Prvi na listi upisanih na Filozofski u Zagrebu: Bartol pomeo konkurenciju na svim smjerovima
Kada se uzmu u obzir svi smjerovi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, najviše bodova među upisanim na ljetnom roku, skupio je Bartol Banić, bivši maturant splitske V. gimnazije ‘Vladimir Nazor’. On se na kraju odlučio upisati vrlo traženu Psihologiju, mada nam priznaje da je još neke smjerove, jednako želio. Svoje mjesto na listi, nije izborio nikakvim dodatnim bodovima, nego kombinacijom ocjena iz srednje, izvrsnim rezultatima na maturi i prijemnom ispitu.
Bartol Banić / foto: Privatna arhiva
Koliko je zahtjevno biti na čelu svih upisanih na Filozofski u Zagrebu, dočarat ćemo vam samo kroz primjer studija Psihologije.
Za 76 upisnih mjesta na tome studiju, prijavilo se 678 kandidata, od čega je 228 njih taj studij stavilo na vrh liste prioriteta. Ti podaci smještaju Psihologiju, temeljem omjera kvote i prvog izbora studija, među desetak najtraženijih studija u državi. Dakle tek svaki treći kandidat, koji ju je stavio na prvo mjesto liste prioriteta, uspio je Psihologiju i upisati. No, Bartol nije morao strepiti. Naprotiv, on je na upise ponio upisni broj jedan.
Na maturi dobio sve petice pa čak i iz matematike
A da biste se popeli na vrh liste upisanih na Filozofskom, morate više segmenata odraditi na zavidnom nivou. Bartol je na maturi tri predmeta odradio gotovo perfektno, a peticu je dobio i iz Matematike više razine.
I rezultati govore da mu je na maturi najviše muke zadala Matematika, koju čak i nije morao pisati na višoj razini. Ipak i tu je dobio peticu.
– Mislim da su svi do sada čuli da je matura bila „najteža ikad, u povijesti svemira“. Šalim se, naravno. Polagao sam višu razinu Matematike, iako mi od predmeta koje sam polagao, ona najslabije ide, a uz to mi nije trebala za upis. Ipak, dobro je ispalo i na kraju sam izvukao peticu, govori Bartol i dodaje da su mu dojmovi s mature općenito iznenađujuće pozitivni, s obzirom na to što sve slušao dok se za nju pripremao.
Splićani zauzeli čelne pozicije na zagrebačkim perjanicama
Prijemni na Filozofskom treba ostati
S obzirom da je s FIlozofskog najavljeno da će se najvjerojatnije dogodine ukinuti prijemni ispit, pitali smo Bartola što misli o tome te kako se on snašao polagajući ga.
– Za prijemni na Filozofskom nisam imao ideju što očekivati. Zato i je potpuno različit od mature jer se čovjek za njega ne može pripremiti. Ipak, sve što se zahtijevalo od nas bilo je jasno i logično. Pa barem na Filozofskom valjda znaju sastaviti test inteligencije! Kako sam test dobro riješio, išao bih protiv sebe da podupirem njegovo ukidanje, a i ne smeta mi da se na putu do upisa, učenike provjerava na što više različitih načina, objašnjava Bartol.
S obzirom da je briljirao na Psihologiji te da je taj studij na kraju upisao, pomislili bismo da se odavno spremao za to. No, Bartol je imao jednake afinitete prema još jednom smjeru.
– Odluku o upisu sam donio u zadnji tren. Znao sam da će biti Filozofski u Zagrebu, ali sam imao jednak interes za Psihologiju i dvopredmetni studij Filozofije i komparativne. Pod različitim socijalnim utjecajima (pozdrav mojim roditeljima), kako bismo mi psiholozi rekli (smijeh), ipak sam odabrao Psihologiju, iskreno će Bartol Banić.
Trenutno se ne zamaram time što ću raditi nakon faksa
S obzirom na to da laici diplomiranog psihologa uglavnom vezuju za profesorski poziv, pitali smo Bartola je li na istoj liniji, ili ima neke druge poslovne ambicije.
– Nemam baš nikakve dugoročne planove. U ovom trenutku mi primarni cilj nije posao u školstvu, ali ipak pokušavam zadržati element spontanosti u svom životu, tako da se nikad ne zna, neposredan je bivši maturant V. gimnazije u Splitu.
U istom kontekstu pitamo ga i boji li se scenarija u kojem dugo neće moći naći posao u struci, s obzirom da nije baš da su psiholozi tražena radna snaga.
– Ne bojim se nikakvih budućih scenarija. Svemu što radim, posvećujem se apsolutno pa tako i ne sumnjam da će s time uslijediti i vanjski rezultati, samouvjereno odgovara Bartol.
Uspjeh u školi dijelom dugujem i svojim hobijima
Uz svu temeljitost prema školskim obvezama, koja se iščitava iz rezultata i stavova ovog 19-godišnjaka, ponešto mu vremena ostaje i za nekoliko hobija. Štoviše veli da su mu upravo hobiji pomogli i u dostizanju uspjeha u školi.
– Imam mnogo različitih hobija te njima najviše i dugujem uspjehe u školi. Mnogo vremena u danu potrošim svirajući gitaru, dosta čitam, a bavim se i sportom, spremno će Banić.
Na kraju smo ga zatražili da ocijeni obrazovni sustav u Hrvatskoj te ukaže na to što bi volio promijeniti.
– Mislim da je prekompleksno pitanje da bih ja sad previše pametovao. Da ne bude da izbjegavam odgovor, da mogu uvesti promjene, onda ono sad već standardno – dao bih učenicima veću autonomiju u izboru što uče, a i uveo bih predmete koji potiču kreativnost i šire vidokruge, na kraju govori Bartol Banić.
