Ne, ne šalimo se: 56 posto naših maturanata ide na pripreme za maturu ili prijemne ispite
Više od pola maturanata u državi ide na pripreme za maturu ili prijemne ispite, a njih više od trećine, za barem dio takvih tečajeva, izdvaja novac. To polako postaje normativna praksa u Hrvatskoj, ističu istraživači Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, pa vladajućima iznose nekoliko preporuka kako bi utjecali na ovu, u brojnim aspektima, negativnu pojavu za domaći obrazovni sustav.
Foto: srednja,hr
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) prošle je godine proveo važno istraživanje. U prvom redu otkrili smo da puno više osnovnoškolaca i srednjoškolaca no što mislili plaća privatne instrukcije, a sada i da se pripreme za ispite državne mature te prijemne ispite na faksevima – postaju normalna praksa.
NOVO ISTRAŽIVANJE
Ovo istraživanje IDIZ-a obuhvatilo je 6.353 učenika, od čega 2.538 gimnazijalaca kojima je polaganje ispita državne mature obveza za završetak školovanja te 3.815 učenika četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih i umjetničkih programa koji na pitanje ‘u budućnosti namjeravam studirati’ odgovaraju s ‘da’ i ‘ne znam još’. Istraživanje je pokrilo ukupno 80 srednjih škola, nacionalnog je karaktera i potpuno reprezentativno. Svi podaci odnose se na školsku godinu 2020./2021.
Trećina maturanata plaća pripreme
Istraživači s IDIZ-a, u prvome su redu, htjeli vidjeti koliko je učenika išlo na pripreme za polaganje ispita državne mature ili prijemne ispite i jesu li to bile pripreme u školi, plaćene privatne pripreme ili pak oboje. Rezultati kažu da je 56 posto maturanata, bilo u gimnazijskim bilo u strukovnim programima, pohađalo neki oblik pripremnih tečajeva za maturu ili prijemne ispite.
Od tog broj, njih 19,9 posto pohodilo je besplatne pripreme u školi, njih 24,5 posto imalo je nekakav privatni aranžman, dok je 11,6 posto učenika iskoristilo obje opcije kako bi se pripremili za ispite. Točno 44 posto maturanata nije pohađalo ikakav oblik priprema, bilo da se radi o školskim ili privatno organiziranim.
U odnosu na prethodna istraživanja, ističu s IDIZ-a, došlo je do povećanja udjela učenika koji pohađaju plaćene pripremne tečajeve u organizaciji privatnih tvrtki. Učenici gimnazija u većoj mjeri pohađaju pripreme, no valja naglasiti da više od pola strukovnjaka također koristi ove usluge. Ista je stvar, podsjetimo, i kada su u pitanju privatne instrukcije za predmete u školi, o kojima smo jučer detaljno pisali. Konkretne podatke o pripremama po vrsti srednje škole možete vidjeti u grafu ispod.
Izvor: IDIZ istraživanje
Gimnazijalci češće plaćaju pripreme
Osim što generalno više pohađaju pripremne tečajeve, gimnazijalci, u odnosu na strukovnjake, u većoj mjeri i plaćaju takve pripreme u privatnom aranžmanu. Podaci iz ovog istraživanja IDIZ-a kažu da 48,6 posto gimnazijalaca u prošloj školskoj godini pohađa plaćene pripreme u privatnim tvrtkama, dok to isto čini tek 26,4 posto učenika strukovnih programa.
U svim regijama Hrvatske više od polovine gimnazijalaca pohađalo je, tijekom prošle školske godine, pripremne tečajeve za maturu ili prijemne. No, ipak, ističu istraživači s IDIZ-a, u korištenju se posebno izdvajaju Zagreb i okolica. Nevjerojatnih 73,2 posto gimnazijalaca iz zagrebačke regije lani je pohađalo pripremne tečajeve; štoviše, 64,8 posto zagrebačkih gimnazijalaca za barem dio takvih tečajeva izdvaja novac.
No, kada pogledamo podatke o strukovnjacima, pohađanje pripremnih tečajeva znatno je ujednačenije po regijama. Sitno, u odnosu na ostale za tek nekoliko postotnih poena, ističe se zagrebačka regija, no ništa značajno kao kod gimnazijalaca. Na sjeverozapadu zemlje oko 42,5 posto, što je najmanje od svih regija, koristi pripreme za maturu ili prijemne, no većina.. njih 29,1 posto ne plaća te pripreme već ih pohađa u školi.
Bolji učenici češći korisnici, i to plaćenih aranžmana
Učenici boljeg školskog uspjeha češći su korisnici pripremnih tečajeva za ispite državne mature te prijemne ispite na fakultetima. Oni će, ističu istraživači IDIZ-a, češće i platiti pripreme u privatnom angažmanu, nego li učenici s slabijim uspjehom i prosjekom ocjena. Konkretno, među učenicima koji imaju prosjek ocjena između 4,51 i 5,00, njih 68,5 posto lani je pohađalo pripreme. Njih preko pola za te je pripreme, ili barem dio njih, plaćao.
Djeca roditelja s boljim obrazovanjem, napomenimo, češće koriste usluge pripremnih tečajeva, što se naročito odnosi na plaćene pripreme organizirane u privatnim tvrtkama. Recimo, podatci govore da 70,2 posto gimnazijalaca čiji otac ima višu školu ili fakultet ide na pripreme u usporedbi, s recimo, 54,6 posto gimnazijalaca čiji otac ima završenu osnovnu školu. Kod strukovnjaka se vidi još veća razlika, s 59,5 posto prema 36,9 posto za iste parametre.
Što učiniti? IDIZ ima preporuke
Pohađanje organiziranih priprema, zaključuju istraživači, na ovim je prostorima postalo – normativna praksa. Podaci prikupljeni u ovom istraživanju, podcrtavaju s IDIZ-a, potvrđuju mogući negativan utjecaj na jednakost obrazovnih mogućnosti te ukazuju da razlike u pohađanju organiziranih priprema mogu biti važan generator obrazovnih i društvenih nejednakosti u državi.
Istraživači imaju i preporuke; sustavno, kažu, treba raditi na uvođenju kompetencije ‘učiti kako učiti’ u osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje; uvesti izbornost u gimnazije i modularnost u strukovne škole; uvesti nove oblike ocjenjivanja, primjerice ‘hibridno vrednovanje’ o prvog razreda srednje; te od osnovne škole uvesti programe usmjerene razvoju znanja i vještina upravljanja osobnim i profesionalnim putem.
Cijelo analitičko izvješće istraživača s IDIZ-a o pripremama za maturu i prijemne ispite pogledajte u dokumentu ispod. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
