Rječnik za maturante: Ako završavate srednju, morate znati ovih 18 pojmova
Posljednja godina školovanja i matura sa sobom donose brojne pojmove koje svaki maturant treba znati. Ovo su izrazi koje će vas pratiti kroz cijeli četvrti razred srednje, neovisno jeste li gimnazijalac ili strukovnjak. NCVVO, oportunitetni trošak, orijentacijske liste, privremene liste i konačne liste, neki su od 18 pojmova koje vam objašnjavamo u nastavku, a iznimno su važni.
Najbolji trenuci Norijade u Zagrebu 2024. | foto: Ivor Kruljac, srednja.hr
Iako školovanje u bilo kojem razredu osnovne ili srednje škole donosi svoja uzbuđenja, maturanti uvijek imaju posebno mjesto u srednjim školama. Za njih su ulozi ipak najveći jer kroz ovu godinu moraju dobro razmisliti što žele u životu nakon srednje: otići studirati ili možda ući u tržište rada.
U isto vrijeme, maturanti prolaze i emocije završetka srednje škole, važnog poglavlja u njihovom životu. Četvrti razred sa sobom nosi i čitav niz pojmova koje svaki maturant mora znati i vjerojatno će ih često čuti kroz svoju zadnju godinu srednje škole. Neke su vam stvari vaši razrednici možda rekli već u prvom tjednu škole. No, u svakom slučaju donosimo vam objašnjenja 18 ključnih pojmova u životu svakog maturanta.
#1 NCVVO
Kratica NCVVO stoji za Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Budući da je ovo institucija koja se bavi kreiranjem zadataka državne mature, ovih pet slova u istoj kombinaciji ćete vjerojatno čuti svaki dan. Prva asocijacija na NCVVO je državna matura, koja je uvedena kao metoda provjere znanja učenika za upise na fakultet. Ukidanjem prijemnih ispita na fakultetima, ideja je bila spriječiti korupciju pri upisivanju učenika u visokoobrazovne institucije. NCVVO sam priprema ispite mature, distribuira ih u škole, prikupi, ocjenjuje bez da zna koga ocjenjuje, jer su imena učenika zaštićena šiframa. Na kraju objavljuje i rezultate mature. No, to je samo dio rada NCVVO-a. Aktualni ravnatelj NCVVO-a je Vinko Filipović.
#2 Obvezni/izborni predmet mature
Kada je riječ o samoj maturi, brojni strahuju od dobivanja jedinice i posljedica koje onu vuku sa sobom. Stoga je bitno razlikovati obvezne i izborne predmete mature. Konkretno obvezni ispiti državne mature su Hrvatski jezik, strani jezik i Matematika. S time da strani jezik, najčešće Engleski i Matematika imaju višu (B) i osnovnu (B) razinu. Uz ove predmete, pripadnici nacionalnih manjina kao obvezne mature još imaju i Češki ili Srpski jezik ili Talijanski jezik i književnost te Mađarski jezik i književnost. Za one koji ne uče Engleski, kao obvezni strani jezik mogu pisati ispite mature iz, primjerice, Njemačkog, Talijanskog ili Francuskog.
Nažalost, padnete li obveznu maturu na bilo kojoj razini, ne možete upisati fakultet. No, padnete li izborne predmete mature, ne brinite, to ne znači da automatski ne možete upisati neki fakultet. Ne možete samo upisati onaj fakultet koji je tražio taj izborni ispit mature, osim ako nije tražio i neku drugu izbornu maturu koju ste pisali i prošli.
#3 Pragovi prolaznosti
Da biste prošli maturu, morate zadovoljiti pragove prolaznosti. Ranije su se oni određivali iz godine u godinu, iako se u principu nisu mijenjali od 2021. godine. No, u 2025. godini, NCVVO je odlučio uvesti standardizirane pragove za sve predmete na maturi koje ne planiraju više mijenjati. Svi predmeti su podijeljeni u jednu od tri kategorije: matematičko i prirodoslovno područje, jezično-komunikacijsko područje te društveno-humanističko i umjetničko područje. Za svaku od ovih kategorija, propisani su pragovi riješenosti koju trebate ostvariti da bi dobili dvojku, trojku, četvorku i peticu. S ranijih devet različitih pragova od ispita do ispita, ovisno o kojoj je ocjeni riječ, matura sada ima u biti samo dva različita praga koja morate zadovoljiti za dvojku. Za više ocjene, potrebni postotak riješenosti je svugdje ujednačen.
Pragovi prolaznosti na državnoj maturi | Izvor: NCVVO
#4 Koordinator mature
Dok su vam ranije razrednik ili razrednika bili glavna adresa za sve vaše probleme, maturantima je koordinator mature druga glavna osoba, ako i ne najvažnija u cijeloj školi. To je svojevrsna spona između škole i NCVVO-a koji dostavlja mature u školu. Osoba koja će maturantima u svojoj školi objasniti sve što trebaju znati o prijavama mature i željenih fakulteta. Ako neki učenik ima poteškoća poput disgrafije, zbog čega ima opciju eseje iz Hrvatskog i Engleskog pisati za tipkovnicom, a ne rukom, ispitni koordinator i ove zahtjeve komunicira s NCVVO-om te pomaže u slanju svih potrebnih potvrda za pisanje mature.
#5 Završni rad
Naravno da ćete svako malo čuti: ‘pa ti ćeš uskoro maturirati’, ‘kada ćeš maturirati?’ i slične fraze s tom riječi. Na prvu, brojni pomisle da to samo znači skupiti ocjene sa svih predmeta u četvrtom razredu, uzeti svjedodžbu kao i svake godine i to je to, zbogom. No, to nije tako.
Gimnazijalci moraju položiti obvezne predmete državne mature kako bi im se priznao završetak gimnazije. Što se tiče strukovnjaka, oni ne moraju pisati maturu osim ako ne žele studirati. Ali, zato moraju napisati završni, odnosno maturalni rad. Najprije morate pronaći profesora koji će vam biti mentor, predložiti mu svoju ideju vezano uz vašu struku te kako tu temu istražiti i obraditi. Uz pisani dio završnog rada, morate pripremiti i prezentaciju te njome obraniti svoj maturalni rad pred komisijom.
#6 Postani student
Ako želite postati student, obavezno ćete se kao maturant morati registrirati na web stranicu Postani student. Ondje prijavljujete ispite mature od 1. prosinca i na toj stranici možete prijaviti deset fakulteta na kojima biste voljeli studirati. S tim da, ako je riječ o dvopredmetnim studijima Filozofskog fakulteta, možete prijavljivati više studija. No, ako uzimate jednopredmetni studij, on se broji kao jedan odabir. Dakle ako na Farmaceustskom fakultetu odaberete studij famracije te zatim medicinske biokemije, popunili ste dva od 10 mjesta. Pri tome je bitno da svoj prvi izbor fakulteta doista stavite na prvo mjesto. Na stranici Postani student možete vidjeti i sve uvjete koji fakulteti očekuju od maturanata koji uskoro žele hodati njihovim hodnicima kao brucoši.
#7 AZVO
Dok se ranije spomenuti NCVVO bavi pripremanjem ispita mature i njihovim ocjenjivanjem, maturanti spadaju i pod nadležnost Agencije za znanosti i visoko obrazovanje (AZVO).
Maturantima je AZVO bitan i jer rukovodi stranicom Postani student preko svojeg Središnjeg prijavnog ureda. Na taj način obavlja jednu od svojih misija koju opisuju kao ‘pružanje informacija o uvjetima upisa na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj i objedinjavanje podataka o ispunjavanju uvjeta za upis pristupnika na visoka učilišta’. Dakle, NCVVO im dostavlja rezultate mature koje onda objavi na stranici ‘Postani student’ gdje vi onda možete vidjeti kako kotirate na upisnim listama za fakultete. Ova institucija na kraju procesa mature objavljuje i koji su studiji bili najpoželjniji.
#8 Lista prioriteta
Kao što smo već spomenuli kod objašnjavanja što je Postani student, fakultete koje želite upisati upisujete kao listu. Ta lista se zove ‘lista prioriteta’ i ne možemo dovoljno naglasiti, vrlo je bitno da na prvo mjesto stavite svoj uistinu prvi izbor i tako poredate fakultete koji vas najviše, a koji najmanje zanimaju. Jer će vam se upisni broj dodijeliti za studij koji vam je najviši na listi, a za koji ste ostvarili upise te ćete po završetku procesa mature moći upisati samo studij za koji vam je dodijeljen taj broj.
#9 Oportunitetni trošak
Za one koje zanima zašto je baš toliko važno poslagati listu prioriteta, najjednostavniji odgovor je oportunitetni trošak. Uzmimo za primjer da na prva tri mjesta stavite redom: PMF u Splitu, PMF u Zagrebu i Odjel za biologiju u Osijeku. Zamislite da ste unutar kvote na sva tri fakulteta, a vi se osobno najviše želite upisati na PMF u Zagrebu.
No, zato što ste na prvi izbor stavili PMF u Splitu, vama će se dodijeliti upisni broj za PMF u Splitu. Vi se ne odete upisati, jer želite upisati PMF u Zagrebu, ali ne možete jer vam nije bio na prvom mjestu i niste dobili upisni broj. Možete odbiti upisati PMF u Splitu pa čekati jesen i nadati se da će ostati mjesta na zagrebačkom PMF-u. No, zbog neupisa na splitski PMF može vam, ako tako odluči uprava, naplatiti oportunitetni trošak, odnosno odštetu zato što ste neupisivanjem nanijeli financijsku štetu fakultetu. Ti troškovi mogu biti u visini jednogodišnje školarine.
#10 Preduvjeti za studij
U Republici Hrvatskoj, svatko tko je završio četiri godine srednje škole te položio državnu maturu, riješio je osnovne preduvjete za upis nekog studija. No, ovisno od studija do studija, možda ćete se suočiti s dodatnim preduvjetima za upis. Primjerice, studij veterine u Zagrebu mogu upisati samo maturanti koji su tijekom srednjoškolskog obrazovanja imali dvije godine nastave iz Biologije, Fizike i Kemije te koji imaju potvrdu o liječnika o zdravstvenoj i psihofizičkoj sposobnosti za upis studija.
#11 Dodatne provjere za upis fakulteta
Iako je državna matura zamijenila prijemne ispite za fakultet, nisu svi fakulteti odustali od prijemnih ispita. Primjerice, Medicinski fakultet u Zagrebu prijemnim ispitima dodatno provjerava znanje studenata iz biologije, kemije i fizike. Zagrebački Kineziološki fakultet provjerava motoričke sposobnosti i znanja, a i fakulteti za obrazovanje stomatologa isto provjeravaju psihomotoričke sposobnosti kandidata. Umjetničke akademije također imaju dodatne testove za provjeru specifičnih znanja, sposobnosti i vještina.
#12 Orijentacijske ljestvice upisa na fakultete
U Postani student se registrirate kada već znate svoj školski prosjek ocjena iz tri razreda srednje škole. Oko travnja će vam na stranici ‘Postani student’ osvanuti orijentacijske ljestvice upisa na fakultetu. One vam pokazuju vaš plasman samo na temelju ocjena iz srednje škole. Dakle, orijentacija su vam koliko morate stisnuti na prosjeku ocjena u četvrtom razredu i koliko će vam sam uspjeh matura igrati ulogu. Ne zaboravite, čak i ako niste upali na neki fakultet s prosjekom ocjena, ništa nije izgubljeno ako sjajno napišete ispite iz mature.
#13 Privremeni rezultati mature
Nakon što kroz lipanj napišete sve mature, preostaje vam čekati rezultate ispita. Kada izađu prvi rezultati, svaki maturant ima pravo žalbe na rezultate koje može obrazložiti i tražiti očitovanje NCVVO-a. Pritužbe se šalju preko stranice ‘Postani student’ te se moraju podnijeti u roku od 48 sati od objave neslužbenih rezultata. Važno: pritužbe putem e-maila ili nekim drugim putem, neće se uvažiti.
#14 Privremene ljestvice upisa na fakultete
S objavom privremenih rezultata mature na stranici Postani student se pojavljuju i privremene ljestvica upisa na fakultete. U tom privremenom periodu, brišu se kandidati koji nisu zadovoljili uvjete za pojedine studije, bilo da se radi o padu obveznog predmeta mature ili dodatnih provjera. No, u tom vremenu još možete i mijenjati svoje izbore te staviti i neki drugi studij na koji ste upali na prvo mjesto. Zbog mijenjanja prioriteta, kao i zbog žalbi na maturu koje se mogu ili ne moraju uvažiti, može doći i do promjena na ovim listama.
#15 Konačne ljestvice upisa na fakultete
Tjedan dana od privremenih ljestvica, stižu i konačne ljestvice upisa na fakultete. One se osvježe ovisno o pritužbama na maturu i na mijenjanje prioritetnih studija samih studenata. Kada se objave konačne ljestvice, to je to. Upisujete se u prvi studij na koji imate pravo upisa, a koji ste postavili najviše po svojim prioritetima. Ako odlučite da ipak ne želite upisati ono što vam je na listi prvi izbor te ćete radije pričekati jesen za nešto drugo, možete platiti ranije spomenuti oportunitetni trošak.
#16 Prijediplomski studij i integrirani prijediplomski i diplomski studij
Nakon što upišete fakultet, sigurno ćete brzo početi maštati o svojim prvim brucoškim danima. Svi maturanti upisuju prijediplomske studije, koji po svom programu traju ili četiri godine, ovisno o studiju. Nakon toga možete upisati diplomski studij. Iako je daleki put do završetka prijediplomskog studija, primijetit ćete se da vam se nudi opcija između prijediplomskog studija te integriranog prijediplomskog i diplomskog studija.
Ako upišite integrirani prijediplomski i diplomski studij, podrazumijeva se da ćete odmah po završetku prijediplomskog studija odmah nastaviti i diplomski studij u istom zanimanju. Nema nikakve promjene i novih upisivanja kao što je slučaj kod upisivanja samo prijediplomskih studija Dakle, ako upišete prijediplomski studij prava, možete odlučiti diplomirati iz nekog drugog područja ili nastaviti diplomsku razinu prava te se upisivati na diplomski studij. Upišete li međutim, integrirani prijediplomski i diplomski studij, to znači da po završetku prijediplomskog automatski samo prelazite na diplomsku razinu ove struke. Bez ikakvog dodatnog upisivanja.
#17 Školarina
Iako je obrazovanje na javnim sveučilištima u Hrvatskoj besplatno, to ne znači da oni nemaju cijenu. Na prvoj godini redoviti studenti ne plaćaju školarinu, a ako se trudite i ostvarujete dobar uspjeh, nećete je morati plaćati ni ostalih godina. Jednostavno, položite u rokovima sve predmete, sakupite sve ECTS bodove te sretno i besplatno nastavite svoje visoko obrazovanje. Izvanredni studenti, i oni prve godine, školarinu moraju platiti.
#18 Troškovi upisa
Školarine su možda besplatne za dobre studente, ali ne i sam upis. Od prve godine pa svake iduće, studenti su dužni platiti troškove upisa. U principu, riječ je o administrativnim troškovima. Njihova cijena ovisi od fakulteta do fakulteta. No, primjerice, na Sveučilištu u Zagrebu, cifre troškova upisa idu od 34 eura, pa sve od 66 do 80 eura.
