Profesor Ljubotina: ‘Sustav se ne bi trebao podređivati državnoj maturi’
Državna matura za učenike predstavlja veliki stres te su oni sve manje zainteresirani za polaganje iste, pri čemu ih oko 60% upiše studij koji su stvarno željeli. Profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Damir Ljubotina smatra kako je razlog taj što učenici u dobi od 18 godina ne znaju svoje sposobnosti te nisu u stanju otkriti što ih stvarno zanima. Prema njegovu mišljenju državna matura je objektivnija od prijemnih ispita, dok je bolonja ubila vrijeme kad se studiralo za dušu.
Povodom početka prijava za državnu maturu kontaktirali smo profesora psihologije na Filozofskom fakultetu i člana stručne skupine, Damira Ljubotinu, a on nam je predočio cijeli proces sastavljanja i ispravljanja ispita državne mature. Također je ukazao na općenite probleme oko mature i bolonjskog sustava koji su sve veći izvor stresa ne samo za učenike već i za profesore pa i roditelje. Profesor misli kako bi više pažnje trebalo posvetiti poboljšanju cjelokupnog obrazovnog sustava, a ne sustav podređivati maturi.
Vidi veliki problem u motivaciji učenika i studenata, koja je danas sve slabija, ali ističe da to nije slučaj pojedinca, već društva u cjelini.
www.civilnodrustvo.hr
Nezreli za samostalan odabir fakulteta
Profesor Ljubotina kaže kako učenici u dobi kada pristupaju državnoj maturi te biraju studij, još uvijek nemaju dovoljno informacija, a ponekad ni zrelosti da samostalno odaberu ono što ih zanima, a da je u okviru njihovih sposobnosti.
– Vlastiti interesi, sposobnosti, mogućnost zapošljavanja kao i dobre i loše strane struke kojom se žele baviti su sve ono što mladi ljudi trebaju uzeti u obzir prilikom izbora fakulteta tako da on bude temeljen na što više činjenica, izjavio je profesor.
Također smatra kako je ‘Zemlja znanja’ samo fraza jer maturantima šalje krivu poruku. Prema njegovim riječima društvo ne šalje poruku mladima da je znanje važno i da ova zemlja treba mlade i obrazovane stručnjake.
‘Vidimo gdje je problem, ali ga ne možemo popraviti’
– Kolika je korist od mature? To je pitanje na koje ja nemam konkretan odgovor, no rekao bih da smo preko nje trebali uočiti i pronaći probleme koji se trebaju popravljati. Mi ovako vidimo probleme, ali ih ne možemo popraviti što zapravo nema nikakvog smisla. Prije svega mislim da nastavu na svim razinama treba učiniti suvremenijom i prilagođenom pojedincu, a to će biti moguće tek kada društvo znanje kao vrijednost stavi na prvo mjesto, istaknuo je profesor.
Ljubotina je dodao kako je državna matura ipak bolja od prijemnog ispita jer je objektivnija. Ocjene kao pokazatelj znanja često su upitne jer su dobivene u različitim uvjetima i uz različite kriterije, stoga im se na prijemnim ispitima obično daje manji značaj. Istaknuo je još jednu pozitivnu stvar vezanu uz maturu, a to je da ona, kakva god bila, dovodi sve ljude u istu poziciju te se uz nju ne veže korupcija.
Nedostaci bolonjskog sustava i manjak motivacije
Profesor je na Sveučilištu provodio istraživanje kojim je pokušao saznati kako učenici uopće biraju studij. Istraživanje je dokazalo da oni koji upišu željeni fakultet imaju bolje rezultate od onih koji su na tom studiju sam kako bi imali studentska prava ili završili nešto. Također se pokazalo kako motivacija, inteligencija, dobro pamćenje i slične sposobnosti najviše utječu na uspjeh studiranja.
– Prvo državna matura, onda na nekim fakultetima prijemni ispit i bolonjski sustav uveli su veliku količinu stresa i moj je dojam kako su smanjili ono vrijeme kada se učilo i studiralo za dušu, da pročitate neke stvari koje vas uistinu zanimaju i da naučite nešto bez pritiska. To ne mora značiti uz manje napora i truda, već s manje stresa, zaključio je Ljubotina.
