Najviše gimnazijalaca ikad ove je godine palo državnu maturu, no ministrica kaže da to ‘zavisi kako gledate’
Prije tjedan dana objavljeni su rezultati državne mature prema kojima je ovogodišnja generacija maturanata daleko najlošija dosada. Otkako je državne mature u Hrvatskoj, baš ove je godine najveći broj gimnazijalaca pao neki od ispita i time nije uspio završiti svoje srednjoškolsko obrazovanje. No, ministrica Divjak smatra da ovu državnu maturu ne treba karakterizirati na način da je najlošija dosad, već da sve zavisi o tome kako gledate na rezultate. Ipak, brojke su neumoljive.
Foto: Ivan Božić|srednja.hr
Prilično alarmantne podatke o provedenoj državnoj maturi u ovogodišnjem ljetnom roku, ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u sinoćnjem je intervjuu za HRT pokušala ublažiti. Na pitanje o rezultatima državne mature kao najlošijima ikada, ministrica je kazala da “to zavisi kako gledate”.
– Ja bih rekla da ne treba tako karakterizirati ovu državnu maturu, ove godine je puno više učenika nego ranijih godina palo na Hrvatskom jeziku, a to je zbog toga što se razdvojio esej od ispita Hrvatskog jezika, dok na primjer rezultati iz Matematike su bolji nego ranijih godina, znači manje jedinica, puno više odličnih ocjena, izjavila je Divjak.
Ističući pozitivnije rezultate iz Matematike, ministrica zapravo nije ulazila u problem koji se poput crnog oblaka nadvija nad svakom novom generacijom maturanata.
Svake godine iznova imamo najgoru generaciju maturanata
Naime, prošle godine izvještavali smo o najgoroj generaciji maturanata, kada je zabilježen najveći broj jedinica, odnosno padova mature. Pritom je posebno važan podatak o broju gimnazijalaca koji su pali jedan ili više ispita mature, s obzirom da gimnazijalci uspješnim polaganjem državne mature završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje. Za učenike strukovnih škola, državna matura nije obvezna, s obzirom na to da oni svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnog rada u školi.
Tako je prošle godine (2017.) na ljetnom roku mature čak 425 gimnazijalaca palo maturu (nije uspjelo proći jedan ili više predmeta), što je činilo 3,3% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili maturi. Istaknuli smo i kako je do te 2017., neslavni rekord najviše padova gimnazijalaca na državnoj maturi držala generacija koja je ispite polagala na ljetnom roku 2013. Te 2013. jedan ili više ispita mature pala su ukupno 324 gimnazijalca, što je činilo 2,5% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili te godine državnoj maturi.
U odnosu na 2013., broj padova gimnazijalaca se udvostručio!
Nakon pogleda unazad na protekle državne mature, valja još jednom podsjetiti na ovogodišnju crnu statistiku. Ukupno 649 učenika gimnazija nije položilo jedan ili više ispita državne mature, što čini čak 5,2% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili maturi. Čak 649 gimnazijalaca padom na maturi nije steklo potvrdu o završetku gimnazijskog obrazovanja!
U odnosu na prošlu godinu, 224 gimnazijalca više pala su na maturi. Ako se osvrnemo pet godina unazad i usporedimo brojke s onima iz 2013., broj padova gimnazijalaca doslovno se udvostručio, no ministrica će na to neopterećeno da sve “to zavisi kako gledate”.
Muke po Hrvatskom jeziku nakon što su struka i NCVVO pozdravili promjene u ispitu
Kao istaknuti razlog lošijim rezultatima mature, Divjak je izdvojila ‘razdvajanje’ eseja od ispita Hrvatskog jezika. Naime, od ove godine, maturanti su morali zadovoljiti minimalni prag prolaznosti i na eseju i na testu, odnosno oni koji su ostvarili negativnu ocjenu na jednom od dva dijela ispita, pali su čitav ispit. No, to su realni rezultati poznavanja Hrvatskog jezika, a upravo o tome bilo je riječi u NCVVO-u prilikom predstavljanja rezultata mature.
– To je ono za što su nam upravo nastavnici Hrvatskog rekli da je to sada istina, da mi sada konačno vidimo što je realitet. Moram priznati da smo mi, što se tiče uvođenja pragova na oba dijela ispita Hrvatskog imali vrlo snažnu podršku od strane kako kroatista kao struke tako i nastavnika diljem Hrvatske. Ono što je činjenica je da smo, primjerice, na osnovnoj razini imali preko 1.700 praznih listova, kazala je Natalija Ćurković iz NCVVO-a prije tjedan dana.
Zanimljivo, u današnjoj izjavi za Tportal, ministrica nije ponovila da rezultati najlošije mature dosad zavise o tome kako na njih gledate, već da je problem većim dijelom u zastarjelom sustavu poučavanja i učenja koji ne osigurava djeci znanja i vještine za rješavanje konkretnih problema i zadataka.
