Krajnje je vrijeme da odlučite – što studirati? Ovo su 3 savjeta oko upisa na studij
Kada bih morao izdvojiti nekoliko odluka koje su definirale moj život do sada, jedna od njih svakako su bili – upisi na studij. Neću lagati, stresan je to i težak period, a sa svih strana dolazi pritisak oko toga da se odrediš što ćeš raditi u životu. No, bez obzira gdje se nalazili sa svojom odlukom o faksu, znali, ne znali, bili zadovoljni ili ne, ova 3 savjeta oko upisa sigurno će vam koristiti.
Foto: Unsplash
Više do 25.000 maturanata ovih dana upisuje studij. Od informatike, preko socijalnog rada do medicine, izbora je pregršt – neki bi rekli i previše – i nije uvijek lako znati što je najbolje izabrati za sebe.
Dobra vijest je da, premda je vama ovo sve strano, generacije su to prošle prije vas. I preživjele su. Među njima je i autor ovih redaka koji se kao maturant u zadnji tren predomislio oko toga što će upisati, a sada ima 3 savjeta za sve koji upisuju studij.
Detaljno proučite studij koji upisujete
Većina je vas tijekom srednje škole stvorila percepciju o studiju ili studijima koje želite upisati. Tu ste percepciju bazirali na pričama svojih roditelja, braće i sestara, starijih prijatelja koji su već na faksu. No, koliko je god dobro pričati o faksu prije nego ga upišeš, s ljudima koji su ga već izabrali, toliko to može biti dvosjekli mač.
Jer percepcija je upravo to – percepcija. Jako ovisi o osobi. Znate ono kada u školi imate ispit iz matematike pa jedna skupina učenika moli Zdravo Marijo za prolaz, a drugi se smijulje jer im je to bila najlakša stvar do sad. E, to su percepcije. Stvarnost tog ispita iz matematike je da je on imao određen broj zadataka nekog gradiva i da je nosio neki broj bodova.
Kada pričamo o faksu na kojem ćete provesti narednih tri, pet ili više godina života, bitno je znati što vas očekuje. Zato uz pričice, percepcije i dojmove, svakako proučite što ćete točno studirati. Pregledajte malo stranice svog faksa i odsjeka, pogledajte tko će vam predavati i koje kolegija, prelistajte nastavni plan. Meni to nitko nikada nije rekao. Podrazumijevalo se, kao, da znamo što ćemo studirati ako studiramo filozofiju ili pravo. No, studiji se razlikuju i meni je moja znatiželja i ‘štreberluk’, zbog kojih sam pregledao doslovno cijeli plan i sve silabuse, pomogla da odaberem studij koji je najbolji za mene.
Razmislite je li to stvarno za vas
Sjajno je biti liječnik. Pomažeš ljudima da ozdrave. Spašavaš živote. Ljudi te cijene. A koliko je tek uzbudljivo biti odvjetnik. Ići na sud, braniti svoje klijente i pritom zaraditi novac koji sada možeš samo sanjati. Ili novinar. Svaki dan nešto novo. Otkrivaš afere, svakodnevno te netko čita i svijet zbog tebe postaje bolje mjesto.
Često se, a pogotovo kao tinejdžeri, zaljubimo u ideju nečega, a ne to nešto onakvo kakvo stvarno jest. Uopće ne čudi da maturanti biraju studij prema poslu koji će raditi kasnije. To je, štoviše, pohvalno. No, tinejdžeri čija je glavna dosadašnja briga bila škola, ispiti i matura, često nemaju dobru percepciju o tome kakav nas posao čeka. Osim toga, čak i kad imaju, studij ne mora imati dovoljno dodirnih točaka s poslom koji ćeš raditi kasnije.
Tako primjerice da bi bio novinar, uopće ne moraš završiti faks, a ako budeš studirao, možeš birati što ćeš studirati – od povijesti, preko filozofije pa do nekog tipa studija novinarstva ili komunikologije. Sve se međusobno dosta razlikuje. Da bi postao liječnik moraš proći šest godina medicine, od kojih su prve tri godine pretklinika, što znači jako, jako puno teorije i činjenica za koje ti neće uvijek biti jasno čemu služe. A dok postaneš odvjetnik čeka te studij prava, kako kažu sami studenti, često dosadan i naporan, a nakon toga vježbeništvo i pravosudni ispit.
Poanta je, upitajte se jeste li spremni poduzeti sve što se od vas očekuje, narednih tri do šest godina, kako biste na kraju radili posao koji vjerojatno neće biti uzbudljiv kao vaša percepcija toga posla? Ako je odgovor na to pitanje ne, onda dobro razmislite hoćete li upisati taj studij. Jer znate kako se kaže, faks završavaju oni uporni.
Ako ne upadnete na prvi izbor, ne očajavajte
Iako preko 70 posto maturanata upadne na studij koji su odabrali kao svoj prvi izbor, teško da je to utješno onima koji ne pripadaju toj većini. Baš si htio studirati logopediju, kriminalistiku ili psihologiju ali nažalost, zbog velike potražnje nisi upao. Sve lađe su ti potonule. Dok se tvoji prijatelji vesele, ti se boriš s osjećajem neuspjeha.
Ja, neću lagati, ne znam kako je to. Upao sam na sve što sam htio. Ali znam puno ljudi koji nisu. I oni su se osjećali loše isprva, ali onda su donijeli odluku. S jedne strane, bilo je onih koji su odlučili pauzirati godinu. Oni su znali što žele i bili su odlučni u namjeri da pokušaju godinu nakon. S druge strane, bilo je i onih koji su odlučili dati šansu svom drugom, trećem ili četvrtom izboru. Nekima je prošla godina, shvatili su zašto im to nije bio prvi izbor i bolje no ikad utvrdili što žele dalje.
Međutim, neki su se pronašli na tom svom isprva neželjenom studiju. Učlanili su se u studentske udruge, postali su aktivni, dobili su stipendije. Pronašli su unutar toga nešto što ih zanima. Našli su svoje mjesto pod suncem. Zato i vi, ako niste upali na ono što ste baš htjeli, ne očajavajte. Uvijek možete pauzirati godinu i raditi na sebi, ili pak dati šansu drugim, trećim, četvrtim izborima pa, tko zna, možda se i vama upali neka lampica po putu.
*Komentar je stav autora i ne odražava nužno stav redakcije portala srednja.hr
