Svaki deseti maturant ima 0 bodova na eseju, ali neki su ipak prošli Hrvatski: ‘Čim sam vidjela temu, odustala sam’
Rezultati ljetnog roka mature pokazali su kako i ove značajan broj učenika nije zadovoljio niti minimum na eseju iz Hrvatskog jezika. Nula bodova na eseju ostvarilo je 2.685 maturanata, dakle svaki deseti koji je izašao na ispit, dok ih je 624, unatoč nuli, prošlo ispit iz Hrvatskog. To od iduće godine neće biti moguće, jer će se ponovno određivati zaseban minimalni prag za svaki dio ispita.
Iako je manji broj učenika pao obvezne ispite državne mature u odnosu na prošlu godinu i ove je značajan broj pristupnika predao prazan esej na Hrvatskom ili na tom dijelu ispita ostvario nula bodova.
Svaki deseti maturant imao je nula bodova na eseju
Konkretni podaci koji su izneseni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) povodom objave rezultata mature, kažu da je ove godine nula bodova na eseju imao svaki deseti maturant koji je izašao na taj ispit, njih 2.685 (10,01%). To je ipak dosta manje u odnosu na lani, kada je nula bodova imalo 3.825 pristupnika (14%). Ove je godine potpuno prazan esej predalo 1.284 (4,8%) maturanata, dok je godinu dana ranije takvih bilo 1.671 (6,1%).
Od ukupnog broja pristupnika koji ove godine na eseju nisu ostvarili niti jedan bod, 624 ih je ostvarilo prolaz na ispitu iz Hrvatskoga jezika, a prošle godine takvih je bilo 1.337.
Prolazak ispita iz Hrvatskog unatoč ostvarenoj nuli na eseju moguć je jer u zadnjih nekoliko godina nema pravila da učenici moraju zadovoljiti minimalni prag zasebno na eseju i zasebno na ispitu iz jezika i književnosti da bi prošli ispit. Drugim riječima, i dalje mogu položiti Hrvatski ako su relativno dobro napisali ispit iz jezika i književnosti, koji im donosi većinskih 80 od 120 bodova. Pravilo da moraju imati pozitivnu ocjenu na eseju i ispitu iz jezika i književnosti da bi prošli Hrvatski ukinula je bivša ministrica Blaženka Divjak.
Među pristupnicima koji ove godine na eseju nisu prikupili niti jedan bod je maturantica Lea koja je završila ekonomsku školu.
– Na eseju nisam imala niti jedan bod jer ga nisam uopće napisala. Naime, na A razini tema je bila ulomak iz romana Patnje mladog Werthera i to je bilo jedino djelo koje smo radili tijekom online nastave i koje nismo baš najbolje obradili. Čim sam vidjela što je tema, odustala sam od pisanja. Znam da je to moja krivica i da sam se bolje trebala pripremiti, ali iskreno više sam se fokusirala da naučim teža djela kao što su Zločin i kazna ili Kiklop, kaže nam Lea.
Neki su ipak uspjeli upisati i fakultet
U drugom dijelu ispita, testu iz jezika i književnosti ostvarila je 45 bodova, što je 37,5%, dok je bodovni prag za dvojku na Hrvatskom bio 35%.
– Po meni je, iskreno, pisanje eseja glupo. Uistinu ne vidim zašto bi mi to ikada bilo potrebno u životu. Mislim da, ako već žele provjeriti našu pismenost i izražavanje trebaju naći nekakav drugi način za bodovanje toga, smatra Lea.
Osim što je položila maturu, Lea je upisala i studij na Filozofskom fakultetu. Pitamo je i je li spremna na to da će na fakultetu morati pisati akademske radove na razne zadane teme.
– Mislim da sam spremna jer iskreno postoji ogromna razlika između pisanja radova i pisanja eseja, pogotovo ovogodišnja tema u kojoj se, ni više ni manje, moralo raspravljati o ljubavi, a i smjernice ovogodišnjeg eseja su više vukle ka tome da se ispriča radnja djela, koje iskreno, većina nas nije ni pročitala, zaključuje naša sugovornica.
Iduće godine nova pravila
Da je kojim slučajem Lea godinu mlađa i maturi pristupa iduće godine, ispit iz Hrvatskog morala bi ponavljati – maturanti će ponovno morati dobiti minimalno dvojku na eseju i pozitivnu ocjenu na drugom dijelu ispita da bi položili Hrvatski.
– Dogodine se ovo uopće neće moći dogoditi, jer kao što je rečeno, 2023. godine po prvi put nakon četiri godine će učenici ponovno morati zadovoljiti prag na eseju da bi položili ispit iz Hrvatskog. Kad smo već kod tih novosti, po prvi put će sljedeće godine učenici pisati Hrvatski na jedinstvenoj razini, nakon 13 godina napuštamo osnovnu i višu razinu iz materinskog jezika, rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Razlog je, dodaje, taj što u mnogim europskim zemljama to i do sada nije bila praksa.
– Mislim da doista materinski jezik zaslužuje da prema njemu imamo jedan standardizirani pristup, neovisno o tome radi li se o učenicima gimnazija ili učenicima strukovnih škola. A kad smo već kod učenika gimnazija, zanimljivo je da znatan broj učenika gimnazija prijavljuje Hrvatski na osnovnoj razini, samo zato što neki studijski programi, a takvih je sve više, da bi upisali studente kao uvjet upisa stavljaju Hrvatski na osnovnoj razini. Program gimnazija i Hrvatski na osnovnoj razini doista je nedopustivo srozavanje i digniteta i važnosti materinskog jezika, pa zato to i činimo, rekao je Filipović na predstavljanju konačnih rezultata mature.
Kako smo već ranije pisali, osim ponovnog uvođenja minimalnog praga na esej te jedinstvenog ispita, novost je i da se ispit iz Hrvatskog jezika više se neće sastojati od dviju ispitnih cjelina, nego triju. Prva ispitna cjelina je čitanje, književnost i hrvatski jezik, druga sažetak, a treća školski esej. Kako stoji u ispitnom katalogu za Hrvatski u 2023., koji je već objavljen, tri ispitne cjeline od kojih se ispit sastoji ispituju se u dva dijela i ispit se provodi u dva dana. Prvi dan provedbe ispituju se čitanje, književnost i hrvatski jezik i piše se sažetak, a drugi dan provedbe piše se školski esej, o čemu više možete čitati ovdje i pogledati u videu na našem TikToku.
@srednja_hr Stižu velike promjene na maturu iz Hrvatskog! Što mislite o promjenama? #čitajsrednjahr #srednjahr #matura #drzavnamatura #hrvatski #škola #esej #obrazovanje #maturanti #vijesti #hrvatska #fyp #srednja ♬ FEEL THE GROOVE – Queens Road, Fabian Graetz