Poznato ime najmaturanta koji dobiva 5.000 dolara: Bez greške riješio Fiziku i Matematiku
Jedan od svijetlih primjera ovogodišnje državne mature je i Marijan Višić. Sada već bivši učenik XV. gimnazije u Zagrebu najbolje je od svih kolega u Hrvatskoj riješio maturu iz Matematike i Fizike. Na oba je predmeta ostvario stopostotnu riješenost pa će mu danas, u to ime, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, biti uručena Nagrada Soljačić u vrijednosti od 5.000 američkih dolara. Od jeseni kreće u novu avanturu na studij molekularne biologije zagrebačkog PMF-a. Ovo je njegova priča.
Marijan Višić, dobitnik Nagrade Soljačić
Foto: privatna arhiva
Dodjela Nagrade Soljačić u vrijednosti od 5.000 američkih dolara maturantu koji je najbolje riješio ispite iz Matematike i Fizike bit će dodijeljena danas u 13 sati. U Ministarstvu znanosti i obrazovanja tako će se, uz dvije maturantice koje su rasturile Informatiku, danas naći i Marijan Višić. Sada već bivši maturant XV. gimnazije u Zagrebu koji je, osim Matematike i Fizike, zaista rasturio i ostatak ispita na državnoj maturi.
– Pisao sam od osnovnih predmeta višu razinu matematike, hrvatskog jezika i engleskog jezika, a od izbornih kemiju, biologiju i fiziku. Iz svih matura osim hrvatskog imao sam preko 90% riješenosti, a iz hrvatskog 89%. Uz matematiku i fiziku prvorangirani sam i iz biologije, ali rezultat nije stopostotan, priča nam Marijan.
‘Moglo bi se reći da sam bio iznenađen kad sam vidio rezultate…’
Kada je vidio rezultate, kaže nam, moglo bi se reći da je bio iznenađen. Ali više je to bilo zbog olakšanja, nego stvarne začuđenosti postocima koje je ostvario. Naime, kako NCVVO objavljuje rješenja ispita dva dana nakon pisanja, Marijan je već tada uvidio da bi iz Matematike i Fizike mogao imati 100%.
– Ipak ostaje dvojba što ako sam nešto krivo uvrstio u kalkulator ili zaboravio napisati na crtu za odgovor. Zato je bilo olakšanje vidjeti rezultate mature i znati da je stvarno sve ispalo kako treba. Veće uzbuđenje bilo mi je iščekivanje tih ključeva za odgovore i pri gledanju njih nisam mogao vjerovati da bi stvarno sve moglo biti točno, mislim da nitko ne očekuje takav rezultat, kaže nam Marijan.
Kako je išao u XV. gimnaziju, poznatiju kao MIOC, tamo je dobio dosta dobru pripremu za maturu. Osim toga, imao je i izravan upis na faks pa mu rezultat nije bio presudan. Zbog toga se, priznaje nam, nije suviše pripremao. Najviše je vremena potrošio na hrvatski jezik jer, priča nam, najlakše ga je zaboraviti. Za ostale mature riješio je tek po dva ispita iz prošlih godina, a posebno za Matematiku i Fiziku, koju je napisao najbolje u državi, nije osjećao gotovo nikakav pritisak.
– Posebno mi je mali stres bio za matematiku i fiziku jer sam znao da se na tim maturama ne ispituju činjence koje se lako zaborave, nego većinom rješavanje zadataka i razmišljenje, a to je nešto što se razvija godinama i nisam vidio smisao u tome da se trudim rješavati dodatno zadatke za maturu jer se takav oblik znanja, jednom usvojen, teško gubi. Moram napomenuti da mi je puno pomoglo i što su mi prijatelji slali zadatke koji su njih mučili ili zbunjivali pa sam tako ipak ponovio dio gradiva, govori nam.
Upisao molekularnu biologiju, već planira diplomski u inozemstvu
Ovo nisu prvi sjajni rezultati koje je Marijan do sad ostvario. Već je tu i nekoliko prvih mjesta na natjecanjima. U osnovnoj školi, u sedmom i osmom razredu, posebno ga je interesirala kemija pa je tu osvojio prvo mjesto. U srednjoj se okrenuo biologiji pa je na natjecanju iz tog predmeta bio prvi u drugom i trećem razredu.
– Upisao sam molekularnu biologiju na zagrebačkom PMF-u. Odabir je bio težak, dugo sam se dvoumio između farmacije, medicine i molekularne biologije. Na kraju je presudila ljubav prema biologiji i želja za znanstveno-istraživačkim radom kojim se želim baviti u budućnosti, ali nisam još potpuno siguran kojim područjem. Nekakva moja idealna vizija je završiti preddiplomski u Hrvatskoj, a diplomirati negdje vani. Najveće želje su mi Švicarska, Kanada ili Norveška. Nakon toga gledat ću gdje će mi se otvoriti prilika za rad. Naravno da bih ostao u Hrvatskoj ako situacija to omogući, ali svjestan sam i da su mi mogućnosti u inozemstvu neusporedivo šire, pojašnjava nam svoje planove Marijan.
Ova godina je bila dosta izazovna za sve učenike – štrajk, epidemije koronavirusa, a za one iz Zagreba, i potres. S tim se slaže i Marijan, međutim, smatra da to nije imalo prevelik negativan utjecaj na maturu. Dio nastave izgubljen štrajkom je nadoknađen, a pandemija je, osim komplikacija, kaže, donijela neke pozitivne stvari. Tako se, recimo, nije ispitivalo gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda koje je iz većine predmeta, smatra, najzathjevnije.
– Uz to su maturanti, barem u mojoj školi, imali puno veću slobodu sami si organizirati učenje i posvetiti se maturi nego tijekom klasične nastave. Profesori su pokazali razumijevanje te smanjili očekivanja i opseg traženog gradiva. Htio bih svakako napomenuti da ne mislim da su se profesori manje trudili, oni su nam ponudili sve materijale koji su potrebni za usvajanje gradiva drugog polugodišta kao i svoju pomoć, ali su nam pustili na izbor odlučiti koliko detaljno ćemo im se posvetiti tako da je svatko tko je htio mogao usvojiti gradivo, naravno uz malo više truda nego na nastavi jer je rad bio samostalniji. U tome također vidim korist za budućnost. Jednina stvar koja je veoma otežala situaciju, po mome mišljenju, je neizvjesnost oko samog provođenja matura, posebice izbornih predmeta oko kojih se odvilo podosta drame, kaže Marijan.
‘Svaki oblik varanja doživljavam kao zločin’
Ovogodišnje ispite državne mature obilježili su i neviđeni slučajevi prepisivanja. U Gimnaziji Gospić ispiti iz Matematike poništeni su i ponavljani u istom roku za šestero učenika, a u zagrebačkoj gimnaziji, koju NCVVO ne želi imenovati, čak je kod oko 20 učenika uočena visoka podudarnost na eseju iz Hrvatskog te obje razine ispita iz Matematike. Pitali smo Marijana što misli o tome te može li nam ukratko prokomentirati varanje na maturi.
– Svaki oblik varanja doživljavam kao zločin. Ne razumijem kako netko može opravdati svojoj savijesti onemogućavanje upisa osobi koja je pošteno učila i žrtvovala se da dobije mjesto na željenom fakultetu tako što se taj netko upiše varanjem na maturi. Mogu čak donekle razumijeti učenike koji su pod stresom i nisu svjesni kakva je veličina njihovog djela, da time nepravedno utječu na nečiju sudbinu, ali nikako ne mogu shvatiti profesore koji su to dozvolili. Svakako sam za strože kazne, ovako se šalje poruka da je varanje na maturi poželjno ako se napravi pravilno jer uhvaćeni nemaju nikakvih praktičnih posljedica, varanjem su samo mogli ostvariti korist ili opet biti jednaki s ostalima, kaže nam odlučno.
Mladog sugovornika pitali smo i da se, iz pozicije jednog od najboljih maturanata u generaciji, osvrne i na sustav obrazovanja. Budući da je išao u gimnaziju, kaže nam, može se dotaknuti samo toga.
– Što se tiče samog gradiva, ono nije preopširno za svaki predmet pojedinačno, ali postaje preopširno sveukupno. Pod time mislim da pojedincu nije potrebno toliko široko znanje iz dvadesetak predmeta, s koliko se susretnemo u gimnaziji, ali je nužno iz nekolicine predmeta koji su mu važni. Primjerice, gradivo povijesti ili geografije u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji svakako je poželjno usvojiti, ali ne na istoj razini kao gradivo kemije ili biologije, a svi ti predmeti imaju istu satnicu. Osim prilagodbe gradiva smjeru, volio bih i da su neki od predmeta izborni. Od pozitivnih strana hrvatskog obrazovnog sustava želim istaknuti brojna natjecanja koja, osim što su lijepo iskustvo, pomažu učenicima vidjeti u čemu su stvarno dobri te im već od osnovne škole poručuju da će njihov dodatni trud biti nagrađen, rekao nam je
Što se tiče online nastave, kaže da je ostao ugodno iznenađen načinom na koji je provedena te nije imao prevelikih poteškoća s praćenjem gradiva.
– Naravno, nikako je ne smatram dostojnom zamjenom nastavi u školi. Kao najveću manu doživio sam provođenje testova jer su profesori bili prisiljeni staviti kratka vremena rješavanja kako bi se smanjilo prepisivanje. Meni, a i mnogima drugima, kratak vremenski rok rješavanja stvara pritisak pri kojem ne možemo pokazati stvarno znanje, bez obzira na to što je test rješiv u zadanom vremenu. Tu svakako treba smisliti neka poboljšanja, priča nam Marijan.
Budućim maturantima želi poručiti kako učenje koji mjesec pred maturu nikako ne može biti zamjena za stalni, kontinuirani rad tijekom srednje škole.
– Budućim maturantima želim poručiti da učenje koji mjesec pred maturu ne može biti zamjena za kontinuirani rad tijekom srednje škole. Svjestan sam da većina ne misli na maturu do četvrtoga razreda i zato ovo naglašavam, zašto si stvoriti stres od mature kad se uz malo konstantnog praćenja gradiva može poboljšati i uspjeh u školi i na maturi. Također, tako se gubi potreba za plaćanjem priprema izvan škole. Ako koja rupa u znanju i ostane, profesori iz škole su na raspolaganju i većina njih s veseljem će pomoći u pripremanju za maturu, zaključio je Marijan.
Nagrada Sakač u vriednosti od 5.000 eura također će biti dodijeljena danas, a ide u ruke dviju maturantica koje su na Informatici imale samo jednu grešku. O tome više pročitajte ovdje.
