[Matura ’20] Na ispitu iz Povijesti maturanti imaju manje od 2 minute po zadatku: Evo što vas sve očekuje
Povijest na državnoj maturi baš i nije popularan izborni predmet pa ju je tako prošle godine odlučilo polagati svega 800 pristupnika. Iako je najčešća ocjena bila tek trojka, maturanti s kojima smo razgovarali nakon ispita nisu se previše žalili na težinu testa. Ovogodišnji ispit strukturom se neće razlikovati od prošlogodišnjeg, a nepromijenjen je ostao i sadržaj kojeg maturanti moraju usvojiti da bi uspješno riješili ispit.
Kolosej u Rimu| foto: Marko Matijević; srednja.hr
Prema ovogodišnjem kalendaru državne mature, ispit iz Povijesti piše se 5. lipnja u 14 sati.
Ispituje se znanje iz četiri područja
Ovim ispitom provjerava se znanje iz opće i nacionalne povijesti u četiri područja: uvod u povijest, pretpovijest i stari vijek; srednji vijek i novi vijek do početka XVIII. stoljeća; novi vijek u XVIII. i XIX. stoljeću te svijet XX. i XXI. stoljeća.
Obrazovnih ishodi za svako od ovih područja, dakle konkretni opisi onoga što maturanti moraju usvojiti da bi polučili uspjeh na ispitu nalaze se od 6. stranice ispitnog kataloga pri dnu ovog teksta.
Sam ispit sastoji se od 70 zadataka višestrukog izbora, kronologije te kratkog odgovora. Kroz zadatke maturanti moraju pokazati poznavanje povijesne terminologije, događaja, pojava i procesa, ali i razumijevanje uzročno-posljedičnih veza.
Ispit iz Povijesti traje 120 minuta bez pauze, a na njemu je moguće ostvariti najviše 80 bodova. U ispitnom katalogu navedeno je kako su literatura za pripremu ovog ispita svi udžbenici povijesti koje je odobrilo Ministarstvo obrazovanja. Uz to, pristupnicima se savjetuje proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka u ispitnom katalogu, kao i rješavanje oglednoga primjera ispita.
Iskustva prošlogodišnjih pristupnika
Sam ispit prošlogodišnji maturanti nisu okarakterizirali teškim. Zapravo se najviše zamjerki odnosilo na pitanja vezana uz fotografije i slike, jer svaki izdavač udžbenika koristi različit vizualni sadržaj pa se s nekim od fotografija iz ispita pojedini pristupnici ranije nisu susretali.
– Problem je bio taj što svi nakladnici udžbenika nemaju jednake fotografije i izvore pa se na maturi našla slika nekog rimskog oružja koje nikada u životu nisam vidjela. Zadaci s kronološkim redoslijedom bili su puno lakši nego prijašnjih godina, a najlakše pitanje bilo mi je ‘kako se zove zemlja na kojoj seljaci odrađuju naturalnu rentu za feudalca’ (alodij). Neka teža pitanja su bila u vezi ugovora i paktova. Najteže pitanje je bila ilustracija u vezi sovjetskih generala – nikad vidjela ni čula. Zadana je bila i fotografija fresaka ‘Ples mrtvaca’ iz crkve u Bermu, ali je trebalo napisati tko ih je napravio, iako smo svi bili uvjereni da će pitanje biti kako se zove. Sve u svemu, mislim da je po težini ovaj ispit bio podjednak prošlogodišnjem, ali lakši od mature 2016./2017., kazala nam je nakon ispita sada već bivša maturantica Anja.
Prag prolaznosti u na ispitu iz Povijesti u prošloj je godini iznosio 30%, a pragove ostalih ocjena možete vidjeti ovdje.
Ispitni katalog iz Povijesti za školsku godinu 2019./2020. nalazi se u nastavku, a ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našoj Facebook stranici Maturanti 2020. te u grupi Maturanti 2019./2020. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2020. čitajte na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
