Maturant Gabriel na četiri je predmeta dobio odličan i ima interesantna razmišljanja o obrazovnom sustavu
Među 28 nagrađenih maturanata u 2024. je i Gabriel Janđel, učenik V. gimnazije u Zagrebu. On je ušao u uski krug od 20 maturanata koji imaju najbolji prosjek na višim razinama obveznih predmeta – sva tri obvezna predmeta riješio je s odličnim, a uz to je dobio peticu i na Fizici. Od jeseni postaje student istraživačkog smjera fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
Gabriel Janđel | fotografija iz privatne arhive
Predstavljanje najboljih ovogodišnjih maturanata nastavljamo pričom o Gabrielu Janđelu, učenikom V. gimnazije Zagreb. Postoci kojima je riješio ispite iz Hrvatskog, više razine Matematike i Engleskog svrstali su ga u dvadeset najboljih u državi. Iz svih obveznih ispita je dobio odličan, s time da je Engleski riješio bez greške i postigao stopostotni rezultat, a na Matematici je imao samo jednu pogrešku. Za uspjeh na obveznim ispitima dobio je i nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih od 350 eura.
‘Jedino sam strepio oko eseja iz Hrvatskog’
Jedna od zanimljivosti koju nam otkriva odmah na početku razgovora ona je da je prvi razred završio u Klasičnoj gimnaziji. Iz Matematike, kaže, u osnovnoj nije imao odlične ocjene, ali ga je nastavnica matematike u Klasičnoj motivirala na rad i zainteresirala za taj predmet, a to se nastavilo i u Petoj, gdje je također imao odličnu profesoricu.
– Lijepo je dobiti ovakvu nagradu, samo mi je žao što ona ne donosi nikakve bodove kod upisa. To bi bilo lijepo jer je ipak dobiva samo dvadesetak maturanata, kao što, primjerice, dodatne bodove donose državna natjecanja, govori nam Gabriel.
Tog 10. srpnja, kada je vidio privremene rezultate mature, za njega nije bilo puno iznenađenja. Više-manje je kod pitanja višestrukog izbora zapamtio što je odgovorio pa kada su izašla rješenja provjerio odgovore i otprilike saznao da je ispite napisao poprilično dobro.
– Jedino sam strepio oko eseja iz Hrvatskog, nije bio problem prolazak, nego sam se nadao solidnoj ocjeni jer sam rekao profesorici iz Hrvatskog da ću se potruditi dobiti peticu. Tako da, kad sam vidio rezultate, laknulo mi je zbog eseja. Iznenadilo me jedino da sam na Engleskom 1. rang u državi i da nisam imao grešaka, to stvarno nisam očekivao i to me razveselilo. Što se tiče Matematike, malo mi je žao jer sam napravio jednu glupu grešku, ali rezultat je i dalje lijep. Zbog rezultata iz Hrvatskog zaista nisam očekivao da ću biti među najboljim maturantima, što možda govori i o tome koliko je matura bila teška, ističe Gabriel.
Količina pripreme za maturu ovisi o školi
Pitamo ga i koji mu je ispit bio najteži. Bez puno dvojbe odgovara da je to Hrvatski i da se je za njega morao pripremati na način da je uzeo literaturu u ruke i učio gradivo, umjesto da samo pokuša riješiti prijašnje ispite.
– Ako se mene pita, ovo je, kada se izuzme esej, jedini predmet u kojem nema puno logičkih pitanja nego je potrebno znati puno činjenica. Također, kod čitanja s razumijevanjem zna biti puno dvosmislenih pitanja i odgovora, a kod gramatike je puno pravila koja se jednostavno trebaju ‘naštrebati’ napamet, navodi Gabriel.
Lektire je, osim Ujevićevih pjesama, pročitao i kaže kako nekih konkretnih problema kod pisanja eseja nije imao. No, dojma je da se on ‘prestrogo’ ocjenjuje. Kada je riječ o pripremi ostalih predmeta, Gabriel navodi da je uglavnom riješio ispite provedene ranijih godina, kako bi se upoznao sa strukturom ispita. Ističe i da je tijekom srednje redovito pisao zadaće, što mu je pomoglo. A sama Matematika i Fizika jako su mu interesantne pa ni tu nije bilo puno pripreme jer zadatke može rješavati i iz zabave. Dosta mu je pomoglo i sudjelovanje na natjecanjima.
– Ipak, mislim da količina pripreme ovisi i o školi i koliko se toga traži od učenika. Neke škole možda imaju blaži pristup, pa onda učenici možda ni ne naprave sve što se od njih traži. Puno toga ovisi o profesorima, primjerice, u Petoj ima jako dobrih profesora matematike, što je meni pomoglo tijekom školovanja i bilo je ključno da se sada ne moram puno pripremati jer sam sve potrebno znanje zapravo imao. Isto je i s Engleskim, kaže Gabriel.
‘Svaljivati krivnju na učenike za loše rezultate mature nije pristojno’
Ove godine maturu nije prošlo osam posto maturanata gimnazija kojima time nisu stekli završnost srednjoškolskog obrazovanja, budući da je za njih državna matura obvezna. Ispite nije prošao ni svaki drugi strukovnjak. Gabriela smo pitali kako to komentira, a odmah kaže – nije dobro za loše rezultate kriviti isključivo njegove vršnjake.
– Jedan od problema može biti taj i da neki fakulteti zahtijevaju polaganje više razine Matematike koja im na studiju uopće nije potrebna. Pa učenici koji možda jesu nadareni u tom specifičnom području, ali nisu u matematici, odlaze polagati višu razinu Matematike i padnu. Uz to, mislim da spajanje dviju razina Hrvatskog u jednu nije bilo nužno. Hrvatski je pretežak, a za neke fakultete uopće neće biti potreban. Naravno da ću morati znati komunicirati na studiju i kroz razgovor i pisanim putem, ali meni on, primjerice, neće trebati na fakultetu. Mislim pojedinci koji ne odlaze na studije jezika, lingvistike i sličnih područja zaista ne trebaju toliko duboko poznavati gramatička pravila. Treći problem može biti i taj da se u nekim školama profesori često mijenjaju, što dovodi do toga da učenici ‘gube’ dio gradiva ili kasne s njegovom obradom i to sami ne mogu nadoknaditi. Znamo da nedostaje profesora u nekim predmetima, a često zbog takvih deficita učenici puno gube. I to nije jedini problem, znamo da postoje nastavnici koji ne znaju objašnjavati gradivo, rade tek toliko da dobiju plaću i možda ni nisu željeli biti profesori. Sve u svemu, svaljivati krivnju na učenike nije pristojno, trebaju sagledati problemi koji su se nagomilali u samom sustavu, prije nego se upire prstom, kaže Gabriel.
Hrvatski obrazovni sustav, navodi, ima niz mana. Među ključnima Gabriel nabraja nejednake obrazovne prilike za učenike koji dolaze iz manjih sredina. Smatra i da su uvjeti upisa u srednje i na fakultete previše orijentirani na ocjene, a nedovoljno se u obzir uzima motivacija budućih studenata i učenika za upisom željenog studija odnosno srednje škole.
– Postoje i velike razlike u radu profesora, oni izvrsni nerijetko odlaze raditi u izvrsne škole. Nekoliko ‘elitnih’ škola zaposli većinu odličnih profesora, a onda ostale škole završe s ljudima koji, da se tako izrazim, baš i ne vole svoj posao ili im taj posao jednostavno ne leži i odrađuju ga bez volje. Pa, primjerice, kad neki učenik kaže da ga nešto više zanima i želi ići na natjecanja, ne angažiraju se nego mu eventualno daju neku knjigu da to doma prouči. S takvim sustavom ne može se puno postići. Tako se stvara pritisak kod upisa u te ‘elitnije’ škole i to nije dobro. Mislim da tu država može intervenirati da ne dolazi do velike koncentracije izvrsnih profesora u samo nekoliko škola. Dodatni problem je, po meni, i to što su profesori potplaćeni, navodi Gabriel.
U višim razredima gimnazija nedostaje izbornosti
Dodaje, kao i mnogi drugi izvrsnici s kojima razgovaramo, i da je veliki problem brojnost obveznih predmeta, a izostanak izbornosti, posebice u višim razredima gimnazija.
– Možda bi bilo dobro, u dalekoj budućnosti, razmisliti o tome da učenici u 4. gimnazije ne pohađaju predmete koji im neće trebati za buduće obrazovanje. Ta godina dana, gdje se osoba može specifično pripremati za neke elemente koji joj trebaju za studij i konkretne predmete na maturi, puno bi značila. Ovako učimo sve univerzalno i dolazi do toga da većinom imamo prosječno ili ispodprosječno obrazovanje iz tih predmeta, pa mnogi zalutaju na fakultete koje ni nisu željeli upisati, smatra Gabriel.
Mišljenja je, kada je riječ o maturi da je ona preteška za nekog prosječnog maturanta. Smatra da je krunski dokaz toga da su se pripreme za maturu pretvorile u unosni biznis.
– Neke tvrtke to jako skupo naplaćuju. Da je naš obrazovni sustav u redu i funkcionalan kako treba biti, potražnja za takvom vrstom priprema bila bi značajno manja, kaže naš sugovornik.
Od jeseni Gabriel sjeda u klupe zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Studirat će fiziku i to na istraživačkom smjeru.
– Ovo će zvučati malo čudno, ali to sam odabrao zato što volim matematiku. Fizika i matematika idu ruku pod ruku, a iako oboje volim, matematiku nisam upisao jer smatram da je previše apstraktna. Mislim da mi fizika nikad neće dosaditi jer se konstantno događa nešto novo. Dakle, ideja je da uvijek imam nešto komplicirano za raditi, kad se jednoga dana zaposlim, navodi Gabriel
A u budućnosti, kaže, ne bi mu bilo strano baviti se politikom, ali ako bude dobar na studiju, upisat će doktorat. Budućim maturantima savjetuje da se oko mature previše ne brinu.
– Možete vi to. Nemojte se puno kriviti ako i padnete ispite mature. Ako vam baš i ne ide gradivo, bolje odaberite osnovnu razinu. Što se tiče pripreme, to jako ovisi o školama. Neke će vas dobro pripremiti, neke užasno, ali ne preporučujem da dajete silne novce za privatne pripreme. Na internetu možete pronaći skripte, fokusirajte se na gradivo, a ako vam baš i ne ide, radije odite na personalizirane instrukcije gdje ćete se fokusirati na konkretne stvari koje vam ne idu, savjetuje Gabriel.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER
Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
Ovo su najbolji maturanti: Na inicijativu jednog učenika dodijeljene su im i dvije nove nagrade
