Ravnatelj popularne škole i član vijeća NCVVO-a: Treba biti oprezan s pragovima na maturi
Povodom završetka ove nastavne godine, u svom nedjeljnom specijalu 24sata ugostio je jednog od najdugovječniji ravnatelja, Zlatka Stića. Stić je ravnatelj jedne od najpoželjnih škola među osmašima, Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu, a ujedno je i član Upravnog vijeća nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Među ostalim, dotaknuo se u razgovoru i aktualne teme državne mature.
Foto: srednja.hr
Ovih dana maturanti imaju mali predah od ispita državne mature – izborne predemete su napisali, pred njima su ispiti iz Hrvatskog i Matematike. Zadaci i rješenja svih napisanih ispita već su objavljeni, ali ono što je nepoznanica su ovogodišnji pragovi prolaznosti koji se donose uoči objave rezulata.
Stić: Teško je reći kakvi će biti rezultati mature
Upravo su rezultati mature bili jedna od tema koje se novinarka 24sata, Ana Dasović, dotaknula u razgovoru s dugogodišnjim ravnateljem Prirodslovne škole Vladimira Preloga, Zlatkom Stićem, u nedjeljnom specijalu 24sata. On je ujednou čaln upravnog vijeća Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, institucije koja provodi državnu maturu.
– Teško je reći kakvi će biti rezultati. Pitanje je kako su se sve škole i svi učenici snašli tijekom lockdowna, za vrijeme nastave na daljinu, nisu ni tehnički uvjeti bili isti u svim školama, ni u obiteljima. Mislim da je ovo prva državna matura u kojoj treba biti oprezan s pragovima koji će se donositi za prolaz. Dosad smo imali projektne pragove koji su bili čak i premali za, primjerice, matematiku. Ako je pravi ispit onda 25 posto ne može biti za prolaz. Ovog puta ne bih tako hrabro stajao iza toga jer ovo nikako nisu bili normalni uvjeti. Treba razumjeti klince u cijeloj toj priči, a i nastavnike. Stoga su rezultati, posebno iz STEM područja, mogli biti škakljivi, rekao je Stić za 24sata.hr.
‘Više ne možete dobiti profesora matematike, fizike, informatike’
Komentirao je i pitanje upsinih kvota, kazavši kako je dosta veliki problem što na studijima pstaje prazno oko 11.000 mjesta te je da bi na nekim fakultetima trebalo smanjivati kvote upisa na državni trošak, dok ih za deficitarna zanimanja treba povećati. Stić smatra i da općenito u školstvu više nema ‘vremena za terapijske postupke te nam treba kirurški postupak’.
– To ne može donijeti ministar, niti županijski čelnici, ni pročelnik obrazovanja, tu odluku o tome što će se učiniti s obrazovanjem treba donijeti Sabor RH, koje je zakonodavno tijelo, koje mora organizirati sjednicu barem cijeli tjedan o obrazovanju, ali na kojoj će svi sjediti cijelo vrijeme. Problemi su broj škola, opremanje, vrste programa, status nastavnika. Mi smo koronu jako dobro izveli u RH, zahvaljujući ljudima, ali vi više ne možete dobiti profesora matematike, fizike, informatike, polako i kemije, engleskog. Kako će doći ako mu se nudi plaća od 6.000 kuna, a paralelno, za drugo radno mjesto mu se nudi 11.000 kuna. Manje škola, bolje plaćeni ljudi, veća kontrola svih nas, od ravnatelja do portira, ali i pomoć svima nama u poslu, promjena nekih pravilnika i zakona, nastava s modulima u 3. i 4. godini da si djeca izaberu, što više STEM područja to bolje. Što se tiče ukidanja programa, da, pitanje je za što se danas obrazuje ekonomski tehničar., rekao je stić u razgovoru za 24sata.hr, kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje.
