Kako su se mijenjali pragovi prolaznosti na državnoj maturi u zadnjih 5 godina
Prije nekoliko dana, objavljeni su pragovi prolaznosti svih predmeta koji su se polagali na ljetnom roku ovogodišnje državne mature. Stoga smo odlučili za tri najpopularnija obvezna te tri najčešće prijavljivana izborna predmeta analizirati, jesu li se i kako za njih mijenjali pragovi prolaznosti na ljetnim rokovima u posljednjih pet godina. Od nekih stvari koje svakako valja istaknuti je da je na Matematici obje razine, prag prolaznosti ove godine, bio najniži ikada.
Tako ste već s 24% riješenosti mogli proći spomenuti predmet na osnovnoj razini, dok ste za dvojku na višoj, trebali riješiti tek četvrtinu testa. Odmah upozorimo maturante ovdje da ćete na fakultetu za većinu dvojki, morati riješiti 60% testa.
Generacije sve bolje u engleskome jeziku
S obzirom da se pragovi prolaznosti utvrđuju na temelju uspjeha pojedine generacije, tako možemo barem načelno suditi koliko je pojedina bila (ne)uspješna.
Za slučaj matematike smo vas već uputili, a kako bismo dodatno potvrdili gore izrečenu tezu, dodajmo podatak kako je u ljeto 2013. na maturi za peticu iz Matematike trebalo riješiti čitavih 90% testa, a ove godine vam je za izvrsnu ocjenu trebalo ‘samo’ 81% riješenosti.
No, kada je riječ o obveznim predmetima koje redovno piše najveći broj pristupnika, ima i pozitivnih pomaka. Primjerice na ispitu iz Engleskog jezika A razine 2013. ste za dva trebali riješiti 31.75% testa. Ove godine vam je za tu dvojku trebalo čitavih 35%, dakle iznad trećine testa.
Drugačije nije ni s B razinom. Za prolaz iz ovog ispita ste 2013. trebali skupiti 32,30% bodova, dok ste ove godine, morali riješiti 37% testa, ako ste mislili proći.
Kada je riječ o Hrvatskom jeziku, tu varijacije nisu značajnije. No, svakako istaknimo da je za dvojku na višoj razini 2013. i 2014. trebalo riješiti 30,63% testa, a zadnje dvije ‘sezone’ 33%.
Na B razini Hrvatskog, brojke su postojane, ali usput pripomenimo da je i tamo u pet godina bodovni prag za najnižu prolaznu ocjenu narastao za dva boda. Za ostale ocjene je po prilici postojan.
Napomena: Brojevi su izraženi u postotcima te označavaju koliko je udio testa bilo potrebno riješiti za pojedinu ocjenu redom od 2 do 5
Oscilacije na PiG-u te opadanje praga za najvišu ocjenu na Biologiji
Nekoliko godina Politika i gospodarstvo je bila najčešće birani izborni predmet na državnoj maturi, no u posljednje tri, primat mu je preotela Fizika. Kada je riječ o PiG-u i pragovima prolaznosti, čini se da kako se smanjuje broj onih koji ju prijavljuju, raste prag prolaznosti za dvojku.
Tako ste primjerice 2013. trebali skupiti 28,33% testa za dva, a ove godine gotovo pet% više (33). Ipak prag prolaznosti za peticu je oscilirao od najviših 90% 2015. do najnižih 85% ove godine.
Kada je riječ o Biologiji, koja je u prosjeku treći najčešće prijavljivani predmet na maturi, prag prolaznosti za dvojku je svih pet analiziranih godina bio 28 ili 29%. No, postotak riješenosti, koji vam je trebao za peticu, 2013., 2014. i 2015. je bio 85%, dok je ove godine spao na 82%.
Za četvorku se na Biologiji dogodio još veći pad pa ste tako 2013. za vrlo dobar uspjeh trebali riješiti 75% testa, a ove godine 70%.
Fizika je predmet s možda najmanje oscilacija u bodovnim pragovima uopće. Za tricu i četvorku ste svih pet godina trebali imati 50% odnosno 70%, dok su za dvojku razlike samo pola boda (27,5% 2013. i 2014 te 28% zadnje tri godine), kao i za peticu (83,75% 2013. i 2014. te 84% zadnje tri godine).
