Prazan esej na maturi predalo dvaput više pristupnika nego lani, tek jedan ispit Hrvatskog riješen 100%
Danas u 12 sati maturanti su mogli vidjeti konačne rezultate ispita koje su polagali na državnoj maturi. Nakon obrađenih prigovora, kojih je pristiglo više od 5.000, isti su priznati za 1.923 ispita. Prazan list za esej, iako je to značio pad cjelokupnog ispita iz Hrvatskog jezika, predalo je dvostruko više nego prethodne godine, ukupno 1.163 pristupnika. S druge strane, netko je imao 100 posto riješen ispit iz Hrvatskog jezika što uključuje esej, test i sažetak.
Foto: srednja.hr
Objavljeni su konačni rezultati državne mature za 2023./2024. školsku godinu koju je pisali ukupno 29.188 pristupnika. Rezultati su, kako je bilo očekivano prema privremenim rezultatima, najgori iz Hrvatskog jezika, odnosno eseja. Kako je na predstavljanju rezultata rekao ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović, upravo je za esej iz Hrvatskog i pristiglo najviše prigovora.
– Ukupno je 5.394 prigovora za ovu maturu, što je puno više u usporedbi s prošlom godinom. Najveći broj prigovora bio je za Hrvatski jezik, ukupno 2.122 prigovora i to uglavnom na esej. Od ukupnog broja prigovora koji su pristigli prihvaćeno je njih 1.923. Nakon prihvaćenih žalbi, 62 gimnazijalaca i 146 učenika strukovnih škola je ipak položilo maturu jer smo uvažili određene prigovore, naveo je Filipović.
‘Nisam pročitao djelo, ali sam napisao 500 riječi pa barem zaslužujem jedan bod’
To znači da je u konačnici 21,7 posto pristupnika palo ispit iz Hrvatskog jezika. Poražavajuće su i brojke koje se tiču samog eseja. Naime, zbog nedovoljnog broja riječi esej nije položilo 1.523 pristupnika, a prazan list za esej ove je godine predalo dvostruko više nego prošle godine, njih 1.163. Zbog ‘ostalih’ stvari esej nije položilo 2.619 pristupnika.
– Imali smo jedna prigovor na drugom stupnju za esej koji je glasio, i to citiram: ‘nisam pročitao djelo, ali sam napisao 500 riječi pa barem zaslužujem jedan bod’. Esej prvo treba pročitati, a onda ga treba naučiti pisati, a to je zadatak prije svega nastavnika u školama, komentirao je Filipović.
Postotak gimnazijalaca koji nisu položili maturu na prvom roku dvostruko je veći u odnosu na prošlu godinu
Ukupno je bilo 19.754 negativnih ocjena, od toga 14.394 na ispitima strukovnjaka i 3.209 na ispitima gimnazijalaca. Ispod praga prolaznosti bilo je 8.050 pristupnika. To znači da državnu maturu nije položilo 7.184 učenika strukovnih škola i 866 učenika gimnazijskih programa. Filipović je istaknuo kako, iako loši, ovakvi rezultati na maturi nisu novost. O tome smo pisali i mi u našoj analizi koja je pokazala kako je samo jedne godine palo više gimnazijalaca nego sada. Za gimnazijalce je državna matura obvezan ispit kojim završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje.
– Zamjetno je da je postotak gimnazijalaca koji nisu položili na prvom roku dvostruko veći u odnosu na prošlu godinu. Nisam zadovoljan rezultatima, no podaci pokazuju kako su rezultati u pretpandemijskoj godini, odnosno 2019. bili gotovo isti. Tako je postotak gimnazijalaca koji nisu položili maturu ove godine 8,1 posto, a 2019. ih je bilo 9,4 posto.
Jedan maturant ili maturantica 100 posto su riješili ispit iz Hrvatskog
S druge, vedrije strane, ukupno je 54 ispita koji su maturanti riješili 100 posto, a među njima je samo jedan maturant ili maturantica koji su imali 100 posto iz Hrvatskog jezika što uključuje sve bodove na testu i sažetku te sve bodove na eseju. Dvije osobe imale su više ispita koje su točno riješile, jedna je imala 100 posto iz više razine Matematike, Fizike i više razine Engleskog, a druga 100 posto iz Kemije i Fizike.
‘Gimnazijske programe upisuju oni učenici osnovnih škola koji nisu sposobni pratiti kurikulume’
Filipović se pohvalio kako ove godine nije bilo grešaka u zadacima kako se to znalo događati prethodnih godina. Dodao je i kako mu je žao gimnazijalaca koji nisu položili maturu i da se nada da će uspjeti položiti na drugom roku. Također je komentirao i zašto se broj gimnazijalaca koji je pao maturu povećava.
– Stvara se psihoza da se u gimnazije u Zagrebu nemoguće upisati, a ja imam informaciju da su dvije gimnazije upisale nedovoljan broj u prvom roku. Treba vidjeti i s koliko bodova se u gimnazije upisuju u manjim mjestima. Gimnazijske programe upisuju oni učenici osnovnih škola koji nisu sposobni pratiti kurikulume, zašto i kako oni završe 4. razred, to ostavit ću na razmišljanje. Od ovih 800 i nešto gimnazijalaca koji ove godine nisu položili državnu maturu zasigurno postoje i oni koji nisu bili dorasli programu gimnazije, ali unatoč tome došli su do svoje završne godine, no na državnoj maturi su pali, poručio je Filipović.
Detaljnije podatke o konačnim rezultatima državne mature možete pogledati u dokumentu niže. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno osvježiti stranicu.
