Trećina maturanata pod velikim stresom već pri procesu prijave državne mature
Istraživanje o stresu i informiranosti maturanata pokazalo je zabrinjavajuće razine stresa kojeg srednjoškolci osjećaju vezano za državnu maturu.
Centar za djecu, mlade i obitelj ‘Modus’, Otvoreno učilište Algebra i portal MojaMatura.net proveli su veliko istraživanje na 1 180 srednjoškolaca kako bi dobili uvid u psihološke aspekte pripreme za državnu maturu. Rezultati su pokazali kako maturanti osjećaju velik stres već u samim prijavama ispita državne mature, a u tim trenucima također smatraju kako nisu dovoljno informirani, što stvari još više pogoršava.
Više od polovine maturanata pod izrazitim stresom zbog mature
Više od polovine maturanata, njih 59 posto, izjavilo je kako je pod vrlo velikim ili izuzetno velikim stresom već u trenutku prijave ispita državne mature, što znači pola godine prije rokova. U tom ih trenutku istodobno tek 21 posto kaže da su u potpunosti informirani o tome što ih čeka. S približavanjem datuma državne mature, samouvjerenost i procjena šansi uspješno polaganje ispita kod maturanata padaju.
Srednjoškolci su dali srednje ocjene o svojoj informiranosti o državnoj maturi, iako su njihovi odgovori na pitanja o osnovnim činjenicama mature pokazali da ipak imaju temeljne informacije. Upravo to pokazuje kako je njihov subjektivni dojam tek izraz nesigurnosti. Svejedno je zabrinjavajuć podatak da čak 27 posto učenika izjavljuje da je ispodprosječno ili vrlo loše informirano o državnoj maturi u trenutku kada se za nju prijavljuju.
– Maturanti se u trenutku prijave ispita državne mature najviše žale da im nedostaju konkretne informacije o pojedinom studiju, ali i informacije koja se zanimanja najviše traže. U ovoj problematici bitno je razlikovati dva područja informiranosti koja su maturantima vrlo povezana u razmišljanjima. Jedno je informiranost o tehničkom aspektu ispita i u tom smislu znaju što treba, a drugo, jako važno pitanje, jest informiranost o stvarima koje trebaju znati kako bi mogli donijeti pravu odluku o budućem zanimanju. U tom segmentu su vrlo jasno rekli da im nedostaju relevantne informacije, rekla je voditeljica karijernog savjetovanja u Otvorenom učilištu Algebra Klaudija Šarkanj.
Uspjeh na državnoj maturi im je izuzetno važan
Veliki stres kojeg osjećaju nije teško objasniti – istraživanje je pokazalo kako 88 posto maturanata uspjeh na državnoj maturi smatra vrlo važnim.
U trenucima prijavljivanja za ispit nisu još spremni za polaganje istih, stoga si najveće šanse daju na ispitu stranog jezika, dok nešto lošijima procjenjuju svoje mogućnost na ispitu iz hrvaskog jezika. Očekivano, najmanje su uvjereni u uspjeh na ispitu iz matematike.
Tijekom mjeseci u kojima se približavaju ‘ispitu zrelosti’ maturanti su pod izrazito velikim stresom. Osim što pišu ispite koji provjeravaju znanje svih četiri razreda, nakon njih provode dane i dane u neizvjesnosti – očekivanju rezultata te stalnim provjeravanjem svojeg plasmana na rang listama za željene fakultete.
Uključili bi se u program ovladavanja stresom kad bi postojao
Od svih ispitanih, pokazalo se kako 81 posto maturanata prepoznaje stres, dok je čak 53 posto onih koji neposredno prije mature osjeća izrazito veliki stres. Pritom neprestano razmišljaju o rezultatima, problemima s koncentracijom, rastresenost, nemir te česte promjene raspoloženja. U tim trenucima osjećaju potrebu za pomoći i podrškom, pa je čak 81 posto njih izjavilo kako bi pohađalo neki trening za ovladavanje stresom, kada bi on postojao.
– Kada uparite visoku razinu očekivanja i važnost cilja s niskom procjenom vlastitih resursa, prostor za stres je izrazito velik. Ukoliko maturanti osjećaju nemir ili poteškoće u koncentraciji, navedeno ih sigurno ometa u onome što mi od njih očekujemo – učenje i rezultat. Potrebno je obratiti pažnju i na taj dio te učenike naučiti kako se adekvatno nositi sa stresnim situacijama. U našem centru postoji inicijativa za program nošenja sa stresom na maturi jer su naši kontakti s maturantima, uključujući i one kroz ovo istraživanje, pokazali da bi takav program bio uistinu potreban, naglasila je psihologinja u Centru za djecu, mlade i obitelj ‘Modus’ Martina Čarija.
