Najmaturantica Lara ide studirati u Ameriku: ‘Ako je moguće, pristupite maturi sa što manje stresa’
Lara Semeš, maturantica zagrebačkog MIOC-a, jedna je od 20 maturanata koji su dobili nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zbog najboljeg prosjeka svih obveznih matura na višim razinama. Novopečena brucošica odlazi studirati na MIT u SAD-u. Navela je da već godinama smatra kako bi u srednjim školama za pojedine predmete trebalo uvesti lakše i teže razine učenja, što bi išlo u korist učenicima koji žele naučiti više. Kod loših rezultata mature, smatra da učenici, ali i školski sustav dijele odgovornost. Iznenadila ju je težina B razine matematike koja joj se čini previše za učenike koje taj predmet ustvari ne zanima.
Lara Semeš jedna je od ovogodišnjih najmaturantica | foto: privatna arhiva
Među 28 ovogodišnjih najboljih maturanata, zagrebačka XV. gimnazija, odnosno MIOC može biti ponosan na više osoba iz ove škole koji su dobili nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Među njima je i Lara Semeš, koja je i ranije zahvatila pozornost našeg portala zbog sjajnih rezultata na raznim natjecanjima. Nagradu je osvojila jer se našla među 20 maturanata s najboljim prosjekom svih obveznih matura i viših razina. Na svim je predmetima imala preko 90 posto. Nagradu MZOM-a nije očekivala, no rekla je da će joj dobro doći te je planira potrošiti na fakultetu.
Na MIT-u može paralelno studirati i nesrodna područja: ‘Imam puno različitih interesa’
Kako je Lara rekla u razgovoru za srednja.hr, matura joj prošla bolje nego što je mislila da bude, a zanimljivo je da je polagala samo obavezne predmete. Nijedan izborni predmet joj nije trebao jer je upisala prestižni američki fakultet MIT u Bostonu. Zanimljivo, iako zna da će tamo provesti barem iduće četiri godine na preddiplomskom studiju, ustvari ne zna što će studirati. Rekla nam je kako je to iznenadilo i njezine prijatelje, no MIT svojoj novoj brucošici daje cijelu godinu da odluči za što bi se odredila.
– Ne samo to, nego mogu i studirati više različitih područja paralelno, čak i ako ta područja nisu srodna. Po tome je američki sveučilišni sustav puno drukčiji od europskog, i to mi je stvarno super jer imam puno različitih interesa i aktivnosti kojima bih se htjela baviti i na fakultetu. Osim STEM područja, jako volim glazbu i zanima me filozofija, a MIT mi omogućuje da ti interesi sad postanu više od hobija, rekla nam je Lara hvaleći svoj fakultet.
Uz američki sustav, Lara je gledala i školske sustave drugih zemalja. Tako nam govori da je vidjela i da neke druge zemlje u srednjoškolskim programima imaju za pojedine predmete osnovne i više razine. Već godinama smatra da bi se to trebalo uvesti i u domaće srednje škole. Navodi da se ‘na taj način profesori mogu bolje posvetiti nadarenim učenicima koji žele opširnije znanje iz nekih područja’. Za druge učenike, lakša razina bi im dala samo najpotrebnije znanje.
– Što se tiče trenutnog tretmana nadarenih učenika, mislim da to jako ovisi o profesorima. Tijekom osnovne škole imala sam sreću što su neki profesori prepoznali moj interes za STEM područja i pomogli mi da ozbiljnije uđem u svijet natjecanja, ali tu se uvijek radilo o pojedincima, ne o sustavnom prepoznavanju i poticanju nadarenih. U MIOC-u mi je profesorica Marina Ninković od početka 1. razreda dopuštala da se na nastavi bavim zadacima s natjecanja, što mi je stvarno puno značilo jer se radi o pet do šest sati rada tjedno. Pogotovo kad uzmem u obzir da zbog drugih školskih obaveza često nisam nalazila dovoljno vremena za intenzivniji rad kod kuće. No, opet se tu radi o odluci jedne osobe. Saznala sam da moji natjecateljski kolege iz nekih drugih razreda u MIOC-u ne dobivaju takav tretman na nastavi matematike, što opet pokazuje da ne postoji neki čvrsti konsenzus oko toga na razini sustava, upozorila je Lara na nejednak tretman učenika kojemu je svjedočila kroz četiri godine vlastitog srednjoškolskog puta.
Za maturu se nije puno pripremala, iznenadio ju je Hrvatski: ‘Skoro pola teorijskog dijela se može riješiti bez nekih posebnih znanja’
Upitana o samim priprema za maturu, Lara nam je priznala da se nije previše pripremala. Točnije, za Engleski jezik nije uopće dok je za Matematiku dan ranije riješila probnu i prošlogodišnju maturu kako bi ‘bila u formi’. Za Hrvatski je samo pročitala djela s popisa za esej te ponovila teoriju i povijest književnosti.
– Mislim da su me ove četiri godine u MIOC-u jako dobro pripremile za maturu i da mi zato nisu trebale neke posebne dodatne pripreme. Iz Engleskog smo, na primjer, svake godine pisali eseje i rješavali testove čitanja i slušanja s ranijih matura. Na Matematici smo često rješavali zadatke koji su teži od onih na maturi, a na satovima Hrvatskog smo detaljno prolazili književnoteorijske pojmove, ocijenila je Lara.
Sve u svemu, najteža joj je bila matura iz Hrvatskog. Lara nam je rekla da se tu najviše traži ‘činjenično znanje’, poput poznavanja raznih izraza iz gramatike te književne povijesti. S druge strane, za Engleski i Matematiku kaže da su ispiti bili više intuitivno i logički orijentirani. No, kao što je vidljivo, samo zato što joj je Hrvatski bio najteža matura, svejedno je postigla odlične rezultate.
– Na kraju me iznenadilo što se skoro pola teorijskog dijela ispita može riješiti bez nekih posebnih znanja. Radi se o zadacima u kojima je trebalo interpretirati ulomke iz pojedinih književnih djela, odrediti značenje nekih metafora, izvući glavnu ideju djela. U tom sam dijelu uživala jer inače volim na taj način analizirati tekstove i tražiti neka skrivena značenja i poruke. Rekla bih da mi je najstresnije bilo razmišljanje o rezultatu eseja, jer sam ga napisala više po osjećaju nego po zadanim smjernicama, pa nisam znala kako će to proći kod
ocjenjivača. Ali na kraju je i to super ispalo, dobila sam skoro sve bodove i s tim sam jako zadovoljna, prisjetila se Lara.
Loši rezultati mature: Dio su krivi učenici, a dio obrazovni sustav
Kod izlaska samih rezultata, kako se prisjetila, imala je ‘prilično zanimljivu situaciju’. Cijeli Larin razred se počeo dopisivati o svojim bodovima, ali naša sugovornica nije mogla vidjeti svoj rezultat zbog greške u sustavu. Ipak, kaže da to čak i nije bilo toliko loše kao što bi moglo zvučati.
– S vremenom me napustio onaj stres koji sam imala iščekujući rezultate, pa kad sam otprilike pola sata kasnije uspješno ušla u sustav, već sam bila poprilično opuštena. Rezultati su me ugodno iznenadili, bilo mi je posebno drago vidjeti više od 90 posto iz Hrvatskog. Komentirala sam rezultate s ekipom iz razreda. Svi smo imali visoke postotke na Matematici i Engleskom, kao što smo se i nadali, ali oko Hrvatskog su svi imali puno manja očekivanja i nije bilo puno petica, zbog čega mi taj rezultat još više znači, rekla je Lara.
Osim veselja zbog vlastitih rezultata maturanata u MIOC-u, nezaobilazne su bile i rasprave o težinama mature. Lara je uvjerena da kod pada mature krivnja sigurno ne pada u potpunosti na učenike. Iako joj matematika ide sjajno, rekla je da joj se ovogodišnja matura iz B razine Matematike činila ‘neobjašnjivo teškom’ te je ostala ‘šokirana razinom znanja koja se traži od učenika koji se vjerojatno ne planiraju jednog dana baviti ničim vezanim uz matematiku.’ Iako je išla na A razinu Matematike, iz znatiželje je gledala nižu razinu. Navela je i da je primijetila da su neki zadaci, ne nužno i najlakši, na bili identični na obje razine. No, Lara ističe i da se ne može obrazovni sustav baš kriviti za sve u lošim rezultatima mature.
– Ne bi bilo pošteno reći da učenici masovno padaju maturu samo zato što su neki testovi iznenađujuće zahtjevni. Ove godine se najviše pričalo o padovima iz Hrvatskog, pogotovo o ‘nulama’ na eseju. Bilo je i prigovora učenika koji priznaju da nisu pročitali djelo za esej, ali svejedno traže neke bodove. Možemo debatirati o nedostatcima sustava, ali ako je nekim učenicima problem tijekom jedne školske godine pročitati osam književnih djela s popisa, nije zadaća sustava da im spusti kriterije i osigura prolaz. U osnovnoj školi se još i može pričati o odgojnom aspektu školstva. Tamo profesori mogu značajnije utjecati na radne navike učenika, ali krajem srednje škole učenici su već u velikoj mjeri formirani ljudi. Imaju posloženu listu prioriteta, i ako osnovna priprema za maturu nema mjesto na toj listi, tu ni idealan školski sustav ne može nešto promijeniti, istaknula je maturantica.
Obožava međunarodne olimpijade: ‘Japan je bio iskustvo za pamćenje’
Već ranije govoreći o svojoj želji za natjecanjem, Lara nam je otkrila i da je bila na raznim natjecanjima iz Matematike i Informatike ne samo u srednjoj već i osnovnoj školi. Pritom nije išla samo na državna natjecanja, već i na međunarodna. Tri međunarodne olimpijade na kojima je sudjelovala su joj ostala u posebno lijepom sjećanju jer imala priliku ići na super destinacije te upoznati učenike iz cijelog svijeta.
– Kad se to sve uzme u obzir, čak i više pamtim to iskustvo putovanja i druženja nego same rezultate s natjecanja. Rekla bih da mi je najdraži uspjeh brončana medalja na prošlogodišnjoj Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, koja se održavala u Japanu. To je stvarno bilo iskustvo za pamćenje, putovali smo u Japan nekoliko dana prije početka samog natjecanja pa smo na kraju ostali skoro dva tjedna tamo. Uživala sam u svakom dijelu te olimpijade i definitivno mi je drago što sam se vratila s medaljom koja će me uvijek podsjećati na to putovanje. Kad se osvrnem na sva državna i međunarodna natjecanja na kojima sam bila, jako mi je drago što sam još u osnovnoj školi odlučila ići tim putem i isprobati to iskustvo. Stvarno sam zadovoljna uspjesima koje sam skupila tijekom godina, sad doma čuvam otprilike 15 Oskara znanja koji me podsjećaju na taj natjecateljski period, rekla je zadovoljna maturantica.
S upisom MIT-a, i završetka matura, Lara je uspješno prošla najstresniji period za svakog srednjoškolca. No, pustolovina s maturama i pripremama za ove ispite novu generaciju maturanata očekuje od jeseni. Na tom tragu, Lara je preporučila našim čitateljima da probaju maksimalno iskoristiti sve što im škola nudi.
– Čak i redovno praćenje nastave, bez nekog dodatnog truda vam može uštedjeti jako puno vremena kad se počnete pripremati za maturu. I ako je ikako moguće, probajte pristupiti maturi sa što manje stresa. U današnje vrijeme promjene studija i karijerni zaokreti sigurno nisu rijetkost, pa uvijek imajte na umu da čak ni upis željenog fakulteta ne mora biti nužan za ostvarivanje snova, zaključila je Lara Semeš, jedna od najboljih ovogodišnjih maturantica.
Više tekstova iz serijala čitajte na sljedećim poveznicama:
Mate je završio strukovnu, briljirao na maturi i upao na FER: ‘Treba vratiti dvije razine Hrvatskog’
Marko je bio prvi na prijemnom na Medicinskom: ‘Mature su napravljene da ih ljudi mogu proći’
Nika je dobila četiri petice na maturi, bez greške riješila Matematiku i esej Hrvatskog: Upisala FER
Stjepan je najbolje riješio maturu iz Povijesti, zbog toga je i nagrađen: ‘Bio sam jako iznenađen’
Ivona višu razinu Matematike riješila 100%: ‘Najbolje se pripremiti radom tijekom osnovne i srednje’
