NCVVO pokušava povisiti pragove prolaznosti na maturi: Evo kako se oni određuju
Pragovi prolaznosti na ispitima državne mature utvrđuju se zasebno za svaku školsku godinu, a u pravilu ih Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavljuje na dan objave privremenih rezultata ljetnog roka. Na prošlotjednoj tribini u organizaciji portala srednja.hr pod nazivom ‘Državna matura: Jučer, danas, sutra’ doznali smo kako se utvrđuju pragovi prolaznosti. Predstavnica NCVVO-a otkrila je i da postoji pokušaj povisivanja tih pragova u zadnjih nekoliko godina.
Foto: srednja.hr
Na ispitu državne mature iz Engleskog na osnovnoj je razini za prolaz lani bilo potrebno ostvariti 37% od ukupnog broja bodova, a na višoj 35%. Slična je situacija bila i na ispitu iz Hrvatskog – prag prolaznosti na višoj razini iznosio je 37%, a na osnovnoj 36,5%.
Daleko manje bodova bilo je potrebno za dvojku na ispitima iz Matematike. Prag prolaznosti na obje je razine iznosio mizernih 25% i ujedno je to najniži prag na nekom od prošlogodišnjih ispita.
Procedura određivanja pragova
Pragovi prolaznosti utvrđuju se zasebno za svaku godinu. Na prošlotjednoj tribini u organizaciji portala srednja.hr pod nazivom ‘Državna matura: Jučer, danas, sutra’ na pitanje kako odgovarala je Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica u Odjelu za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a.
– Mi imamo vrlo jasno razrađenu proceduru kako se određuje prag. Dakle to rade skupine procjenjivača koji uzmu ispite i onda oni temeljem više interakcija i međusobnih dogovora odrede koji bi bio prag na tom dotičnom ispitu kojeg bi učenici trebali proći da bi dobili pojedine ocjene. Međutim, što je zapravo trik kod te Angoffove metode? Na kraju se radi korekcija u skladu sa stvarnim ostvarenim rezultatima. I taj dio te korekcije koji se radi, mislim da je to ono što nekako najviše zbunjuje javnost, a to je činjenica da se ti pragovi mijenjaju. Ono što je jako važno jest da same pragove ne donosi Nacionalni centar, nego ih donosi nešto što mi nazivamo ‘veliko povjerenstvo’. Članovi tog povjerenstva su predstavnici sektorskih agencija, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, zatim predstavnici škola, fakulteta… Dakle tu bude negdje 10, 12 do 15, članova ovisno o godini. Nekako smo uvijek mi i Agencija za znanost i visoko obrazovanje konzervativni u toj priči i najradije bismo zadržali te pragove takvima kakve su ih postavili stručnjaci koji su procijenili koji bi to trebao biti prag. Ali nas je u tom povjerenstvu dvoje od recimo 12, kaže Ćurković.
NCVVO: Zadnjih godina pragove pokušavamo povisiti
Na pitanje kako se pragovi kreću kroz zadnjih devet godina provedbe državne mature Ćurković odgovara da ih se posljednji nekoliko godina pokušava povisiti.
– Nekako je opća tendencija da se te pragove nastoji zadržati konstantnima, čak je zapravo nekakva tendencija zadnjih godina da ih pokušavamo povisiti. U nekim iznimnim situacijama ih se je i smanjivalo, ali to nije bilo pravilo. Dakle posljednjih pet godina ih se, ako se gledaju te krivulje, nastojalo povisiti, kaže Ćurković.
Kada, je pak riječ o samim rezultatima koje maturanti ostvaruju na ispitima mature, oni su stalni i ne variraju puno među generacijama, pojašnjava predstavnica NCVVO-a. Otkriva, postoje zadaci koji se u ispitima ponavljaju i putem njih se zapravo prate trendovi među učenicima.
– Vi kad pogledate, nisu te razlike u prosječnim postignućima velike među učenicima. Isto tako, ono što mi imamo u testovima, što se možda onako na prvu ne primijeti, su pojedini ‘sidrični zadaci’. Dakle to su zadaci koji se provuku da budu isti iz generacije u generaciju i mi tu pratimo trend između generacija. Tu je dosta zanimljiv primjer onaj iz ispita Biologije, gdje se često pojavljuje zadatak gdje se od pristupnika traži da izračunaju plodne dane, što se smatra jednim vrlo važnim znanjem i vještinom zapravo za život, bilo da ste muškog ili ženskog spola, važno je imati to znanje. I tu je, bez obzira na mijenjanje detalja u zadatku, uspjeh učenika poprilično stalan. Tako da mi tu vidimo da zapravo nema nekih velikih fluktuacija, zaključuje Ćurković.
Tribinu pod nazivom ‘[Kazalište i mladi] Državna matura: Jučer, danas, sutra’ organizirao je portal srednja.hr u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih. Snimku tribine možete pogledati u nastavku.
__________________________________________________________________
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našoj Facebook stranici Maturanti 2019. i u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
