašto je toliko učenje za maturu bilo moguće i izdrživo, navodi Marko.
Budućim maturantima savjetuje – budite opušteni i naspavani.
– Probajte na bilo koji način, koji za vas radi, učiniti sve da na samu maturu dolazite potpuno opušteni. Naravno, važno se i naspavati. Ako niste dovoljno naspavani, možete napraviti grešku iz čiste nekoncentracije što je stvarno nepotrebno jer je svaki bod važan. Znam iz osobnog iskustva jer nisam nikako mogao zaspati noć prije biologije pa sam tako između ostalog krivo odgovorio na jednostavno pitanje vezano uz klimatske promjene za koje ipak pretpostavljam da su nam svima u današnje vrijeme doktorirano područje, ali ni to mi nije bio jedini biser na biologiji, ističe Marko.
@srednja_hr Pragovi prolaznosti na maturi računaju se za svaku godinu posebno, prema tome kako generacija riješi ispite. Zašto su pragovi prolaznosti na maturi takvi? Sve nam je pojasnila Natalija Ćurković iz NCVVO-a u gostovanju na online konferenciji Brucoš 101: Uvodni kolegij o studiranju. Cijeli podcast možete pronaći na našem YT kanalu! #matura #maturanti #drzavnamatura #maturanti2022 #srednjahr #ncvvo #prolaz #ispit #hrvatska ♬ original sound – srednja_hr
‘Nemojte se mnogo brinuti oko matura na početku 4. razreda jer za pripremu ima i više nego dovoljno vremena’
Dodao je i kako je vrlo važno shvatiti da se morate osloniti na sebe i ne previše uzimati u obzir kada su vaši školski kolege krenuli s učenjem i koliko su do sada naučili.
– Nemojte se previše brinuti o tome kada su drugi krenuli učiti iako smo naravno i svi mi u tom razdoblju ispitivali jedni druge kako tko stoji s određenim predmetima. Na kraju je svatko od nas sjeo u školsku klupu sam. Ne dozvolite da vas komentiranje rješenja odmah nakon matura uzruja. Službena rješenja matura izlaze par dana nakon svake. Ako vam se čini da je ostalima sve točno, a vi se bojite da niste to odradili dovoljno dobro, pričekajte i nemojte se previše brinuti. Usmjerite energiju na stvari koje su bitne, a to je okrenuti se sljedećoj maturi. Iskoristite to kao motivaciju i probajte dati još više od sebe na drugom predmetu na kojemu ćete moći to nadoknaditi ako uopće zapravo i bude potrebe za time, a to ćete saznati tek kad izađu službena rješenja. Nemojte se ni mnogo brinuti oko matura na početku 4. razreda jer za pripremu za mature ima i više nego dovoljno vremena, zaključuje Marko.
