[Najmaturant] Break dancer detaljno opisao svoje pripreme uz pomoć kojih je postigao izniman rezultat
Zvonimir Ercegovac bivši je učenik Treće gimnazije u Zagrebu, koji je rastrurio na prošloj državnoj maturi, riješivši fiziku bez greške, matematiku s preko 98 posto, a engleski s preko 97 posto uspješnosti. No da bi postigao takve rezultate, Zvonimir koji sada studira na FSB-u, uložio je sate, dane i vikende truda. Ipak uz svu svoju ustrajnost na obrazovnom putu, ostalo mu je vremena i za druge hobije pa se tako aktivno bavi break danceom, trenirajući tri puta tjedno po 2-3 sata. Svoja detaljna iskustva s pripremama, par savjeta za buduće maturante te niz drugih informacija detaljno nam opisuje sam Zvonimir.
Zvonimir Ercegovac brejka/ izvor: Privatna arhiva
Zvonimir Ercegovac sada je student prve godine strojarstva na FSB-u u Zagrebu, koji je tamo dospio kao jedan od najuspješnijih maturanata u državi. Naime na prošloj državnoj maturi napisao je jedan ispit bez greške te je u još dva imao preko 97 posto riješenosti. Stoga se našao i među 20 tablet računalima nagrađenih maturanata, a kako je uspio postići ovako dobre rezultate, podrobno nam je opisao.
Iako je prolazio s 5,0 puno je vremena potrošio na pripreme za maturu
Zvonimir je pohađao Treću gimnaziju u Zagrebu, gdje je sve razrede uspio proći s 5,0. Ipak i uz tako redovan rad u nastavi, nije htio ništa prepuštati slučaju za državnu maturu.
– Pisao sam sve više razine obaveznih predmeta mature i uzeo sam fiziku kao izborni predmet.
Viša razina iz matematike i matura iz fizike su mi ispunjavale osnovne uvjete za svih deset fakulteta koje sam uzeo za izbor. Niža razina iz hrvatskog i engleskog bi također zadovoljile kriterije za sve izbore, ali mi je bilo nekako ispod časti da nakon 4 godine jakog rada u gimnaziji idem na niže razine. Da pišem e-mail od sedamdesetak riječi na eseju iz engleskog, smiješno. A na višu razinu iz hrvatskog sam išao nekako iz inata, da dokažem da mogu i to napisati za 5. Za sve četiri mature sam išao na pripreme. Za engleski i hrvatski po jedan školski sat tjedno, ali neredovito (većinom jer sam bio zauzet ili mi se nije dalo doći), dok sam za matematiku i fiziku dolazio u školu svake subote na 90 minuta priprema za svaki od ta dva predmeta, objašnjava Zvonimir.
Štošta bi se dalo promijeniti u obrazovnom sustavu Hrvatske, a na faksu samo menza!
Ovaj FSB-ovac koji ima interes za konstrukcijski smjer, ali i za pilotiranje, koje je na kraju isključio kao mogući studijski smjer, pripremao se dakle u školi, a to je izgledalo različito na pojedinim predmetima.
– Na pripremama iz hrvatskog u školi smo s profesoricom prolazili kroz gradivo svih razreda onim redoslijedom kako smo učili. Bilo je to na bazi prisjećanja i brzinski, ali je dalo dobru podlogu za naš samostalan rad u šestom mjesecu. Također, dobili smo upute na što treba obratiti pažnju. Bilo nas je samo četvero na pripremama (od kojih dvojica baš redovitih, ja nisam bio među njima), pa je bio moguć i individualan pristup.
Na pripremama iz engleskog rješavali smo primjere mature i provjeravali rješenja s profesoricom uz objašnjenja gdje god su nam bila potrebna. Mnogo smo vježbali i ispite slušanja, oni znaju biti zeznuti. Na tim pripremama isto nije bilo puno ljudi, uvijek manje od 10, a ja nisam uopće dolazio zadnja 2-3 mjeseca. Profesorice iz hrvatskog i engleskog su nam čak ponudile da pišemo eseje te da nam ih pregledaju i ocijene po kriterijima mature. Ja tu mogućnost nisam iskoristio nijednom, ali sam i tako na školskim zadaćama uvijek pisao dobre eseje s brojem riječi daleko iznad gornjih granica. Pripreme iz fizike i matematike su bile jako posjećene, čak po 40-45 učenika. Njih nisam propuštao, čak sam kasnio na svoje treninge svake subote zbog njih. Profesorice su krenule s gradivom od prvog srednje do kraja trećeg srednje rješavajući mnogo primjera zadataka s detaljnim savjetovanjem o tome na što trebamo paziti. Na zadnjim pripremama smo stigli proći i neke rokove matura, prisjetio se Ercegovac.
Sa samostalnim pripremama krenuo je tek neposredno prije mature. Ipak i tada je bio temeljit.
– Moje osobne pripreme počele su oko tjedan dana prije mature iz fizike. Tijekom godine na pripremama smo rješavali primjere iz knjige ‘Fizika u 24 lekcije’, pa sam i ja doma krenuo rješavajući te zadatke. Prije svake lekcije ili nekoliko povezanih lekcija izvukao bih si na jedno mjesto formule i onda rješavao zadatak po zadatak. Nakon 6 lekcija sam shvatio kako je besmisleno rješavati svaki pojedini zadatak, tako nisam ni za testove u srednjoj školi učio. Od tada sam listao zadatke i rješavao samo one teže. Dok sam došao do gradiva struje, potpuno sam izgubio živce i dogovorio piće s prijateljem koji se kuži u struju da mi pomogne. Na kraju struja nije bila tolika babaroga! Od tada nadalje sam išao na fiziku opušteno i vježbao samo stvari koje su mi teže išle. Za hrvatski sam uzeo sve čitanke i iz njih na papire izvlačio najbitnije svari na natuknice i čitao ulomke djela koje smo trebali poznavati. To je bilo jako dugotrajno, ali na kraju valjda korisno. Za esej sam se pripremao čitajući kratke sadržaje djela, ispisujući na papir najvažnije likove i bitne stvari kod analize: razdoblja, neka specifična stilska sredstva, vrstu djela i to. Engleski nisam baš ništa samostalno pripremao doma, sve ‘cake’ bitne za pisanje eseja i ispit slušanja sam već čuo na pripremama. Matematiku nisam pripremao pred samu maturu. Samo sam riješio 2-3 mature negdje krajem petog mjeseca. Zadovoljio sam se time što sam uspio riješiti zadnji rok koji sam vježbao za 100 posto i od tada nisam radio matematiku. I eto, imao sam 59/60 bodova, a i to su mi skinuli bod na postupku! Onda je došlo drugo učenje hrvatskog jer je test bio odgođen. Hvala Bogu jer ne znam kako bih napisao esej za Zagrljaj! I ovo pisanje mature iz hrvatskog u dva navrata mi je čak i dobro došlo jer sam je pripremao u zadnji tren. Počeo sam 4 dana ranije pripremati esej i 3 za test. To mi je kupilo još vremena. Možda bi čak bilo dobro da tako i ostane, da se odvoje test i esej iz hrvatskog, ne znam, pita se na kraju student FSB-a.
Brejk je moj gušt i ne bih ga mijenjao ni za što
Odabranim fakultetom prezadovoljan
Kako smo spomenuli Zvonimir uz strojarstvo, gaji interese i prema zrakoplovstvu pa je čak bio u ideji da se prijavi na natječaj Croatia Airlinesa za kontrolora leta ili pilota na aeronautici Prometnog fakulteta. Imao je na umu i istraživačku fiziku na PMF-u, ali par mjeseci nakon što je počeo sa studijem na FSB-u, smatra da je na pravom mjestu.
– Nakon tri mjeseca studiranja imam super dojmove. Shvatio sam kako sam na pravom mjestu i da nisam mogao bolje izabrati faks. Odlično mi ide jer idem na sva predavanja i trudim se slušati što se predaje. Također, zapisujem si detaljne bilješke nekih stvari koje profesori govore, koje nisu zapisane na ploči ili prezentaciji, ali su bitne ili su mi pomogle da shvatim gradivo. To radim zato što znam da se par tjedana kasnije, pred kolokvij, neću sigurno sjećati što je bilo rečeno i objašnjeno. To bih stvarno savjetovao svima: i boljim i lošijim učenicima, srednjoškolcima, maturantima, studentima. Svima. Stvarno je korisno. Do sada imam četvorke samo iz kolokvija iz sociologije i jednog manjeg programa iz tehničkog crtanja. Na faksu mi je iskreno lagano jer se više traži shvaćanje gradiva nego štrebanje. Ne bih preporučio da slijedite moj primjer što se tiče radnih navika. Nikad ne učim redovito, teški sam kampanjac. Počnem razmišljati o učenju za kolokvije tek tjedan dana ranije, a doista učim dan ili dva ranije. Ako uopće i tad, drugi kolokvij iz matematike i prvi iz mehanike nisam uopće samostalno pripremao. A super su prošli, 85 i 95 posto. Vještine s matematike i fizike iz srednje škole mi puno koriste jer je brzo i točno rješavanje zadataka, nekad i s preskakanjem po dva-tri koraka postupka, velika prednost, govori Zvonimir.
Savjeti za buduće generacije: Ako vam nude besplatne pripreme u školi, prihvatite!
Kao i u dosadašnjim pitanjima, student FSB-a bio je temeljit u odgovoru kada smo ga upitali da prenese neka svoja iskustva i savjete na mlađe naraštaje, koji tek trebaju proći kroz čitav postupak državne mature.
– Od savjeta za buduće maturante, započeo bih s praćenjem nastave. Što više pratiš na nastavi, to manje moraš raditi doma. A na nastavi moraš biti. Onda jednostavno iskoristiš to vrijeme da si uspiješ sačuvati što više vremena za doma. Ako vam profesori nude besplatne pripreme u školi, prihvatite. Počnite se pripremati kod kuće na vrijeme (to je individualno, sami znate najbolje koliko vam dugo treba za neke stvari). Meni nije trebalo puno jer imam izvrsno pamćenje i valjda dobre metode učenja.
Nemojte učiti cijele noći, spavanje je luksuz. Priuštite si barem 5-6 sati spavanja u svake noći, to je dovoljno da funkcionirate.
Idite na školska natjecanja iz predmeta koji vas zanimaju, šteta je propustiti tu priliku. Ja sam svake godine išao na županijsko iz fizike. Tek sam u četvrtom razredu išao šarati po ostalim predmetima i prošao na 3 županijska, a za još jedno mi je nedostajao bod. Zanimljivo je, probajte!
Tijekom samog pisanja mature, važno je dobro rasporediti vrijeme, pogotovo prilikom pisanja eseja. Ako pišete koncept na poseban papir, ostavite si i više nego dovoljno vremena da prepišete. Nemojte kao ja završiti esej iz hrvatskog 20 sekundi prije kraja pisanja. Nije zdravo za živce. Nisam imao pojma da mi se ruke mogu toliko tresti.
Mislim da bi bilo mudro prvo riješiti ono što znate. Ja sam rješavao sve redom i, ako je jako zapelo, ostavio sam taj zadatak za kasnije. Bolje je da riješite ono što znate dok ste mirni, nego u panici kad nemate dovoljno vremena jer ste potrošili vrijeme na ono što vam ne ide. Onda ste u opasnosti da pogriješite i u ovom zadatku koji znate, rekao je student FSB-a dodajući kako se najviše mučio s učenjem hrvatskog.
Zvonimir s djevojkom/ izvor: privatna arhiva
Želio bih otvoriti tvornicu automobila
Na kraju smo pitali Zvonimira čime bi se volio baviti kada završi studije.
– Kad završim fakultet, želio bih raditi na razvoju nečega što će mnogima koristiti ili nečega čemu će se svi diviti. Velika mi je želja raditi u autoindustriji, ali me brine što toga nema u Hrvatskoj… (Osim Rimac Automobila, ali to me ne privlači. Želim raditi na autima koji doista zvuče kao auti, ne nešto slično veš mašini.. Bez uvrede!) Idealno bi bilo kad bih uspio otvoriti tvornicu automobila (s unutrašnjim izgaranjem) u Hrvatskoj. Ako je to uopće izvedivo. No, to je još daleko, tko zna na što ću svojim putem naići, zaključuje Ercegovac.
