U ovoj školi učenici su lani najbolje napisali maturu iz Hrvatskoga u državi: ‘Samo rad, rad i rad’
‘Samo rad, rad i rad. Sustavni rad uz proučavanje prošlih matura’. Tim riječima profesorice splitske V. gimnazije Vladimira Nazor opisuju uspjeh svojih učenika koji su lani najbolje riješili maturu Hrvatskog u cijeloj državi. Ipak, kod učenika u nastavi Hrvatskog jezika primjećuju sve manji raspon vokabulara. Učenici ih pitaju što znači pijuckati ili što je žar, a to im je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. I dok su sada najuspješniji u državi iz Hrvatskoga, pomalo paradoksalno je što se u ovoj školi prije deset godina na maturi pogreškom podijelio ispit književnosti umjesto eseja pa se matura morala odgoditi na državnoj razini.
Profesorice Hrvatskog jezike Diana Vitković (lijevo) i Dijana Mišetić (desno), ravnateljica Ankica Kovač (u sredini)| foto: V. gimnazija ‘Vladimir Nazor’ Split/srednja.hr
Maturu iz Hrvatskog jezika prošle su godine najbolje napisali učenici V. gimnazije ‘Vladimir Nazor’ Split s prosječnom ocjenom 4,62. Smjestili su se i među deset najboljih na maturi iz Matematike pa nije bilo sumnje da će ova škola s gotovo 600 učenika, koja prostor dijeli s IV. gimnazijom ‘Marko Marulić’, biti naša stanica tijekom redakcijskog putovanja Splitom. Profesorice Hrvatskog jezika u ovoj školi, Diana Vitković i Dijana Mišetić, koje su uz profesoricu Vilmu Lerotić predavale prošlogodišnjim maturantima, odmah nam otkrivaju da tajne za ovakav uspjeh nema.
– Samo rad, rad i rad. Sustavni rad uz proučavanje prošlih matura. Otkad se vrednuju rezultati državne mature, među deset smo prvih škola u Hrvatskoj. Razlog je tomu vrijedan i kontinuiran rad svih nastavnika Hrvatskoga jezika u našoj školi: Ljiljane Mlačić-Brakus, Marijane Voloder, Tonite Popović i Roberta Aralice. Nismo primijetile da je generacija koja se toliko istaknula na državnoj razini bila ambicioznija od drugih. Uvijek imamo sjajne učenike koji su uspješni i na državnim natjecanjima. Uspjeh je svakako još veći jer nam u zbroj, uz regularne razrede opće gimnazije, ulazi sportski razred čiji se učenici zbog sportskih obveza ne stignu pripremiti poput ostalih, započela je Vitković.
‘Na ispitu me učenici pitaju što znači pijuckati, što znači bujati i što je žar’
Škola učenicima kroz izbornu nastavu nudi dodatnu nastavu Hrvatskoga jezika koja im može biti svojevrsna priprema za maturu. Na njoj dva sata tjedno uglavnom pišu eseje i uče kako ga uopće strukturirati te na što obratiti pažnju. Ponavljaju se i sva književna razdoblja o kojima se učilo tijekom četiri razreda gimnazije.
– Tijekom same redovne nastave nema vremena za sustavno ponavljanje. Naši učenici znaju odlaziti i na plaćene pripreme izvan škole, no takvih nije puno. Kada nas posjete nekoliko godina kasnije, kažu nam da im one nisu trebale, već su to napravili zbog sigurnosti. Tako se osjećaju spremnijima, navela je Mišetić.
Učenicima je na maturi iz Hrvatskoga jezika, nastavljaju profesorice, najzahtjevniji dio svakako pisanje eseja. Vitković je pojasnila kako je za oblikovanje takvog teksta ipak potrebno imati malo mota neovisno o tome koliko ih one uspijevaju naučiti traženoj strukturi, književnopovijesnim i književnoteorijskim podatcima. Takvo je što, smatra Vitković, velikim dijelom talent.
– Ali problem je što učenici sve manje i manje čitaju. Kod učenika prvih razreda primjećujemo da ne znaju značenje nekih osnovnih riječi. Primjerice, na ispitu me učenici pitaju što znači pijuckati, što znači bujati i što je žar, a i kolegice iz drugih škola primjećuju isto. Nekad se začudimo kada učenici takvo što ne znaju, mislimo da se šale, ali ozbiljni su, istaknula je Mišetić.
V. gimnazija ‘Vladimir Nazor’ Split zgradu dijeli s IV. gimnazijom Marka Marulića Split | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
‘Na satovima posvećujemo dosta vremena analizi poezije, ali za nju je ipak potrebno imati senzibilitet’
Učenicima je ‘Lovac u žitu’ najdraža lektira, a Vitković je istaknula kako se mnogim ovogodišnjim maturantima svidio i Kiklop. Učenike su, navela je, oduševile Marinkovićeve asocijacije i igre riječima.
– Unatoč tome što im se svidio, i dalje ga se pribojavaju na maturi. Učenici najviše strahuju od poezije na esejskom zadatku. Na satovima posvećujemo dosta vremena njezinoj analizi, ali za nju je ipak potrebno imati senzibilitet. Potrebno im je ciljanim pitanjima rasvijetliti prenesena značenja i poruke, jer sami to teško uspijevaju. Stoga je poezija na eseju najzahtjevniji izbor, objasnila je Vitković.
Iako su Vitković i Mišetić profesorice u gimnaziji koja je imala najbolje rezultate, želju da budu ocjenjivačice na maturi nemaju. Svi ocjenjivači, naglasile su, moraju proći niz edukacija kako bi ocjenjivanje na kraju bilo objektivno.
– Eseji se ocjenjuju u kratkom vremenskom razdoblju i za to je potrebna velika koncentracija. Zahtjevno je ispravljati i školske zadaće, kamoli eseje na državnoj maturi. Divim se svima koji to rade jer bez tih ljudi matura ne bi funkcionirala, opisala je Mišetić.
‘Matura sada ide u smjeru čitanja s razumijevanjem. Sve je više takvih zadataka, a reducira se znanje iz povijesti književnosti’
Velike promjene matura iz Hrvatskoga jezika doživjela je lani pa tako učenici uz esej pišu i sažetak. Vitković to smatra nepotrebnim jer se sada, naglasila je, i esejom i sažetkom provjerava sposobnost oblikovanja pisanog teksta. Dodala je da sažetak učenici vole jer uz naučenu formulu mogu ostvariti dobar rezultat.
– Matura sada ide u smjeru čitanja s razumijevanjem. Sve je više takvih zadataka, a reducira se znanje iz povijesti književnosti. Za opću kulturu to baš i nije dobro, objasnila je Vitković.
Iako njihova škola nosi ime po pjesniku Vladimiru Nazoru, profesorice pitamo koliko učenici vole čitati djela Marka Marulića. Naime, 2024. godina proglašena je godinom Marka Marulića jer je prošlo točno 500 godina od njegove smrti.
– Ranijih godina Judita je bila na popisu djela za cjelovito čitanje, a sada je to svedeno na odabrane ulomke. Kada učenicima objasnite da Marulić nije samo kršćanski pjesnik i izdvojite stihove u Juditi koji sadrže ironične komentare i duhovite opise, postane im zanimljiviji. Posvetila bih mu više mjesta u programu, ipak je otac hrvatske književnosti, pojasnila je Vitković
Zbog pogreške u tri škole matura se odgodila u cijeloj državi: ‘Teško mi se vraćati na to razdoblje’
I dok su sada najuspješnija škola na maturi iz Hrvatskoga jezika u državi, 2013. godine ime je ove škole bilo u drugom kontekstu upravo zbog mature iz istoga predmeta. Naime, u trima srednjim školama, među kojima je i ova gimnazija, greškom je tada na maturi učenicima podijeljen test umjesto eseja. Zbog toga se ispit iz Hrvatskoga jezika morao odgoditi na nacionalnoj razini. Profesorica Ankica Kovač ravnateljicom je postala godinu ranije pa joj je to bilo vatreno krštenje.
– Teško mi se vraćati na to razdoblje jer je ono bilo stresno za sve nas. Bila je to pogreška i posljedica isključivo stresa, nikako nebrige ili zanemarivanja. Kolegica koja je tada bila koordinatorica, bila je pod velikim stresom. Zanimljivost je da se ta pogreška nije dogodila samo nama. Naravno, pogreška jest naša, ali očito font na testu nije bio dovoljno velik ili istaknut. Interpretacija događaja išla je toliko daleko da su se čak spominjale neke urote te da je to namjerno napravljeno, prisjeća se Kovač.
Danas je Kovač, nastavila je, ponosna na sve svoje kolege i učenike koji su rezultatima u državnom vrhu. Napomenula je da ni učenici ne bi bili toliko dobri bez dobrih i kvalitetnih nastavnika. U školi imaju brojne aktivnosti poput multimedijske, novinarske, dramske, volonterske grupe te grupe debatanata, školskog zbora, benda i mindfulnessa.
– Nedavno smo organizirali Nazorov pub kviz i Nazorov sajam. Osim što je prikupljen novac u humanitarne svrhe, učenici multimedijske grupe snimili su film o tome. Tako je jedna izvannastavna aktivnost povezana s plemenitim ciljem. Od prošle godine imamo i Erasmus+ akreditaciju koja nam olakšava ulazak u nove projekte. Učenici i nastavnici baš su nedavno bili na Islandu i u Španjolskoj. Na tim putovanjima dodatno se zbliže, a i nauče mnogo toga novog, objasnila je Kovač.
Njihovi profesori pjevaju i plešu učenicima na maturalnoj: ‘Moju podršku u tome apsolutno imaju’
Nedavno su pravi hit bili nastavnici ove škole koji su na maturantskoj zabavi pripremili poseban pjevački i scenski nastup. Skidali su šešire, plesali na Beyonce i Shakiru. Kovač nam je pojasnila da takvo što nastavnici učenicima spremaju već godinama. Naime, u Splitu je tradicija da učenici profesorima pjevaju i pišu takozvane vrapce. Drugim riječima, učenici prirede iznenađenje tako da promijene riječi neke poznate melodije i komentiraju profesore.
– To je uglavnom nešto pozitivno i simpatično. Zauzvrat, profesori ponekad svojim nastupom simbolično zahvale učenicima. Moju podršku u tome apsolutno imaju, radimo to već godinama, spomenula je Kovač.
Problem u hrvatskom obrazovnom sustavu je i velik broj izostanaka učenika. Lani su tako učenici iz škola izostali gotovo 40 milijuna sati, a prosječnog učenika u školi nije bilo oko 15 dana. Takvim rekordnim brojkama doskočili su dosjetljivom metodom u V. gimnaziji ‘Vladimir Nazor’ u Splitu. Nagrađuju učenike i razrede koji tijekom nastavne godine prikupe najmanje izostanaka.
– Moram priznati da ideja nije originalna, negdje sam je čula i odmah sam je odlučila implementirati u našu školu. Nekad na sjednicama Nastavničkog vijeća znam reći da se tijekom godine prikupi sramotan broj izostanaka, zato nagrađujemo one koji su pozitivan primjer. Svake godine bude desetak učenika koji uopće ne izostanu. To je jedno javno priznanje i rijedak primjer odgovornog ponašanja koje je itekako potrebno društvu. Nagrađujemo i razred s najmanjim ukupnim brojem izostanaka. Obično je to nagrada u vidu odlaska na paintball ili zajednički izlet, zaključila je Kovač.
