Maturanti se groze matematike na državnoj maturi, situacija je ‘alarmantna’
Gotovo 70 posto učenika prijavilo je nižu razinu matematike na državnoj maturi, stoga se postavlja pitanje postoji li mogućnost da se maturanti više razine jednostavno boje, pa odabiru lakšu varijantu ili se tek radi o činjenici da im je osnovna razina ovog predmeta dovoljno za upis na željeni fakultet. Svoje mišljenje dali su znanstvenici, stručnjaci i predstavnici obrazovnih institucija.
Velika većina maturanata (njih gotovo 70 posto) pri prijavama ispita državne mature odabralo je nižu, odnosno osnovnu razinu matematike. Može se reći stoga kako je ovaj predmet smatran baukom državne mature, stoga je maturantima sigurnije odabrati osnovnu, umjesto više razine. Objašnjenje može ležati i u činjenici da maturanti mahom više odabiru fakultete društveno-humanističkog područja, za koje im polaganje više razine matematike nije potrebno. Nevezano za to, znanstvenici, stručnjaci te predstavnici mjerodavnih obrazovnih institucija na to pitanje dali su svoja objašnjenja. Neki tvrde kako se radi o izboru lakših varijanti, dok neke takav fenomen ozbiljno zabrinjava i smatraju kako bi to pitanje trebalo detaljnije sagledati.
Većina prijavila osnovnu razinu matematike
Činjenica što je većina srednjoškolaca izabrala da će na maturi polagati osnovnu maturu matematike za profesora tog predmeta na PMF-u i bivšeg ministra znanosti u Zagrebu Hrvoja Kraljevića znači neposrednu posljedicu toga što upravo tu razinu za upis traži većina fakulteta. Prorektorica za studente i studije zagrebačkoga Sveučilišta Blaženka Divjak ukazuje na to da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij, jer u suprotnome ako tražimo prenisku razinu, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije.
Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, ovaj podatak smatra zabrinjavajućim, jer govori da je matematika definitivno predstavlja ‘bauk’ za hrvatske učenike, što kako tvrdi, potvrđuje i čitav niz primjera.
Smatra da inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika u načinu i metodama poučavanja ne odgovara potrebana djece, a učenici ne uče matematiku s razumijevanjem i ona njima postaje teška i nerazumljiva pa je rezultat nezainteresiranost učenika za taj predmet, a posljedica su loši rezultati i nezadovoljavajući uspjesi na svim razinama školovanja. Kao drugi problem navodi neprikladne nastavne programe koji su, kako tvrdi, definitivno prezahtjevni, što loši rezultati i potvrđuju.
Najpoželjniji fakulteti ne traže A razinu
Inače, A razinu matematike traži 11 posto studijskih programa, točnije 83 studijska programa od njih ukupno 776, kažu u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ipak, studiji koji traže višu razinu matematike nalaze se na visokom mjestu poželjnosti među maturantima, dodao je načelnik središnjeg prijavnog ureda AZVO-a Igor Drvodelić.
Gore spomenuti profesor Kraljević generalno je o državnoj maturi mišljenja da nije postavljena na najbolji način, odnosno ne kao potvrda da je učenik završio određenu razinu obrazovanja nego kao preduvjet za upis na fakultet. Međutim, nije loše što na državnoj razini postoji ujednačeni test koji omogućuje da se rade rang liste za upis na fakultete, dodao je te upozorio da to nije isto kao državna mature, koja je, po samom njenom imenu ispit zrelosti, a ne svrstavanje na neku rang listu. Ipak, uvođenje iste drži pozitivnim i poticajnim za srednje škole da podignu razinu obrazovanja. Neprirodno mu je da učenike koji je završio prirodoslovno-matematičko usmjerenje u gimnaziji bira nižu razinu tog predmeta, koji je u stvari jedva malo prošireno znanje osnovne škole.
‘Problem s matematikom je alarmantan’
Kraljević smatra da je izuzetno loše što se u školama smanjuju sati dvaju ključnih predmeta – materinskoga jezika i matematike te podsjeća kako se uvijek govorilo o važnosti ‘gramatike i matematike’. Ocijenio je da je smanjivanje sati posljedica izrazito lošega nastavnog plana i programa kojemu se, kad god se mijenjao, dodavao neki novi predmet, tako da sada imamo ogroman broj predmeta kao ni jedna druga zemlja.
Da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij stav je prorektorice za studente i studije Blaženke Divjak. Ako se traži preniska razina, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije, rekla je Divjak. Njeno je mišljenje da raspodjela prijava za polaganje državne mature ovisi o dva kriterija – pripremljenosti maturanata za polaganje više razine matematike i prirodoslovlja općenito, kao i o zahtjevima visokih učilišta da se kao ulazne kompetencije za upis na studij prepozna zahtjev za višu razinu matematike.
Problem s matematikom za nju je vrlo alarmantan te bi se, po njenom mišljenju, trebali pitati kakav nam je obrazovni sustav, odnosno ulažemo li u matematiku i prirodoslovlje u pretercijarnom obrazovanju i kako će se to reflektirati na gospodarski razvoj Hrvatske.
