Najljepša priča mature: Trojica učenika istog 4.b razreda imala su 100% na jednom od ispita
Prošla su dva tjedna otkako su predstavljeni poražavajući rezultati ovogodišnje državne mature. I dok su mnogi imali razloga za suze, jedan je 4. b mogao prolijevati samo radosnice. Riječ je o odjeljenju matematičara u V. gimnaziji Zagreb, a povod slavlju fantastičan je uspjeh trojice učenika tog razreda državnoj na maturi. Niko, Ivor i Karlo na ispitima su briljirali – svaki od njih na različitom je predmetu ostvario stopostotni rezultat. Upoznajte tri najmaturanta ove zagrebačke škole!
S lijeva nadesno: Ivor Vavra Plavšić, Niko Kaštelan i Karlo Bujas| privatne fotografije
Rad, trud i volja koje su Niko Kaštelan, Ivor Vavra Plavšić i Karlo Bujas pokazali tijekom srednje škole nagrađen je stopostotnim uspjehom na jednom od ispita državne mature. Niko je bez greške riješio višu razinu Engleskog, Ivor Kemiju, a Karlo višu razinu Matematike. I ništa ne bi bilo neobično da ovi izvrsnici nisu pohađali isti razred!
Prijatelji sretni, razrednica ponosna
– Očekivao sam odličan rezultat iz Engleskog. Nakon što su objavili rješenja ispita sam znao da nemam pogrešku u prvom dijelu, ali nisam znao kako će moj esej biti ocijenjen iako sam bio zadovoljan kako sam ga napisao. Jako sam se ugodno iznenadio kada sam vidio da imam 100%. Karlo, Ivor i ja smo išli u b razred V. gimnazije u Zagrebu, to je matematički razred škole. Naši prijatelji su bili sretni zbog naših uspjeha, a naša razrednica Romana Halapir Franković je bila jako ponosna na nas, kaže nam Niko koji je od jeseni student zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
I dok Ivor ističe kako ga stopostotni rezultat iz Kemije nije iznenadio jer je ionako imao izravan upad na Kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Karlo, koji je i iz preostala tri predmeta dobio peticu, otkriva nam kako se tako fantastičnom rezultatu ipak nije nadao. Cilj mu je dobiti odličan iz ispita relevantnih za upis matematike na Imperial Collegeu u Londonu, u čije klupe i sjeda od jeseni.
– Motivacija za učenje bio mi je odlazak u inozemstvo, konkretnije u London. Zbog načina na koji britanski sustav funkcionira, točno sam znao koje ocjene moram dobiti na mature kako bih upao na fakultet na koji želim ići. To mi je puno olakšalo učenje jer sam znao da ako dobijem ocjene koje moram dobiti, odmah znam i da sam upao na fakultet, ispričao nam je Karlo.
Tijekom školovanja sudjelovali na brojnim natjecanjima
Osim ovog izvrsnog rezultata na državnoj maturi i činjenice da su išli u isti 4. b, ovome trojcu zajednička je još jedna stvar – tijekom školovanja sudjelovali su u natjecanjima znanja na županijskim i državnim razinama.
Tako se Niko natjecao u engleskom, fizici i geografiji, a okušao se i u sportskim natjecanjima. Tijekom prvog i drugog razreda srednje škole bavio se jedrenjem u klasi Laser 4.7 u kojoj je bio državni prvak obje sezone. Od aktivnog je natjecanja odustao u trećem razredu kako bi se posvetio školi i pripremi za fakultet.
Karlo, budući matematičar, sudjelovao je na natjecanjima iz matematike i ukupno se četiri puta kroz srednju i osnovnu okušao na državnoj razini, na kojoj mu je najbolji plasman bilo peto mjesto.
Najuspješniji je od naša tri sugovornika na natjecanjima bio Ivor. Već smo spomenuli kako je imao izravan upad na PMF, a razlog je višestruka titula državnog prvaka iz kemije
– Tijekom školovanja sam sudjelovao na natjecanjima iz kemije. U prvom razredu sam osvojio četvrto mjesto , a u drugom, trećem i četvrtom prvo mjesto na državnom natjecanju. Na učenje kemije me motivira to što volim kemiju i smatram da je jako zanimljiva, a na učenje drugih predmeta me motivira to što ih ne želim pasti, otkriva nam Ivor.
Najteži im bio esejski zadatak na Hrvatskom
A kada smo kod učenja, zanimljivo je kako je svoj trojici zagrebačkih odličnika na maturi bio najteži isti predmet – Hrvatski jezik, točnije esejski dio ispita. Niko kaže da je to zbog toga što više čita znanstvena djela od književnih, koja su dio kurikuluma. Ivor, pak, tvrdi da mu memoriziranje činjenica nije jača strana, a potrebno je pamtiti puno detalja o pojedinim djelima. Sličnog je mišljenja i Karlo.
– Najteži ispit mi je bio esejski dio iz Hrvatskog jer mi se čini kao da kriteriji nisu skroz najjasniji i jako je teško objektivno sagledati svoj esej i procijeniti kako si ga napisao. Rekao bih da sam se najviše pripremao za ispit iz Hrvatskog jer je to uključivalo najviše učenja činjenica i memorizacije, što se pogotovo odnosi na esej. Za napisati dobar esej nije dovoljno samo pročitati knjigu ili pjesmu, nego stvarno moraš znati puno stvari i o piscu i o kontekstu vremena u kojem je pisac stvarao, kako oni to kažu u smjernicama, kaže nam Karlo.
Ivor: ‘Smatram da su za svoj neuspjeh ponajprije krivi sami učenici’
Da su s esejom iz Hrvatskog mnogi imali problema, pokazuju i brojke. Čak 1.200 učenika koji su polagali osnovnu razinu predalo je prazan list. I to nije jedina zabrinjavajuća statistika ovogodišnje državne mature. Naime, čak 1.041 gimnazijalac, kojima je matura ujedno i završni ispit, pao je neki od obaveznih predmeta. To je, izraženo u postotku, 9,41% u odnosu na prošlogodišnjih 5,2% gimnazijalaca.
– Svi testovi koje sam ja pisao su bili rješivi i smatram da ih je svatko tko se iole pripremao za maturu mogao napisati za dva, dakle smatram da su za svoj neuspjeh ponajprije krivi sami učenici, vrlo konkretno je rezultate komentirao Ivor.
Niko dodaje kako je razlog taj da su učenici zapravo ‘podcijenili’ maturu, ali i da smatra da su ispiti nešto teži u odnosu na one prethodnih godina, koje je rješavao tijekom pripreme. U tom se djelu s njime slaže Karlo.
– Jako mi je teško procijeniti zašto su ove godine bili tako loši rezultati iz mature. Mislim da je dijelom do činjenice da su ispiti bili možda malo teži nego prošlih godina, ali mi se ne čini kao da to u potpunosti objašnjava rezultate. Po meni bi škola trebale u četvrtom razredu više nastave održati kao pripremu na mature i mislim da bi to omogućilo više ljudi da se bolje pripreme, smatra Karlo.
Promjenama koje mnogi priželjkuju i zazivaju zasigurno neće biti zahvaćena sljedeća generacija maturanata. No, to ne znači da neki do njih neće ponoviti uspjeh Karla, Ivora i Nike, koji pristupnicima u narednim godinama savjetuju da s učenjem započnu na vrijeme, a najbolje rješavajući već provedene ispite.
– Budućim maturantima savjetujem da ne podcijene niti jedan predmet zato što su rezultati mature vrlo bitni za upis na željene fakultete. Počnite se pripremati što ranije da bi izbjegli stres i paniku kada shvatite opseg gradiva, ali nemojte se zaboraviti povremeno i odmoriti, zaključuje Niko.
Što biste mijenjali u hrvatskom obrazovnom sustavu?
Ivor: Promijenio bih kurikulum prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Konkretno – povijest, književnost, likovni, glazbeni, sociologija, filozofija i politika i gospodarstvo bi trebali biti izborni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. Većini učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji će se u životu baviti djelatnošću iz područja STEM-a ti predmeti ne trebaju i samo im nepotrebno uzimaju vrijeme koje bi mogli provoditi učeći ono čime će se baviti u životu. Također, kad bi ti predmeti bili izborni, njihov kurikulum bi se mogao proširiti i broj sati bi im se mogao povećati pa bi učenici kojima ti predmeti trebaju mogli dobiti kvalitetnije obrazovanje iz njih.
Karlo: Smatram da je hrvatski obrazovni sustav teži od većine sustava za koje ja znam. To ima i svoje prednosti i svoje mane. Moje mišljenje je da ima previše predmeta koje učenici gimnazija moraju učiti. Smatram da nema potrebe za 15 ili 16 predmeta koje gimnazijalci imaju svake godine. Veliku većinu činjenica koje se u srednjoj škola nauče se i zaborave, te bi se po meni trebalo omogućiti učenicima da se već u prvom ili drugom razredu srednje više usmjere na ono što ih zanima i da mogu više naučiti i dublje ući u te predmete koje su odabrali. Također se pokazalo ove godine na maturi da su ocjene relativno slab indicator znanja. Bilo je dosta ljudi koji su imali četiri ili pet iz nekog predmeta kroz sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja, pa su na mature dobili nedovoljan ili dovoljan. Znači li to onda da je matura preteška ili da se ocjene u nekim srednjim školama nezasluženo poklanjaju? Mislim da ima neke istine i u jednom i u drugom slučaju.
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našim Facebook stranicama Maturanti 2019. i Maturanti 2020. te u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
