Svaki četvrti maturant nije položio Politiku i gospodarstvo: ‘Nisu dobili adekvatno obrazovanje’
Trend loših rezultata maturanata na izbornom predmetu Politika i gospodarstvo nije novost. Iako su ovogodišnji rezultati nešto bolji od prošle godine te je svaki četvrti maturant pao taj ispit na maturi, iz Gonga su poslali apel. Navode kako ‘rezultati pokazuju da mladi nisu dobili adekvatno obrazovanje na temelju kojeg bi mogli uspješno položiti ovaj ispit’ i da se to treba promijeniti. Politolog Nikola Baketa rekao je kako je teško objasniti uzrok ovakvih loših rezultata iz tog predmeta.
Foto: srednja.hr
Političko obrazovanje u školama – goruća je tema ove godine iz više razloga. Prvi je najava reforme strukovnog obrazovanja tj. modularne nastave koja je predvidjela ukidanje nekih predmeta kao takvih i pretvaranje istih u module, a među njima je i Politika i gospodarstvo. Drugi razlog jesu dugogodišnji, ali i ovogodišnji rezultati mature iz tog predmeta koji su, kako je naveo Gong u svom apelu, izuzetno loši.
– Svaki četvrti maturant koji je na državnoj maturi odabrao Politiku i gospodarstvo nije položio taj predmet. Politika i gospodarstvo i dalje je jedan od najpopularnijih izbornih predmeta na maturi, no rezultati pokazuju da mladi nisu dobili adekvatno obrazovanje na temelju kojeg bi mogli uspješno položiti ovaj ispit. Gong apelira na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, kao i Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih da reformu obrazovanja temelji na promjeni načina i metoda učenja koje bi doprinijele boljim političkim znanjem učenika, umjesto da iz strukovnih škola ukloni Politiku i gospodarstvo kao obvezani predmet, poručili su iz Gonga.
‘Pitanje je i koliko je Politika i gospodarstvo važna učenicima za upis na fakultet’
Podsjetimo, prema privremenim rezultatima ovogodišnje mature, oni iz Politike i gospodarstva bolji su nego lani pošto ju je ove godine palo 24,9 posto pristupnika, dok je prošle isti ispit palo 31,3 posto pristupnika. No, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović istaknuo je da je ove godine manje maturanata izašlo na taj izborni predmet.
Politolog s Instituta za društvena istraživanja i vijećnik Gonga Nikola Baketa objašnjava da su općeniti rezultati lošiji, ali da je na osnovu preliminarnih rezultata teško objasniti uzrok takvih rezultata.
– Moguće je da su lošiji rezultati posljedica zatvaranja škola za vrijeme pandemije pa na maturu sad izlaze učenici koji su kraj osmih razreda i dio srednje škole slušali online. Pitanje je i koliko je Politika i gospodarstvo važna učenicima za upis na fakultet. Možda je fakultet koji traži Politiku i gospodarstvo njihov peti izbor, pa se onda ni ne trude toliko oko ispita. Ili im je bitno samo položiti, a ne i ocjena, komentirao je Baketa za Gong.
‘Reforma i modernizacija nastave u strukovnim školama neophodna, ali jednako je važno osigurati kvalitetno opće obrazovanje’
Dodao je i kako je nužno raditi na kvalitetnijoj nastavi Politike i gospodarstva u svim srednjim školama, participativnijim metodama rada i približavanju tih sadržaja učenicima različitih programa. Upravo zato Gong smatra da je aktualni prijedlog reforme strukovnog obrazovanja, koji čini 70 posto srednjoškolaca, ‘ostaje bez prostora u kojem se mogu obrazovati o demokraciji’.
– Smatramo da obrazovne institucije moraju pronaći način da u novi kurikul uvrste minimalno jedan sat tjedno općeobrazovnog predmeta Politika i gospodarstvo za drugi razred strukovnih škola. Time se satnica ne bi previše opteretila, a učenici i učenice bi i dalje imali opciju da taj predmet odaberu za polaganje na državnoj maturi što im dalje omogućava nesmetan upis na društveno-humanističke fakultete. Nesporno je da je reforma i modernizacija nastave u strukovnim školama neophodna kako bi se učenici i učenice što bolje pripremili za tržište rada. Međutim, jednako je važno osigurati učenicima kvalitetno opće obrazovanje koje je neophodno za informirano i aktivno djelovanje u društvu u kojem će živjeti i raditi, poručili su iz Gonga.
