[Najmaturant] Drugi po ukupnom rezultatu na državnoj maturi otkriva ključ svoga uspjeha
Lovro Marinović nakon ljetnog je roka državne mature bio među 20 tablet računalima nagrađenih učenika. Kada su se u obzir uzele više razine hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika, Lovro je bio drugi s ukupnom riješenošću 96,944 posto. Pri tome je matematiku i esej iz engleskog jezika položio sa stopostotnim učinkom. Upisao je Medicinski fakultet u Zagrebu te je za buduće generacije dao neke preporuke oko pripreme za državnu maturu, pojasnio u čemu vidi razlike između srednje i faksa, a rekao je i što bi promijenio u obrazovnom sustavu Hrvatske.
Lovro Marinović/ foto: privatna arhiva
Lovro Marinović završio je XV. gimnaziju u Zagrebu te je na ljetnom roku državne mature ostvario briljantan rezultat, zbog kojeg je od strane MZOS-a, zajedno s još 19 kolega nagrađen tablet računalom. Tijekom srednje je prolazio odličnim uspjehom, s prosjekom oko 4.7, a kako nam sam otkriva, ironija je da su mu prosjek kvarili matematika i hrvatski jezik u kojima je na maturi bio najbolji te kemija, biologija i fizika, koje sluša na fakultetu. Upisao je Medicinu, a namjerava specijalizirati neuroznanost ili neko srodno područje.
U drugom polugodištu četvrtog razreda počeo s pripremama
Obzirom da je Lovro želio te na kraju i upisao Medicnski fakultet u Zagrebu, osim za državnu maturu morao se pripremati i za prijemni ispit, koji spomenuta visokoobrazovna institucija još uvijek ima.
– Za maturu sam se počeo spremati od drugog polugodišta četvrtog razreda. Za obavezne predmete isključivo po ispitima državne mature prethodnih generacija, a za izborne koje sam polagao, odnosno fiziku, biologiju i kemiju sam koristio školske udžbenike, prisjetio se Lovro.
Već smo napomenuli da je imao gotovo 97 posto riješenosti iz viših razina hrvatskog i engleskog jezika te matematike, a evo kako je to izgledalo pojedinačno.
– Jedini predmeti koje sam imao 100 % su matematika i esej iz engleskog jezika, a ostali sam ovako riješio: 97.5 % hrvatski jezik test, 87.50% hrvatski jezik esej, 97.5% engleski jezik. Izborne predmete sam imao 86 % na kemiji, 88 % na biologiji, i 90 % na fizici, pojedinačno nam je rezultate izdiktirao ovaj brucoš Medicne.
Razlika između fakulteta i srednje je u obujmu gradiva
Medicina se opravdano doživljava kao jedan od najtežih fakulteta pa smo Lovru, više u šali, pitali ima li problema na fakultetu i je li se već uhvatio u koštac s anatomijom.
– Medicinski fakultet je na glasu kao naporan i težak fakultet, što je samo djelomično točno. Obujam gradiva je velik i raznolik, ali se u zadnje vrijeme puno više inzistira na kontinuiranom radu studenata učestalim kolokvijima i vježbama. Svakodnevno učenje i vježba jako olakšavaju svladavanje ogromne količine pojmova koje treba naučiti i povezati.
Do kraja prvog semestra nisam naišao na veće prepreke, dijelom zato što sam probao izbjegavati ‘kampanjski’ način učenja, a dijelom zato što se na prvoj godini izvode laboratorijske vježbe iz biologije, fizike i kemije, iste onima koje se rade u mojoj (prirodoslovno-matematičkoj) gimnaziji. I da, anatomija je veliki bauk prvog semestra, ali je savršeno savladiva, prepričava kroz smijeh Lovro dojmove sa studija nakon prvih mjeseci.
U škole bih uveo dodatnu nastavu iz predmeta kojeg učenika zanima
Kada su radne navike ustaljene, sve se čini jednostavnim pa tako i pohađanje Medicine. Bivši učenik popularnog Mioca, brzo se prilagodio na nove okolnosti.
– Najveća razlika između fakulteta i srednje škole je zapravo samo količina gradiva, pogotovo otkad fakultet jako inzisitra na vježbama i seminarima. Iako gradiva ima puno više i puno je složenije, u principu je lakše zato što me to zanima i time se želim baviti do kraja života. Još jedna razlika u pristupu studentima/učenicima je u tome što se očekuje puno više odgovornosti i samostalne inicijative za učenje, iskazao je Marinović svoje viđenje razlika između srednje škole i fakulteta.
Ključ pisanja dobrog ispita državne mature je stalan rad u školi
Kao jednog od najboljih maturanata generacije 2014./2015., Lovru nismo propustili upitati ni gdje su i koji su ključevi za dobar uspjeh na državnoj maturi.
– Ključ pisanja dobrog ispita državne mature po meni je stalan rad u školi. Iako sam uglavnom iz predmeta koje sam pisao imao četvorke, slušao sam na satu, izbjegavao kratkotrajno učenje i čitao lektire. Maturantima je za takve savjete kasno, ali ono što mogu napraviti je kvalitetna priprema po starim rokovima, čitanje barem nekih važnijih lektirnih djela, vježbanje pisanja eseja (pogotovo iz engleskog, koji nije ništa doli slaganje frazi jedne na drugu). Vježbanje po ranijim ispitima državne mature je važno zato što se većina oblika pitanja zapravo ponavlja, naglašava student prve godine Medicinskog fakulteta.
Kada ste spremni na sve zamke koje je moguće ponuditi na državnoj maturi, mora vas mučiti barem neka trivijalnost. Tako je bilo i s Lovrom.
– Najteža stvar u mojim pripremama bilo je uvježbavanje rukopisa do neke čitljive mjere. Nisam želio pasti esej zbog toga što ga nitko ne bi mogao pročitati, prisjeća se svojih ‘problema’ Marinović.
Za kraj smo ga pitali u čemu uživa kada ima slobodnog vrijeme.
– Bavim se biciklizmom te pub kvizovima, u kojima mi dobro služi znanje iz škole i s mature, zaključuje Lovro.
