NCVVO se ponovno oglasio oko pitanja o ludizmu: Pojasnili su zašto nije poništen
Najveće rasprave nakon ispita mature iz Hrvatskog jezika na A razini izazvao je zadatak vezan uz jezični ludizam. Razlog: maturanti i dio njihovih nastavnika tvrdi kako se taj pojam obrađuje tek u drugom polugodištu četvrtog razreda srednjih škola uz pjesnika Ivana Slamniga, a to je gradivo prema odluci Ministarstva obrazovanja trebalo biti uklonjeno s ispita. No, iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kažu kako je pojam jezičnog ludizma puno širi od pjesničkog ludizma i učenici su se s njime susretali tijekom čitavog srednjoškolskog obrazovanja. NCVVO je danas, nakon objave točnih rješenja ispita A razine, poslao novo priopćenje u kojemu dodatno pojašnjavaju zašto pitanje u ludizmu nije uklonjeno s ispita. Njihovo priopćenje u nastavku pročitajte u cijelosti.
NCVVO
Foto: Ivan Božić, srednja.hr
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dobio je više upita vezanih za sadržaj ispita iz Hrvatskoga jezika na višoj razini s obzirom na odluku Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojoj se iz ispita trebaju izostaviti nastavni sadržaji i ishodi koji se odnose na drugo polugodište četvrtoga razreda. Pitanja se odnose na ispitni zadatak 33. koji glasi:
U pitanjima upućenima Centru pojam ludizam stavlja se u kontekst poetike Ivana Slamniga, a to je sadržaj koji se poučava uglavnom u drugome polugodištu četvrtoga razreda te se stoga traži da se taj zadatka izostavi iz ispita.
Navedenim se zadatkom međutim ispituje obrazovni ishod razumjeti književnoteorijska obilježja književnih tekstova koji se nalazi na popisu ishoda u Ispitnome katalogu za Hrvatski jezik za školsku godinu 2019./2020. i u izmjenama i dopunama Ispitnoga kataloga iz Hrvatskoga jezika za školsku godinu 2019./2020. koji je usklađen s Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojoj taj ishod nije trebalo izostaviti.
U navedenom zadatku ispituje se stoga razumijevanje jezičnoga i stilskoga postupka na primjeru teksta i ne zahtijeva poznavanje pjesničkoga opusa i poetike ni Ivana Slamniga ni ostalih književnika čiji su stihovi bili ponuđeni u spomenutome zadatku.
Jezični ludizam (lat. ludere – igrati se) vidljiv u stihu: ‘Po pločniku se ljud za ljudom ređa’ širi je pojam od pjesničkoga ludizma. Pristupnici su se tijekom svog školovanja susreli s nizom stilskih postupaka i figura koje se temelje na zvukovnom i smisaonom poigravanju jezikom, a kojim se čitatelja želi iznenaditi i nasmijati (dječja poezija, anegdote, vicevi, stvaralaštvo Williama Shakespearea, Rabelaisa, Molièrea, nadrealizma i Antuna Gustava Matoša).
Osim toga, ludička etimologija česta je i u razgovornome jeziku kad se poigrava vezom izraza i sadržaja: koštati – zabiti koš vlastitom ocu. Dakle, navedeni pojam jezičnoga ludizma ne veže se samo uz pjesništvo pojedinoga pjesnika, već se pojavljuje u različitim vrstama književnih i neknjiževnih tekstova i u različitim oblicima komunikacije.
