Matura ne mora biti presudna za upis faksa: Natjecanja Antonija dovela do vrha liste PMF-a
Od sredine srpnja predstavili smo značajan broj ovogodišnjih najmaturanata ili pak onih koji su uspjeli zauzeti vodeća mjesta ljestvica nekih studijskih programa. Niz nastavljamo s Čakovčaninom Antoniom Novakom. Zahvaljujući radu i trudu, ovaj se donedavni maturant Gimnazije Josipa Slavenskog našao na prvom mjestu nastavničkog smjera integriranog studija geografije i povijesti zagrebačkog PMF-a. Ipak, Antonija do čelne pozicije na rang-listi nisu doveli rezultati mature nego gotovo pa uzastopni plasmani na državna natjecanja iz geografije.
Antonio Novak /foto: Privatna arhiva
Antonio Novak, donedavni učenik čakovečke Gimnazije Josipa Slavenskog, u geografiju se zaljubio još tijekom osnovnoškolskih dana. Prelistavajući netom kupljeni udžbenik za 5. razred, priča nam Antonio, zainteresirao se za to područje. Ubrzo je interes za geografiju rastao, a veliki je utjecaj, dodaje, imala i njegova osnovnoškolska, a kasnije i srednjoškolska nastavnica tog predmeta.
Tako je ovaj mladić već u osnovnoj školi dogurao do državnih natjecanja, a njegov se uspjeh nastavio i u gimnaziji.
Studij Geografije i povijesti kao logičan slijed događaja
– Na državnim natjecanjima sudjelovao sam u 1., 3. i 4. razredu, ali to je bio nastavak niza iz osnovne škole, gdje sam u 5. i 8. također dostigao državnu razinu, kaže nam Antonio.
Upravo ga je tradicija sudjelovanja na državnim natjecanjima dovela do vrha ljestvice upisanih na nastavnički smjer Geografija i povijest PMF-a u Zagrebu. Povijest ga je pak počela zanimati u nešto kasnijoj dobi.
Inače, na PMF-u se izvodi i istraživački smjer istog studija, a suradnja je ostvarena s Filozofskim fakultetom pa će Antonio ondje uskoro slušati kolegije vezane uz povijest.
Isto tako, maturanti mogu upisati i obrnutu kombinaciju – Povijest i geografiju, što znači da bi im matični fakultet u tom slučaju bio Filozofski.
– Povijest me zainteresirala nešto kasnije. Nastavnici su ti koji imaju moć na drugačiji način prenijeti znanje i zahvaljujući njima sam zavolio i povijest, ističe Antonio.
Smatra da strukovnjaci ne bi smjeli postati zakinuti za Geografiju i Povijest kao predmete
Ovaj bi mladić stoga nakon fakulteta želio raditi u prosvjeti, a taj je njegov odgovor autoricu ovog teksta doista ugodno iznenadio.
– Biti profesor ne znači samo učiti djecu, već znati svoje znanje prenijeti na njih, a mislim da je upravo to bit svega. Zato želim biti nastavnik geografije i povijesti, ističe Antonio i nastavlja o svom viđenju važnosti ovih dvaju predmeta.
– Smatram da su Geografija i Povijest itekako važni predmeti, a mnogi ne vide razlog učenja istih. Mislim da bi svatko tko pohađa srednju školu morao imati te predmete jer nam povijest jedina daje odgovore kako bismo shvatili sadašnjost i možda utjecali na budućnost. Ipak je povijest učiteljica života, govori nam.
S druge strane, ona se nadopunjuje s geografijom. Ona nas pak, nabraja Antonio, okružuje, daje odgovore o nama važnim pojavama, uči orijentaciji, čitanju karata, općoj kulturi…
Ipak, kako naglašava, količina i vrsta informacija koje bi učenici iz tih dvaju predmeta trebali usvojiti morali bi biti više prilagođeni pojedinim strukovnim smjerovima. No, Antonio tvrdi da se Povijest i Geografija kao predmeti iz strukovnih škola nikako ne bi smjeli ‘rezati’, odnosno, izbacivati.
Uz afinitet prema navedenim područjima, ovaj je sad već student, u svojoj gimnaziji bio odlikaš. Sukladno tom, ni na maturi nije podbacio. Najteža mu je ipak, priznaje, bila Matematika.
Engleski mu je bio najlakši, a na Geografiji po riješenosti zauzeo 4. mjesto
– Matematika je mogla biti malo bolja, da. Hrvatski jezik sam položio s pribilžno 80%, a Engleski s 95%. On mi je ujedno bio i najlakši ispit. Takve rezultate sam i očekivao, iskreno će.
S obzirom na ostvarene uspjehe, očekivao je Antonio i izravan upis na fakultet pa nije trebao pisati oba izborna predmeta. No, ipak je to učinio, a s tim je odabirom sasvim zadovoljan.
– Iako nisam trebao, odlučio sam da idem položiti oba. Bio sam iznenađen rezultatom mature iz Geografije na kojem sam ostvario 82% što je ocjena odličan te sam tako ostvario 4. mjesto u Hrvatskoj po riješenosti ispita, ističe mladić.
Maturom iz Geografije pristupnici su uglavnom nezadovoljni, a kako smo pisali, 2018. ju je pala četvrtina pristupnika. Razlog lošim rezultatima, kaže Antonio, krije se u činjenici da ova znanost obuhvaća i niz drugih područja, čega učenici i nisu svjesni.
– U usporedbi s ispitima prijašnjih godina nema baš neke prevelike razlike iz moje perspektive. Geografija ne obuhvaća samo karte, države i gradove kao što neki misle; ondje su prisutni skoro svi predmeti, od Kemije i Biologije do Hrvatskog jezika, ali i Matematike. Na maturi smo imali dosta zadataka u kojima smo morali računati, ali bez kalkulatora. Geografija je, dakle, širok pojam i to sve učenjem treba obuhvatiti. Vjerojatno je opširnost razlog lošijih rezultata, smatra.
‘Smeta mi što se matura svake godine mijenja jer to nije pravedno prema ostalim generacijama’
Pa iako je svojim rezultatima itekako zadovoljan, Antonio ovakvom konceptu mature štošta zamjera. Česta mijenjanja pravila igre, poput najavljivanog ukidanja minimalnog praga na Eseju, ono je prema čemu je ovaj mladić najkritičniji.
– S jedne strane matura mi se čini kao dobar pokazatelj cjelokupnog znanja, no s druge strane i pokazatelj koliko informacija i činjenica netko može zapamtiti. Smeta mi što se matura svake godine mijenja jer to nije pravedno prema ostalim generacijama. Zašto smo recimo do ove godine morali položiti i Test i Esej iz Hrvatskog, a od sljedeće godine se iz Eseja može dobiti 0 bodova, a matura će svejedno biti položena?, pita se Antonio.
Iz tih učenicima nepoznatih razloga, Antonio smatra da bi prijemni bili nešto bolja i mjerodavnija opcija.
– Naravno, kad bi pritom ispitivali područja važna za određeni studijski smjer, zaključuje ovaj novopečeni brucoš PMF-a.
