Pročitajte eseje iz Hrvatskog koji su dobili sve bodove: ‘Ne treba previše komplicirati’
I dok je samo jednoj osobi pošlo za rukom maturu iz Hrvatskog u cijelosti riješiti bez pogreške, 185 maturanata na eseju o djelu Zločin i kazna dobilo je maksimalne bodove. Među njima su Petra, Jakov, Korina, Ivana i Lucija koji su s nama podijelili svoje eseje, sve kako bi oni poslužili kao ogledni primjerci budućim maturantima. Za srednja.hr ističu da je redovito čitanje lektire važno za uspješan esej, ali je još bitnije vježbati pisanje tijekom svih razreda srednjih škola sa svojim profesorima iz Hrvatskog.
Esej iz Hrvatskog | foto: srednja.hr
Ovogodišnji maturanti Petra, Jakov, Korina, Ivana i Lucija po jednom se svakako ističu od svojih kolega. Dok smo u nekoliko navrata pisali o poraznim rezultatima na maturi iz Hrvatskog, o čemu su se važnom poruku oglasili i iz zagrebačkih knjižnica, njih petero među je 185 maturanata koji su dobili sve bodove na eseju. Za njih razumijevanje pojma požrtvovnosti kod Sonje i Dunje u romanu Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskog nije bio problem pa su u svih pet sastavnica koje se na eseju ocjenjuju dobili maksimalna tri boda.
Naime, maturantima se u eseju vrednuje središnja tvrdnja, argumentacija, povezanost teksta, upotrebna rječnika te pravopisna i gramatička točnost. Moraju napisati 440 riječi, a esej je uvjet za prolaz cijelog ispita. Eseje ocjenjuje dvoje nastavnika Hrvatskog jezika, a ako su između njih velika odstupanja u bodovanju, konačni sud daje treći ocjenjivač. U ispitnom katalogu istaknuto je da pristupnik u eseju iznosi svoje spoznaje o književnosti i pokazuje razumijevanje književnih djela u cjelini. Petero maturanata podijelilo je s nama svoje eseje ocijenjene sa sto posto i savjete za pisanje, sve kako bi pomogli budućim maturantima.
Petra: ‘Većina pripreme odvija se u učionici, gradivo je samo temelj eseja’
Petra Doljanin iz Gimnazije Vladimira Nazora Zadar, koja svoj obrazovni put nastavlja na studiju Biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), govori nam da je većinu lektira tijekom srednje škole pročitala, no za dobar esej to ne smatra nužnim. Misli da se u eseju ispituje razumijevanje teorije, a ne samostalna analiza djela. No, podcrtava da ju je čitanje lektira spasilo kod razumijevanja teksta pa se u konačnici čitati definitivno isplati.
– Većina pripreme odvija se u učionici. Gradivo je samo temelj eseja, no najbitnije za napisati dobar esej je razumjeti što se točno od učenika traži, odnosno zadovoljiti formu, postaviti čvrste argumente i oblikovati esej u smislenu cjelinu, što zahtjeva vježbu i povratne informacije od profesora. Voljela bih istaknuti kako je angažiranost profesora možda najbitniji faktor kod uspješne pripreme za esej. Meni se posrećilo da sam imala odličnu profesoricu koja nam nije dala mira s esejima tako da mi je do mature pisanje eseja postalo samo ispunjavanje šablone, ali većina mojih prijatelja i poznanika nije bilo te sreće. Dosta njih je napisalo dva-tri eseja tijekom srednje škole i mučilo se sarazumijevanjem forme, a definitivno nije do manjka sposobnosti učenika već ih stvarno nitko nije adekvatno pripremio, govori Petra.
Za prolaz na eseju savjetuje pisati što više, zadovoljiti formu i odgovoriti na polazno pitanje. Na maturi iz Hrvatskog ne vidi poantu u pisanju sažetka, a glavni razlog za loše rezultate u generaciji vidi što većina profesora zanemaruje esej na nastavi. Većina njezinih kolega kojima je predavala profesorica Daria Gospodnetić, ističe, s lakoćom su prošli esej. Njezin esej pročitajte u galeriji ispod.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Jakov: ‘Argumentacijski dio treba vježbati jer to nije nešto što se može naučiti u jedan dan’
U istoj školi esej iz Hrvatskog sa sto postotnim rezultatom napisao je i Jakov Lisica. U srednjoj školi, pojašnjava, pročitao je svaku lektiru izuzev Patnje mladog Werthera. Priznaje da ne voli europski romantizam i ljubavne tematike.
– Važno pri pisanju eseja je definitivno shvatiti strukturu samog eseja, zatim utvrditi i znati napisati uvod. Argumentacijski dio treba vježbati jer to nije nešto sto se može naučiti u jedan dan. Zaključak je samo sažetak pa treba samo skratiti 10-ak rečenica u dvije. Savjet jest svakako da se u školi redovno vježbaju eseji i da ih provjeravaju kod nastavnika koji predaje. Međutim, ne mora biti slučaj da je profesor kvalitetan. U tom slučaju je važno raspitati se sa starijim generacijama ili konzultirati s drugim profesorima hrvatskoga jezika. Osobno, pripreme iz hrvatskog jezika za državnu maturu i nisu najpotrebnije, smatra Jakov.
Svoje obrazovanje Jakov će nastaviti također na zagrebačkom PMF-u, na nastavničkom smjeru biologije i kemije. Sažetak na maturi, kaže Jakov, samo donosi dodatne bodove jer svi znaju skratiti tekst po nekoj određenoj formi.
– Smatram da je kultura čitanja u današnjem društvu iznimno važna te da bi trebali staviti fokus na lektire koje se bave sličnom tematikom današnjeg vremena. Lektirno djelo Kiklop Ranka Marinkovića bi trebalo biti izbačeno jer je teško za shvatiti, a time nema smisla uopće stavljati stres na leđa maturanata, objašnjava Jakov čiji je esej u galeriji ispod.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Korina: ‘Dulja djela koja nisam stigla pročitati u cijelosti, na primjer Kiklopa, planiram pročitati do kraja preko ljeta’
Naše sljedeće tri sugovornice dolaze iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku. Korina Mendek ključnim smatra vježbati pisanje eseja tijekom svih četiri razreda srednje škole, čitati lektire i savjetovati se s profesorima iz Hrvatskog. Napominje pogotovo ako su oni ocjenjivači na maturi jer znaju kako se boduju eseji i mogu dati puno korisnih savjeta.
– Za esej nisam imala neke posebne pripreme, redovito sam čitala lektire i temeljito smo ih obrađivali na satu hrvatskog jezika, stoga mi je bilo dovoljno prije mature ponoviti osnovne pojmove za svako djelo i pročitati sažetke. Čitala sam sve lektire u srednjoj školi, a dulja djela koja nisam stigla pročitati u cijelosti, na primjer Kiklopa, planiram pročitati do kraja preko ljeta, ističe Korina.
Prije početka pisanja eseja, govori Korina, treba dobro promisliti o argumentima kojima će se odgovoriti na polazno pitanje. Važno je držati se strukture, dodaje, ali i znati najvažnije događaje, teme, likove i misli djela. Ako je maturant pročitao samo sažetak djela, kaže Korina, lako se može pogubiti u radnji, pomiješati likove, posebice u opsežnom djelu poput Zločina i kazne.
– Mislim da su popisi djela za esej solidni, prevladavaju romani koji su meni osobno draža i lakša vrsta lektire od lirike i epova. Iz ovogodišnjeg popisa bi jedino izbacila Ujevića jer iako je važno znati značaj njegove poezije, teže je pisati analize o pjesmama nego o romanima i novelama. Lektire bi trebale ostati iste, makar je većina starije štivo i teže za čitati, bitna su za povijest književnosti i opću kulturu, navodi Korina koja je upisala svoj prvi izbor, povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Ivana: ‘Ne treba previše komplicirati i bez razloga se zapetljavati’
Ivana Žukina se za esej nije previše pripremala, prepričava nam da su na satovima Hrvatskog u srednjoj školi detaljno obrađivali lektire pa nije bilo potrebe za to. Dan prije eseja ponovila je pravila za pisanje eseja i osnovne informacije o lektirama kojih se slabije sjećala, poput razdoblja ili obilježja. Žao joj je što je toliko maturanata palo esej, misli da se za prolaz on može proći s najosnovnijim znanjem o djelu i s polaznim tekstovima iz kojih se može mnogo izvući.
– Važno je jednostavno zadovoljiti zadane kriterije i ne ići previše u širinu, fokusirati se isključivo na zadano pitanje i s njim u glavi razmišljati o tome kako će esej izgledati. Ne treba previše komplicirati i bez razloga se zapetljavati, kaže Ivana koja je pročitala većinu lektira, a upisala je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER).
Onima koji se nađu na maturi, a nisu pročitali djelo, Ivana savjetuje da pokušaju nešto napisati. Sami polazni tekstovi, ističe, pokazuju točno što se očekuje na eseju, što se traži i boduje, koji argumenti su potrebni.
– Iako, naravno, razumijevanje cijelog djela svakako pomaže u pisanju, nije nužno potrebno znati svaki detalj da bi esej bio kvalitetan. Stvari koje se boduju lako se nauče i dan-dva prije ako niste ranije pročitali djelo. Ovogodišnji popis djela za esej mi se svidio, kako sam sva ta djela ranije pročitala te se o svima njima može mnogo napisati. Što se tiče lektira općenito, iako meni osobno mnoge nisu bile pretjerano zanimljive i vjerojatno ih sama ne bih odabrala, činjenica je da su dio opće kulture i čitanje tih djela svakako ima smisla. To što se meni ne sviđaju grčke tragedije ne mijenja činjenicu da su one oblikovale dramu kao takvu i da nam čitanje takvih drama pomaže u razumijevanju modernih djela. Usprkos tomu, svakako bi se trebalo uvesti još modernijih djela, a kojih se nešto detaljnije dotaknemo tek na kraju četvrtog razreda, ističe Ivana čiji je esej u galeriji ispod.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
Lucija: ‘Budućim maturantima savjetujem da pročitaju djela koja su na popisu za esej’
Strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu upisat će Lucija Palčec iz zabočke gimnazije koja je isto dobila sve bodove na eseju. Prije same mature, navodi za srednja.hr, ponovila je sadržaj svakog djela i obilježja književnopovijesnih razdoblja.
– U srednjoj školi čitala sam lektire te smatram da mi je to pomoglo da uspješno napišem esej. Pri pisanju eseja važno je pridržavati se strukture te odgovoriti na polazno pitanje. Osim toga, potrebno je poznavati književnoteorijske pojmove te u polaznom tekstu prepoznati karakteristike razdoblja u kojemu je djelo nastalo. Budućim maturantima savjetujem da pročitaju djela koja su na popisu za esej te da prije mature detaljno ponove strukturu eseja, navodi Lucija.
Iako je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović kazao da povećanje broja lektirnih djela na eseju nije razlog lošijim rezultatima, Lucija ipak smatra da to je jedan od razloga. Spominje da maturanti nisu redovito čitali lektire tijekom srednje škole pa je bilo teže u zadnji čas pripremiti se za sva djela.
– Popis djela za lektire uključuje brojna značajna djela koja ne bi trebalo izbaciti, no smatram da bi ga se ipak trebalo malo modernizirati. Uvođenje suvremenih djela omogućilo bi učenicima da se poistovjete s njihovim temama te da bolje razumiju djelo, zaključuje Lucija čiji esej možete pročitati ispod.
Galerija 4 Fotografija
Otvori
