Maturante zbunilo rješenje pitanja iz Hrvatskog: Tvrde da je više odgovora točno, ali stručnjak kaže drugačije
Na ovogodišnjoj A razini mature iz Hrvatskog zadatak je bio prepoznati posuđenicu naglašenu u skladu s naglasnom normom standardnog jezika, što je zbunilo mnoge maturante. Neki su čak otišli korak dalje pa u rječnicima pronašli kako se ponuđeni ispitni odgovori mogu i drugačije naglasiti iz čega su iščitali da bi NCVVO trebao priznati više odgovora. Zašto su maturanti u krivu, pojasnio nam je dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Foto: M. Gelenčir | srednja.hr
Mnogim je maturantima na A razini državne mature iz Hrvatskog jezika ove godine 61. pitanje bilo jedno od najtežih.
NCVVO je njime ispitivao poznavanje naglaska, a maturanti su konkretno između četiri riječi (asistent, gitarist, magnezij i rokoko) trebali prepoznati onu koja je naglašena u skladu s naglasnom normom standardnoga jezika.
NCVVO je objavio kako je točan odgovor B) gitarist. Međutim, dio maturanata nakon ispita bacio se u istraživanje pa u rječnicima pronašao kako se riječi koje su ponuđene u odgovorima na hrvatskom jeziku mogu i drugačije naglašavati.
No, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a ujedno i član Upravnog vijeća NCVVO-a, pojašnjava nam kako je NCVVO je potpuno u pravu.
– Pravila naglašavanja u hrvatskome standardnom jeziku uče u osnovnoj i srednjoj školi, a neka od pravila glase:
1. na unutarnjem slogu višesložnih riječi mogu stajati samo uzlazni naglasci (ne i silazni) – zato je nepravilan primjer C
2. naglasak ne može stajati na posljednjem slogu višesložnih riječi – zato su nepravilni primjeri A i D, pojašnjava dr. sc. Jozić.
‘Pazite s rječnicima’: U zagradama su obilježja razgovornog stila
Osvrnuo se i na primjer s Hrvatskoj jezičnog portala, koji nam je poslao maturant.
– Primjer asìstent (asistȅnt) koji navodite s Hrvatskoga jezičnog portala (koji je nastao na Hrvatskome enciklopedijskom rječniku (Novi liber, 2002.)) jedan je od primjera koji se u Hrvatskome enciklopedijskom rječniku nalaze u uvodnome dijelu kao primjer za naglašavanje stranih riječi. A objašnjenje glasi: “U imenicama m roda tipa asìstent, refòrmist i sl. uz tradicionalne naglaske tipa asìstent, refòrmist (koji su se dosada obično smatrali jedino ispravnima) navode se, u zagradama, i naglasci tipa asistȅnt, reformȉst. Oni se smatraju obilježjima razgovornoga stila i, uopće, ležernijih tipova komunikacije, dok se naglasci tipa asìstent i dalje smatraju normativno preporučljivijima i/ili obilježjem “višega” stila” (str. XIII, poglavlje Naglasci i dužine), precizira ravnatelj Instituta.
Naglasak nikad nije na posljednjem slogu!
Dodaje i kako bi učenici bez pomoći rječnika trebali znati o čemu se radi.
– Nevezano za ono što u nenormativnome Hrvatskome enciklopedijskom rječniku (ili na Hrvatskome jezičnom portalu) piše, učenici su upoznati s pravilima hrvatskoga standardnojezičnoga naglašavanja pa su morali znati da je naglasak na posljednjem slogu višesložnih riječi – nepravilan, ističe naš sugovornik.
Upućuje sve učenike na normativni Školski rječnik hrvatskoga jezika (Školska knjiga i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2012.) koji je također besplatno javno dostupan na adresi rječnik.hr (rjecnik.hr), gdje se nalaze svi primjeri iz ispitnoga zadatka pravilno naglašeni.
Podsjetimo, dr. sc. Jozić pojasnio nam je i zašto se ‘ekosavjetnik’ piše sastavljeno, odnosno bez spojnice. Pisanje sa spojnicom ne znaju dobro ni u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a HRT pravopisno krivo piše čak i svoj naziv.
