Na maturi Politike i gospodarstva nikad gore ocjene: ‘Novi ispiti okrenuti su prema promišljanju društva, a ne činjenicama’
Prošle godine najlošije ocjene na maturi bile su upravo iz Politike i gospodarstva. Od 2012./13. godine, prve godine za koju su u Školskom e-Rudniku dostupni podaci, lani je prosjek na Politici i gospodarstvu bio najlošiji – 2,15. Ranijih godina prosječne ocjene bile su 2,26, 2,29, 2,60 i 2,44. Zanimljivo je da je prosječna ocjena iz tog predmeta u srednjoj školi 4,41. Odličnih je u školi 60 posto, a na prošlogodišnjoj maturi odličnih je bilo samo 0,42 posto. Prošle godine matura iz Politike i gospodarstva doživjela je brojne promjene, stoga smo pitali profesora Politike i gospodarstva, Andriju Komparka, treba li u tome tražiti razloge lošijih ocjena.
Politika i gospodarstvo | foto: srednja.hr
Politika i gospodarstvo prošle je godine bio treći najpopularniji izborni predmet na maturi, odmah iza Fizike i Biologije. Pisalo ju je 3.842 maturanata, a rezultati nikad nisu bili gori. Budući da je matura iz Politike i gospodarstva prošle godine prilagođena kurikularnoj reformi, sam ispit bio je drukčiji nego inače. Do 2022. na maturi su bila dva glavna područja ispitivanja, Politika i Gospodarstvo, dok je od lani dodana posebna cjelina Civilno društvo.
‘Novi ispit više nije suhoparan, ubačena su esejska pitanja’
Promijenjena je i struktura ispita. Od 2022. smanjen je broj pitanja na zaokruživanje i pitanja kratkog odgovora, dok su ubačena tri zadatka produženog odgovora, što je potpuna novost na tom ispitu. Andrija Komparak, profesor Povijesti, Sociologije te Politike i gospodarstva u Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu, kazao nam je da su rezultati lošiji upravo zbog tih promjena koje nisu adekvatno popraćene u nastavi.
– Politika i gospodarstvo je predmet koji se među maturantima tretira kao predmet na koji se izlazi s jednim do dva dana učenja i ponavljanja. Novi ispit više nije tako suhoparan, ubacila su se esejska pitanja koja zahtijevaju više razmišljanja i promišljanja, ali i malo više predznanja. Drugi je razlog i to što su politika i gospodarstvo široke teme. Treba im pristupiti motivirano i s ciljem. Jednostavno, dosta đaka koji loše napišu maturu nisu ni sami bili dosta motivirani, nego su odabrali Politiku kao neku alternativu, kazao nam je Komparak.
Većina njegovih učenika koji su ciljano upisivali ekonomiju ili pravo, fakultete za koje maturanti često biraju upravo ispit iz Politike i gospodarstva kao izborni dio, na vrijeme su počeli učiti i uspjeli su ostvariti odličan rezultat unatoč promjenama. Onaj tko se posvetio tome, rekao je Komparak, na kraju je i polučio rezultat. U ispitnom katalogu iz Politike i gospodarstva pod literaturom nalaze se tri udžbenika različitih izdavača i autora. Profesora smo pitali mogu li različitosti u tim udžbenicima utjecati na pripremu učenika za maturu.
– Može biti da su ti različiti udžbenici maturantima zbunjujući. Pitanje je i pristupačnost digitalnih udžbenika, bilo bi dobro da su oni dostupni svima. Ti se udžbenici drže plana i programa i dobro se nadopunjuju. Prošao sam sve udžbenike i znam da u svakom ima nešto što daje nekakvu dodanu vrijednost, dodatnu informaciju koja može biti korisna. Velike razlike nema, a odstupanja su samo plus. Maturantima je problem to što je nova matura okrenuta prema promišljanju društva, a ne samim činjenicama, objasnio je Komparak.
‘Bez predznanja, maturanti neće prepoznati ključne pojmove’
Tako se na novoj maturi može pronaći više pitanja o korupciji, lažnim vijestima ili ljudskim pravima. Đaci na takav pristup u kojem treba vući razne poveznice, istaknuo je Komparak, nisu navikli. Oni su, smatra Komparak, očekivali teoriju, skriptu, sjedenje, učenje i izlazak na ispit. Jedno pitanje koje je tražilo praćenje aktualnih tema bilo je i kojom je institucijom Europske unije Hrvatska predsjedala u prvoj polovici 2020. godine. Odgovor je Vijećem Europske unije, a priznavalo se i Vijeće ministara.
– Na početku svake školske godine savjetujem svojim maturantima koji žele na maturu iz Politike i gospodarstva da počnu pratiti dnevno politička događanja, da čitaju ozbiljne članke, medije i portale te da postanu aktivni građani ove zemlje. To znači da kritički promatraju društvene promjene. Ako dođete na maturu i tamo se prvi put informirate o ulasku Hrvatske u eurozonu, dakako da će vam takva pitanja biti zbunjujuća. Stvar je navike koju bi odgovorni 18-godišnjaci, zainteresirani za takva područja, trebali usvojiti, poručio je Komparak.
Ipak, Komparak smatra da se zadnjih godina ispiti mature Politike i gospodarstva vrte oko istih tema, izuzev dodavanja esejskih pitanja. Baza svakog ispita je Ustav Republike Hrvatske iz kojeg se izvlači, poručio je Komparak, jako puno pitanja. Informacije nikada nisu bliže maturantima na internetu te se više, pojasnio je Komparak, ne može kriviti profesora koji učeniku nije dao neku knjigu ili slično. Više je stvar, prema Komparku, intelektualne lijenosti. Nedostaje koncentracije za neke ozbiljnije teme i čitanje raznih članaka.
– Ako si je maturant dao truda i pratio politička događanja, bit će mu lakše i na eseju. Ako si načitan, nećeš imati problema. Isto je i s Politikom i gospodarstvom gdje su dodana esejska pitanja. U ispravljanju tih odgovora postoji doza profesorove subjektivnosti, ali to je i dalje bolji put od držanja činjenica i zaokruživanja A, B ili C. To daje neku kritičnost, za što je svakako potrebno, ponavljam, predznanje. Bez predznanja, maturanti neće prepoznati ključne pojmove, napomenuo je Komparak.
Petice u školi maturanti dobivaju zbog tradicije?
Profesora smo pitali i kako komentira da je prosječna ocjena Politike i gospodarstva u školama 4,41, a na maturi 2,15. Peticu u školi ima 60,27 posto maturanata, dok je na maturi peticu dobilo 0,42 posto pristupnika. To je zbog, naglasio je Komparak, plana i programa u nastavi. Gimnazijalci ovaj predmet imaju jedan sat tjedno, a neke strukovne škole nemaju ga uopće.
– Dolazimo do klasičnog problema u kojem svaki profesor misli da je njegov predmet najbitniji. Teško je u satnicu, koja je već pretrpana i maturanti su preopterećeni, dodati još nešto. Mislim da je ovaj predmet jako bitan i aktualan. Može se povezati i sa sociologijom ili povijesti, ali dolazi do inflacije petica. Razlog tome je i tradicija imati peticu, kao i iz Vjeronauka ili Etike. Generacije profesora naučile su da Politiku i gospodarstvo imaš jednom tjedno i da dobivaš peticu, kazao je Komparak.
Tu su prisutni i, rekao je Komparak, pritisci maturanata za boljim ocjenama. Objasnio nam je i da u društvu, posebice u općim gimnazijama, postoji opsjednutost STEM područjima koje Komparak smatra važnim i da to gura svijet naprijed, ali bez znanja o aktualnim temama ne može se daleko stići.
– Politika i gospodarstvo jedan su od ključnih predmeta današnjeg svijeta. Imamo sve, ali odnos prema održivosti, pojedincu, demokraciji i okolišu manjka, zaključio je Komparak.
