[Najmaturantica] Silba je bez greške riješila višu razinu Engleskog, ali upisuje matematiku na PMF-u
Silba Ljutak dolazi iz mjesta Zlatar, smještenog u Krapinsko-zagorskoj županiji, iz srednje škole koja nosi naziv tog grada. Iako malo brojem stanovnika, ovo mjesto može se pohvaliti dobrim uspjehom svojih srednjoškolaca na maturi, među kojima je i Silba, koja je na višoj razini Engleskog postigla rezultat od 100 posto. Tim je rezultatom ušla u stotinjak najboljih maturanata u čitavoj državi.
Silba Ljutak| foto: privatna arhiva
Silba je na državnoj maturi polagala sva tri obavezna predmeta na višoj razini, a od izbornih pisala je Psihologiju. Iz svih je dobila četvorku, osim iz Engleskog, kojeg je riješila bez ijedne greške, čime je zadovoljna.
Najviše pripreme za Matematiku
Dobrim rezultatima se nadala kao i upadu na željeni fakultet, ali posebno ju je obradovalo kada je po objavi rezultata vidjela rezultat iz Engleskog.
– Od svih predmeta koje sam polagala Hrvatski mi je bio najteži zbog eseja, no ni to na kraju nije bio veliki problem jer smo ove godine dobili dobru temu, kaže nam Silba.
Za maturu se intenzivnije počela pripremati po završetku nastave, a jedino joj je za Matematiku, koju će studirati i na PMF-u, trebala malo više pripreme.
– Matematiku već neko vrijeme želim upisati tako da sam taj predmet najviše radila. Za engleski se nisam ništa posebno pripremala, već sam gledala filmove i čitala knjige na tom jeziku, otkriva nam.
Studirat će istraživački smjer matematike, a oko odabira studija promišljala je poprilično dugo.
– Nakon puno premišljanja oko izbora koji su varirali od kemije, anglistike pa sve do zrakoplovstva ipak je prevladala ljubav prema matematici. Osim uživanja u tom predmetu, taj sam fakultet također odabrala jer se nadam da ću s njim lakše naći posao koji će mi omogućiti da radim ono što volim. Velika mi je želja jednom predavati na fakultetu ili raditi u nekoj informatičkoj tvrtki, možda čak i pokrenuti nešto svoje, optimistična je Silba.
Uz dobru organizaciju vremena, učenje ne mora biti problem
Kaže, za učenje je bila motivirana zbog želje za upadom na prioritetni fakultet, a Matematiku i inače voli, pa joj nije bilo teško učiti i vježbati zadatke.
– Iako sam sve razrede opće gimnazije prošla s pet, nisam učila toliko da ne bih imala vremena za ostale stvari. Uvijek sam radila raspored učenja i organizirala vrijeme tako da mi je dva do tri sata dnevno bilo i više nego dovoljno. Uz dobro planiranje bez problema se može sve stići na vrijeme i naučiti bez većih poteškoća, kaže Silba.
Priznaje, doba pripreme za maturu i samo razdoblje pisanja ispita za nju je bilo poprilično stresno. No, kada danas sve sagleda, shvaća da za to nije bilo razloga. Stoga budućim maturantima poručuje da se riješe treme.
– Istina, neki predmeti znaju biti prilično zeznuti no uz redovito učenje tijekom cijele školske godine i ponavljanje pred maturu ništa ne bi trebao biti preveliki problem. Također im želim poručiti da vjeruju u sebe i ne sumnjaju u vlastito znanje. Nekada je samo potrebno malo samopouzdanja i povjerenja u svoje sposobnosti, smatra bivša maturantica.
’16 ili 17 predmeta u jednoj školskoj godini je previše’
Voljela bi, kaže, da se neke stvari u obrazovnom sustavu promijene, kako bi svim učenicima put do uspjeha bio lakši.
– Ja sam osobno išla u gimnaziju tako da najbolje mogu govoriti koje bih promjene u njoj voljela vidjeti. Meni je uvijek najviše smetao broj predmeta jer mislim da je 16 ili 17 predmeta u jednoj školskoj godini jednostavno previše da bi se svakom moglo pristupiti s jednakom voljom i zanimanjem. Jako mi se sviđa ideja modula i nadam se da će se to što prije uvesti. To bi učenicima pružilo priliku da na početku shvate koji im predmeti bolje leže te se njima kasnije posvete. Tako bi npr. osoba koja voli prirodoslovne predmete imala više vremena za njih i ne bi se morala mučiti s onim društvenim iz kojih možda ne bi postigla tako dobar rezultat što bi eventualno loše utjecalo na sveukupni prosjek te na kraju upis na željeni fakultet, objašnjava Silba.
Dodaje, naše školstvo sve učenike tretira kao da imaju jednake sposobnosti, što nije dobro.
– Svi smo jedinstveni s vlastitim afinitetima i naš bi nam obrazovni sustav trebao omogućiti da krenemo u smjeru koji bi bio najbolji za nas, smatra maturantica.
Slično kao i većina najboljih maturanata, kaže, voljela bi da je manje ‘štrebanja’ napamet te da se gradivu pristupi i na drugačiji način.
– Sviđa mi se način na koji se pokušava provoditi matura, odnosno poticanje logičkog zaključivanja, a ne samo reprodukcija činjenica naučenih na pamet, no uz način rada na satu to je nekada teško postići. Voljela bih da nastava bude organizirana na način da se od nas traži primjena onoga što znamo, odnosno da propitujemo što nam se govori umjesto automatskom prihvaćanja i ponavljanja definicija. Smatram da bi takav pristup rezultirao boljim znanjem i većim zanimanjem umjesto odrađivanja nekog predmeta jer jednostavno moramo i nemamo drugog izbora, zaključuje jedna od najuspješnijih ovogodišnjih maturanata.
