Rastu, padaju ili su stabilni? Analizirali smo pragove prolaznosti na maturi od 2015. do 2023. godine
Ovoga tjedna učenici su doznali prve, privremene rezultate državne mature, a istog trenutka Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je i pragove prolaznosti, odnosno postotke koje je za pojedine ocjene trebalo zadovoljiti na svakom od predmeta. U odnosu na prošlu godinu, bodovni pragovi nisu se mijenjali. Najniži prag za prolaznu ocjenu, a kada je riječ o obveznim ispitima, bio je na Matematici – tek 25 posto na obje razine ispita.
Foto: Duje Kovačević, srednja.hr
Pragovi prolaznosti na maturi postoci su riješenosti ispita koje maturanti moraju zadovoljiti za pojedinu ocjenu, od dovoljne do one odlične. Nisu unificirani za sve predmete niti kroz sve godine otkako se provodi državna matura, nego se objavljuju svake godine i za svaki od ispita.
Ove godine nije bilo promjene praga u odnosu na prethodne dvije
Pragovi za ispite provedene u 2023. godini objavljeni su istoga dana kada i privremeni rezultati državne mature, 12. srpnja. Na konferenciji za medije ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović, iskazao je zadovoljstvo činjenicom da se nisu mijenjali u posljednje tri godine.
– Po prvi put već treću godinu zaredom imamo iste pragove prolaznosti iz svih predmeta na državnoj maturi. Dakle, od 2021., 2022. i, evo, 2023., ni na jednom predmetu nije bilo promjene ispitnog praga. To govori o ozbiljnosti, prije svega, stručnih radnih skupina, recenzenata i svih koji su u tome sudjelovali jer su našli dobru mjeru. Za razliku od 2010. pa do 2021., kada je bilo svojevrsnih nalaženja u smislu određivanja praga prolaznosti. Pa je tako, primjerice, prag prolaznosti iz Matematike 2012. bio 20 posto, a onda je išao do 28 posto, ali je u posljednjih sedam godina viša i osnovna razina je 25 posto. U Hrvatskom je 2010. bio 27,5 posto pa se penjao do 37, a u posljednje tri godine je 35 posto. Vrlo je slično i u ostalim predmetima, dakle po prvi put tri godine zaredom imamo isti prag prolaznosti, rekao je Filipović novinarima.
Kao i prijašnjih godina provjerili smo kako su se od 2015. kretali pragovi na obveznim ispitima mature, te na izbornima koje tradicionalno prijavljuje veći broj maturanata.
Na obveznim predmetima prag najniži na Matematici
Ispit iz Hrvatskog jezika ove je godine prvi puta proveden na jedinstvenoj razini, a ponovno se i određivao zaseban minimalni prag na esejskom dijelu ispita te testu i sažetku. Ove je godine prag za dovoljan na maturi uz Hrvatskog bio 35 posto, s time da je na eseju iznosio 26,67 posto, a na prvom dijelu ispita, testu i sažetku, 38,75 posto. U zadnjih devet godina prag za dovoljan bio je najviši između 2018. i 2020., kada je iznosio 37 posto. Za odličan je, pak, ove godine na Hrvatskom bilo potrebno postići 81 posto od ukupnog broja bodova. Najviši prag za odličan na Hrvatskom u zadnjih devet godina bio je 86 posto, koliko je iznosio od 2015. do 2017.
Kada je riječ o obveznim ispitima, na maturi iz Matematike prag za dvojku je najniži, 25 posto i takav je, kako je i rekao ravnatelj NCVVO-a, već godinama. Na višoj razini 2015. i 2016. bio je za tri posto viši. Za odličan maturanti na Matematici moraju postići 85 posto bodova, a u analiziranim godinama prag za tu ocjenu bio je viši jedino na B razini Matematike 2015. i 2016., kada je iznosio 87 posto.
Engleski maturanti nerijetko ocjenjuju najlakšim ispitom, a osim u ocjenama, to se ogleda i u pragovima prolaznosti. Na A razini ove je, kao i prethodnih godina, prag za dvojku iznosio 36 posto, a na B razini 37 posto. Na A razini prag je isti od 2019., a prethodnih godina bio je nešto niži, najniži 2015., kada je iznosio 32 posto. Na B razini Engleskog prag za pozitivnu ocjenu isti je od 2017., a najniži u zadnjih devet godina bio je 2015., kada je iznosio 35 posto. Za odličan je ove godine na Engleskom bilo potrebno postići 87 posto bodova i to na obje razine, što je prag koji je također stabilan kroz godine.
Kretanje pragova na obveznim predmetima mature u zadnjih devet godina možete proučiti u tablici u nastavku.
Pragovi prolaznosti na obveznim predmetima mature od 2015. do 2023. | izvor podataka: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Od najčešće prijavljivanih izbornih ispita prag za dvojku najniži na Fizici i Kemiji
Na izbornom predmetu s najviše prijava, Fizici, prag za dvojku također je među najnižima, tek 25 posto. U zadnjih devet godina najviši je bio 30 posto, koliko je iznosio 2018. i 2019. godine. Da bi dobili peticu iz Fizike, maturanti su morali postići 85 posto od ukupnog broja bodova. To se nije mijenjalo od 2018. godine, a tri godine ranije prag je bio za jedan posto manji.
Isti prag od 25 posto bio je i na maturi iz Kemije. Isti je u posljednje četiri godine, dok je između 2015. i 2019. bio osjetno viši – 30 posto. Prag za odličan na Kemiji je 85 posto i poprilično je stabilan u zadnjih devet godina; samo je 2015. iznosio 86 posto.
Od izbornih predmeta s najviše prijava najveći prag za ocjenu dovoljan i ove je godine na ispitu Politike i gospodarstva, 31,50 posto. Tek nešto viši, 33 posto, bio je između 2017. i 2020. godine. Ocjenu odličan ove i prethodne godine na PiG-u su mogli dobiti maturanti koji su postigli 83 posto od ukupnog broja bodova. Ako promatramo zadnjih devet godina, prag za odličan na PiG-u bio je najviši u 2015. godini, kada je iznosio 90 posto.
Kretanje pragova na preostalim, najčešće prijavljivanim izbornim predmetima mature u zadnjih devet godina možete proučiti u tablici u nastavku.
Pragovi prolaznosti na izbornim predmetima mature od 2015. do 2023. | izvor podataka: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Pogledajte snimku predstavljanja ovogodišnjih rezultata državne mature:
