Ravnateljica NCVVO-a nakon skandala s maturom optužuje bivšu ministricu Divjak za nedorečenost Pravilnika
Nakon što smo objavili da je 14 pristupnika državne mature, suprotnom mišljenju stručnih skupina NCVVO-a, Povjerenstvo imenovano od stane ministra dodijelilo bodove, bivša ministrica Blaženka Divjak u komentaru za srednja.hr kazala je kako se radi o slučaju koji bi trebao ispitati i DORH. Ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić u opsežnom komentaru bivšoj ministrici sada odgovora kako je baš Divjak odgovorna za ovakav sustav, jer je uvođenje Povjerenstva, citiramo, ‘odrađeno stihijski, bez promišljanja i bez propisivanja ikakvih pravila postupanja tog Povjerenstva’.
Foto: screenshot (RTL)/srednja.hr
– S obzirom da je Povjerenstvo za praćenje provođenja državne mature uvedeno izmjenom Pravilnika o polaganju državne mature 2019. (NN 127/2019), dvije su se prethodne mature (školska godina 2018./2019. i 2019./2020.) odvijale uz postojanje drugostupanjskog tijela, čija je osnovna zadaća, prema trenutačnom Pravilniku, praćenje i vrednovanje kvalitete provedbe državne mature (članak 14, stavak 2 Pravilnika), kaže ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić.
Podsjetimo, srednja.hr prekjučer je objavila kako je koordinatorica za Matematiku i članica Povjerenstva koje je imenovao ministar Radovan Fuchs, suprotno mišljenju stručnih tijela NCVVO-a, kod 13-ero učenika upisala dodatne bodove na ispitima iz Engleskog i Njemačkog jezika, zahvaljujući čemu su neki od njih položili maturu. Isto se dogodilo i na jednom eseju iz Hrvatskog.
Slučaj nam je komentirala i bivša ministrica Blaženka Divjak, koja smatra kako se radi o slučaju koji bi trebalo ispitati i Državno odvjetništvo te poručila da Pravilnik ne ukida zdrav razum. Ravnateljica Katavić sada opširno odgovara na njezin komentar.
– Navedene je izmjene uvela upravo tadašnja resorna ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak. No, iako bi za sam proces unaprjeđenja kvalitete vrednovanja bilo korisno da postoji vanjsko neovisno tijelo koje je svojevrsni korektiv Centru, uvođenje Povjerenstva u odredbe Pravilnika odrađeno je stihijski, bez promišljanja i bez propisivanja ikakvih pravila postupanja tog Povjerenstva, oštro će Katavić.
Štoviše, svoje tvrdnje pojašnjava analogijom s postupanjem u pravosudnom sustavu.
– To je kao da je ministar pravosuđa donio propis kojim uspostavlja drugostupanjski sud, npr. Visoki kazneni sud, kojem se mogu podnositi žalbe, a da je propustio propisati način podnošenja žalbe, pravila na temelju kojih će taj sud odlučivati, sastav sudačkog vijeća i kvalifikacije sudaca. Navedenom u prilog govori odredba trenutačnog Pravilnika (članak 43, stavak 7) kojom je samo propisano da pristupnik koji nije zadovoljan odlukom Centra može u roku od jednoga dana od dana donošenja odluke podnijeti prigovor na odluku Centra Povjerenstvu za praćenje državne mature, koje donosi odluku u roku od dva dana od dana primitka prigovora. To su sve odredbe koje u trenutačnom Pravilniku uređuju postupanje i ovlasti Povjerenstva, kaže ravnateljica NCVVO-a.
‘Čija je zadaća napisati rješenje?’
Katavić navodi i da Pravilnikom uopće nisu propisane sljedeće stavke, koje prenosimo u cijelosti:
· broj članova,
· sastav u smislu koliko članova dolazi iz koje institucije,
· koje su potrebne kompetencije članova kako bi osigurali visoke zahtjeve koji se očekuju od drugostupanjskog tijela u nekom pravnom procesu,
· na koji način članovi Povjerenstva donose odluke,
· koje su procedure po kojima postupa Povjerenstvo,
· ulazi li samo u proceduralna ili i sadržajna razmatranja,
· ako ulazi u sadržajna razmatranja – jesu li kompetentniji članovi Povjerenstva od članova stručne radne skupine NCVVO-a kako bi donijeli konačnu odluku je li stručna radna skupina pogriješila u svom postupanju,
· ako ulazi isključivo u proceduralna razmatranja – tko odlučuje u sadržajnim razmatranjima na koja se u većini slučajeva pristupnici žale,
· ako se sadržajna razmatranja ponovno vraćaju stručnoj radnoj skupini koja ih je ocijenila i donijela odgovor na prigovor u prvom stupnju – koji je smisao da ponovno isti ljudi ocjenjuju prigovore,
· ima li dovoljno vremena za vraćanje na promišljanje stručnoj radnoj skupini prema trenutačno definiranim rokovima iz Pravilnika,
· ako je smisao da stručne radne skupine u drugostupanjskom procesu potvrde ono što su odlučile u prvom stupnju – je li zadaća Povjerenstva samo „administrativna“ odnosno napisati rješenje na temelju tuđeg mišljenja i tako maknuti sa sebe odgovornost ako dođe do nekakvih nejasnoća…, navodi Katavić.
Naglašava kako se iz niza prethodno navedenih pitanja vidi kako, “prof. dr. sc. Blaženka Divjak, kao ministrica koja je donijela “unaprjeđenja” u Pravilnik o provedbi državne mature, o njima nije razmišljala, čime je izravno ugrozila proces državne mature”.
– Centru su te izmjene donijele mnoštvo nejasnoća, skraćivanja vremena u aktivnostima za koje je odgovoran Centar i problema u postupanjima prilikom rješavanja prigovora u drugom stupnju, jer su u obje državne mature koje su se provele s Povjerenstvom kao drugostupanjskim tijelom u članove Povjerenstva imenovani djelatnici Centra, navodi.
Smatraju, kaže, da je to sukob interesa, no pravni akti obvezuju Centar i djelatnike Centra na postupanje u skladu s odredbama Pravilnika.
– Javnost je upoznata s činjenicom da je Centar tijekom proteklih nekoliko godina predlagao bivšoj ministrici Divjak izmjene i dopune Pravilnika, prvenstveno u dijelu izricanja odgovarajućih mjera i provedbe postupka prilikom utvrđenog prepisivanja te nakon uvođenja Povjerenstva i u dijelu vezanom za nejasno definirane zadaće i ovlasti Povjerenstva. Centar je sve svoje prijedloge uvijek potkrijepio stručnim znanjem i stečenim iskustvom primjene Pravilnika u praksi. Sluha bivše ministrice Divjak nije bilo, stoga nas čudi njezina jučerašnja reakcija, tvrdi Katavić.
Nedorečenost rada, ovlasti i zadaća…
Nastavak njezina komentara prenosimo u cijelosti:
O problemu nedorečenosti rada, ovlasti i zadaća samog Povjerenstva, najbolje svjedoči Zapisnik 3. sjednice rada Povjerenstva od 21. srpnja 2020. U Zapisniku, kojeg Vam dostavljamo u prilogu, tadašnji predsjednik Povjerenstva, dr. sc. Marko Košiček, koji je obnašao dužnost savjetnika bivše ministrice Divjak, primjećuje da su uveli „unaprjeđenje“ sustava državne mature koje je narušilo prethodno postavljena načela jednakosti i ravnopravnosti sudionika državne mature sljedećim zaključkom: „Treba istaknuti da u samom Pravilniku i Odluci o imenovanju članova ovoga Povjerenstva nije jasno dana ovlast članovima Povjerenstva za ulazak u strukturu i sadržaj pojedinih ispita. Time se postavlja i pitanje opravdanosti uključivanja ovog Povjerenstva u preispitivanje odluka Centra, odnosno predmetnih stručnih radnih skupina, i taj dio svakako bi trebalo jasnije definirati Pravilnikom. U slučaju da Povjerenstvo nema ovlasti ulaziti u ishod koji se zadatkom vrednuje, onda se postavlja pitanje čemu suglasnost Povjerenstva na odgovor na prigovor koji članovi stručne radne skupine napišu. Potrebno je jasno navesti za koju vrstu prigovora Povjerenstvo može donijeti odluku te jasno definirati ulogu Povjerenstva u stručnome dijelu. Ako je potrebna stručna procjena nekog dijela ispita ili ispitnog zadatka, potrebno je imenovati ovakvo slično povjerenstvo na drugačiji način (prema zastupljenosti stručnjaka za sve predmete, odnosno ispite koji se pišu na državnoj maturi) ili imenovati neko posve novo stručno povjerenstvo koje će kao neovisno zaprimati prigovore za ispite državne mature.“
Neusklađeni pravilnici?
Osim navedenog željeli bismo skrenuti pažnju na još jednu stvar. Uvođenjem izmjena Pravilnika vezanih za uspostavu Povjerenstva kao drugostupanjskog tijela u postupanju prilikom prigovora na bodovanje ispita, bivša ministrica Divjak nije uskladila ostale odredbe Pravilnika. U članku 43, stavak 6 trenutačnog Pravilnika stoji da odluku o prigovoru pristupnika na bodovanje donosi Centar u roku od pet radnih dana od isteka roka od 48 sati od objave rezultata ispita. Takav članak je stajao i u ranijoj verziji Pravilnika iz davne 2013. (NN 1/2013) – članak 43, stavak 4 u kojemu je napisana ista stvar samo je izbačeno da Centar donosi konačnu odluku jer, od uvođenja Povjerenstva u odredbe Pravilnika 2019., ono donosi konačnu odluku. Matematika je vrlo jednostavna – uvođenjem Povjerenstva Centar više nema pet dana za donošenje odluke stručnih radnih skupina o opravdanosti prigovora, jer je postupanje Povjerenstva oduzelo 2 dana (članak 43, stavak 7 Pravilnika), a jedan dan se potroši za pripremu informacija i tablica za postupanje Povjerenstva. Centru tako ostaju svega dva dana za postupanje po uloženim prigovorima Centru u prvom stupnju. Rokovi konačne objave podataka kao i podjele svjedodžbi ne mogu se pomicati zbog nužnosti završetka procesa provedbe državne mature prije početka upisa na visoka učilišta u Hrvatskoj i inozemstvu, a ispiti državne mature ne mogu započeti ranije zbog trajanja nastave za maturante, ali i nužnog minimalnog vremena za pripremu prije početka ispita. Naglašavamo da u posljednjih 5 godina, Centar zaprima u prosjeku više od 3 300 prigovora u ljetnom roku, u kojemu sudjeluje više pristupnika nego u jesenskom, a da Centar sve prigovore obradi u roku od 48 sati. Sve prigovore rješavaju članovi stručnih radnih skupina, kojih ukupno u prosjeku ima stotinjak na ljetnom roku.
Prilikom rješavanja prigovora u jesenskom roku Povjerenstvo za praćenje državne mature otkrilo je pravno proceduralni propust u postupanju Centra te je zatražilo od Centra prijedlog postupanja s obzirom na nužnost brze reakcije i objavu konačnih rezultata o kojima ovise upisi na visoka učilišta. Centar je predložio da se pristupnicima usvoji prigovor zbog proceduralne pogreške Centra koju je Povjerenstvo prihvatilo s ciljem osiguravanja cjelovitosti i pravednost državne mature.
‘Bodovi se nisu dodjeljivali da bi se netko prošao ispit’
Svima je poznato da se pogreške u ispitima i procesu vrednovanja državne mature događaju prilično rijetko, ali i da su se događale u prošlim državnim maturama. Znale su se dogoditi situacije u kojima se uoče pogreške u sastavljanju ili ponuđenim rješenjima samih zadataka tijekom provedbe, vrednovanja ili rješavanja prigovora. U takvim se situacijama uvijek postupalo u korist pristupnika. Svi su pristupnici čiji je ispit sadržavao grešku dobili dodatni bod, kao da su zadatak točno riješili. Takvo rješenje u specifičnim situacijama smatramo ispravnim, jer bi bilo koje drugo išlo na štetu pristupnika, a što nije u skladu s načelima na kojima počiva državna matura. Ne smatramo da se takvim postupanjem krši ravnopravnosti sudionika i jednakost u postupanju iako se bod priznaje samo onim pristupnicima koji su takav zadatak imali u ispitu, a ne svima. Prilikom rješavanja prigovora u drugom stupnju otkrila se upravo takva greška – greška sustava, tj. Centra.
Članovi Povjerenstva iz redova Centra smatrali su i dalje zadržavaju identičan stav vezan za prijedlog koji je Povjerenstvo prihvatilo, da je jedino ispravno u takvoj situaciji bilo dodati dodatni bod. Ne pričamo o prihvaćanju prigovora bez obzira na postignute rezultate i automatski prolazak na državnoj maturi. Riječ je o odluci o dodijeljenim bodovima zbog uočene greške sustava. Ti su bodovi značili nekim pristupnicima, no ne svima. Nekima ni dodatni bodovi dodijeljeni zbog pogreške Centra nisu osigurali prolaz na državnoj maturi. Dakle, bodovi se nisu dodjeljivali da bi se netko prošao ispit, već kako bi se ispravila pogreška Centra. Takva su postupanja uobičajena i dio standardne procedure u svim obrazovnim sustavima pogotovo kad je riječ o greškama sustava, što je u ovom slučaju nedvojbeno utvrđeno.
Ukupno je na prošlogodišnjoj državnoj maturi obrađeno 7,2 milijuna bodova, a koplja obrazovnog sustava se lome oko obrazlaganja ukupno 17 priznatih bodova na jesenskome roku koji čine 0.0002% ukupnih bodova, zaključuje Katavić.
Nadopuna teksta – četvrtak, 18:15 sati
Bivša ministrica Blaženka Divjak kratko nam je komentirala izjave ravnateljice NCVVO-a.
– Nikakav pravilnik ne može pokriti da su netočne odgovore priznali kao da su točni, zaključila je Divjak.
