Pretraga

Prva na listi Medicine u Splitu: Tina je iz šest ispita mature dobila odličan, a na jednom imala 100%

A- A+

Da u klupama naših škola sjede uistinu briljantni mladi individualci potvrđuje i priča koja je pred vama. Priča o djevojci koju su trud i rad tijekom školovanja doveli do briljantnog rezultata na državnoj maturi, a time i najbolje pozicije na upisnoj listi za dva studija splitskog Medicinskog fakulteta. Upoznajte Tinu Volarević, maturanticu V. gimnazije Vladimir Nazor Split.

Tina Volarević | fotografija iz privatne arhive

Tina je na državnoj maturi polagala šest predmeta – više razine Hrvatskog, Engleskog i Matematike te od izbornih Kemiju, Biologiju i Fiziku. Osim što je iz svih ispita dobila odličan, jedna je od maturanata koji su na nekom od ispita postigli stopostotni rezultat. Bez greške je uspjela riješiti ispit iz Kemije.

Opuštenim pristupom do vrhunskog rezultata

Izdvojeni članak

Karlo je na maturi bio jedan od najuspješnijih strukovnjaka, a ima poruku za sve buduće maturante

– Iskreno, mislim da sam malo iznenadila samu sebe. Prije svih ovih ispita, dok sam se još pripremala i rješavala za vježbu ispite starih matura, pa kad sam vidjela da su više-manje svi oni bili rješivi i ne prestrašni, dobila sam dozu samopouzdanja. Nisam se puno ‘tresla’ oko toga kako će sve to izgledati, hoće li biti teško i hoću li ja to moći, nego sam zauzela neki pozitivni opušteni stav i jednostavno išla korak po korak, ispit po ispit. Ali kad sam vidjela rezultate nisam mogla vjerovati da sam tako dobro riješila svaki ispit. Naravno da mi je predrago, jer mi je to dokaz da se trud stvarno isplatio, priča nam Tina.

Za razliku od većine drugih najmaturanta kojima je probleme stvarao ispit iz Hrvatskog, Tina je kompliciranijim okarakterizirala ispit iz Biologije. Razlog leži u različitosti koncepta provjere znanja na maturi i načina poučavanja tog predmeta u školi.

– Ispit zahtijeva konkretnu primjenu i zaključivanje i često traže precizan odgovor prema ključu za odgovore i ne priznaju baš sve alternative odgovore. To je jedini predmet na kojem stvarno ne možeš pretpostaviti što te sve čeka, i dosta ovisi o maštovitosti sastavljača ispita. Ali nije ni to bilo nemoguće. Ove godine je bila teška i Matematika i osobno sam imala najlošiji osjećaj nakon što sam predala taj ispit, jer nisam imala dovoljno vremena posvetiti se lijepo svim težim zadacima, pa sam neke bez provjere napisala pa što bude, ali sve je na kraju prošlo odlično, kaže Tina koja se za maturu počela pripremati od proljetnih praznika, a razdoblje kada je najviše ‘zagrijavala stolicu’ uslijedilo je nakon norijade.

Napominje, privatne pripreme koje se plaćaju nije polazila. U savladavanju gradiva Fizike najviše su joj pomogle besplatne pripreme na splitskom PMF-u koje su za maturante držali tamošnji studenti, a  pripreme za Kemiju, Biologiju i Hrvatski držali su nastavnici u V. gimnaziji Vladimir Nazor.

Savjeti učenicima za pripremu mature

Kako kaže Tina, veliki dio priprema za ispite mature učenici su sami već prošli, iako mnogi od njih toga možda nisu ni svjesni.
!function(v,t,o){var a=t.createElement("script");a.src="https://ad.vidverto.io/vidverto/js/aries/v1/invocation.js",a.setAttribute("fetchpriority","high");var r=v.top;r.document.head.appendChild(a),v.self!==v.top&&(v.frameElement.style.cssText="width:0px!important;height:0px!important;"),r.aries=r.aries||{},r.aries.v1=r.aries.v1||{commands:[]};var c=r.aries.v1;c.commands.push((function(){var d=document.getElementById("_vidverto-97da7397f45e56237e273d846abbe17c");d.setAttribute("id",(d.getAttribute("id")+(new Date()).getTime()));var t=v.frameElement||d;c.mount("6082",t,{width:720,height:405})}))}(window,document);– Kontinuirani rad kroz sve četiri godine su važan faktor. Ipak, sad u četvrtom razredu neka dobro razmisle što žele studirati, koje predmete polagati i neka se posvete duže onim predmetima koji ih idu slabije. Ako će polagati više neobaveznih ispita, moj savjet je da krenu s pripremama od proljetnih praznika nadalje, polako ali sigurno. Najgore što sebi mogu napraviti je dopustiti da ih pojede trema i stres, važna je i psihička priprema, ali opet ne ići u krajnost pa uzeti sve zdravo za gotovo. U razdoblju pisanja ispita malo će morati žrtvovati ‘društveni život’, ali neka razmisle da ih poslije tih dvadesetak dana čekaju najduži ljetni praznici kad će imati itekako razloga za slavlje i uživanje, savjetuje Tina.

Prva na listi Medicinskog u Splitu

Izdvojeni članak

Upoznajte Luku, dečka koji je najbolje riješio prijemni ispit na Medicini u Zagrebu

Odlični rezultati na maturi polučili su dodatan uspjeh. Tako je Tina ove godine bila prva na upisnoj ljestvici za čak dva studija Medicinskog fakulteta u Splitu – Farmacije i Medicine. Potonji je na posljetku i upisala.

– Imala sam oko 50 bodova više od osobe ispod mene na listi. To mi je stvarno bilo nevjerojatno. Nisam htjela to odmah širiti i govoriti drugima jer sam stvarno mislila da je greška u sustavu, da su se vjerojatno krivo podatci obradili ili nešto slično. Ali kad se sve to zaključalo i finaliziralo, tek onda mi je došlo u glavu da sam stvarno to ja postigla. I ponosna sam na to, ne skriva svoje oduševljenje ova splitska izvrsnica.

‘U životu mi je cilj biti poštovana i cijenjena zbog onoga što volim raditi’

Dobrih rezultata nema bez napornog truda i rada. Prava priprema za ovaj veliki uspjeh Tini je bio trud kroz čitave četiri gimnazijske godine. Nerijetko je, kaže, znala čuti pitanje koliko dnevno vremena provodi učeći.

Izdvojeni članak
boris sakač

[VIDEO] Govore Borisa Sakača i najboljeg maturanta iz informatike Marka Rajkovića ne bi smjeli propustiti

– Ovo pitanje sam čula puno puta kroz svoje školovanje, pogotovo od strane drugih učenika, jer ‘biće uči cili dan i noć kad prolazi s 5’. Svaki dan bih posvetila školi barem tri – četiri sata vremena, nekad malo više, nekad manje. Važno je imati plan i dobru organizaciju. Treba znati rasporediti svoje vrijeme i onda ostaje vremena za sve. Uz sav zgusnuti raspored, uvijek bih našla vremena za kave i izlaske s prijateljima, barem vikendima, kaže Tina.

Nije uvijek lako natjerati se i provesti tri sada za knjigom i ponekada učiti nešto što te uopće ne zanima, dodaje, ali ako je to dio puta prema uspjehu i cilju, mora se pretrpjeti. Činjenica da bez truda i rada nema ničega najveći joj je motiv.

– Na učenje u školi sam jednostavno gledala kao na obvezu, posao kojeg ću se riješiti što ga se prije uhvatim. Nije sve u peticama i postotcima, ali rad i trud je ono što svi prepoznaju. U životu mi je cilj biti poštovana i cijenjena zbog onoga što volim raditi i u čemu sam dobra i u isto vrijeme biti sretna dok to činim, jer to je neprocjenjivo, otkriva Tina.

Kampanjski rad teško prolazi na maturi

Ovakav stav mnogi očito nemaju, pokazali su to rezultati ovogodišnje državne mature – obavezne predmete nije uspjelo položiti najviše gimnazijalaca u povijesti provedbe tih ispita. Najveća odgovornost za to, smatra Tina, leži u samim učenicima.

Izdvojeni članak

Stanje je alarmantno: Svaki deseti gimnazijalac pao državnu maturu!

– Ne znam kako se radi u drugim školama i koliko kvalitetno, jer je moja škola što se toga tiče stvarno na visokom nivou i većina mojih kolega je upisalo svoj prvi izbor. Mislim da je problem u učenicima. Znam da ih puno uči samo za ispite, i da to što nauče ishlapi za tjedan dana. I onda su sve te dobre ocjene samo prividne i rezultat jednog dana štrebanja i repeticija. Puno ih se naviklo raditi na takav način u školi, ali to teško prolazi na maturi, jer je ipak riječ o ogromnom gradivu. Mnogi misle da će plaćanjem priprema po privatnim školama sebi sigurno osigurati prolaz, ali ponavljam, jako je teško nadoknaditi propušteno, naglašava jedna od najboljih maturanata u 2019.

‘Državna matura je dobar projekt i mislim da dobro funkcionira i na pošten način’

Osim što učenici trebaju mijenjati svoje navike, promjene su potrebne i u obrazovnom sustavu, smatra Tina.

Izdvojeni članak

Varaždinac Ilija među najboljim studentima Cambridgea: ‘Matura je prelagana, a pragovi preniski’

– Naš obrazovni sustav je dobar, ali ima mjesta za poboljšanje. U redu je slušati sve predmete koje imamo u srednjim školama i izgraditi vlastito znanje i opću kulturu, ali bilo bi dobro uvesti opciju da  nakon 2.razreda učenik može odabrati koje predmete želi slušati više, a koje manje, jer već u tom razdoblju učenici znaju zanimaju li ih više prirodni ili društveni predmeti. Državna matura je dobar projekt i mislim da dobro funkcionira i na pošten način, a pragovi prolaznosti daju dovoljno prostora svima da maturu prođu. Količinski bi se gradivo moglo smanjiti, jer su neki podatci nepotrebni i preopširni. Pažnju treba obratiti onome što je važno, a ne nužno detaljima, veli naša sugovornica Tina.

Od jeseni sjeda u klupe splitskog Medicinskog, a za budućnost nema prevelike planove jer ne zna što ju sve čeka, kaže nam za kraj.

– Ono što znam je da ću se nastaviti truditi i raditi dalje, sad i s najviše entuzijazma jer ću učiti ono što je područje mog interesa, zaključuje Splićanka.