Konačni rezultati državne mature objavljeni su ovoga ponedjeljka, čime je završen je ljetni rok desete državne mature. No, razloga za slavlje brojni nemaju – prema podacima koje je objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ovogodišnja generacija ostvarila je daleko najlošiji rezultat u povijesti provođenja ovih ispita. Čak 1.041 gimnazijalac, kojima je matura ujedno i završni ispit, pao je neki od obaveznih predmeta. To je za 392 više u odnosu na prošlu generaciju. Konačan broj strukovnjaka koji su dobili nedovoljan iz jednog, dva ili tri obavezna predmeta je 6.947.
Broj pristupnika državnoj maturi pada iz godine u godinu, a otkada se ona provodi ove godine pisao ju je najmanji broj kandidata. Barem jedan od ispita na netom završenom ljetnom roku polagala je 30.561 osoba, od čega je ispitima pristupilo 11.795 gimnazijalaca te 14.795 učenika strukovnjaka.
Obavezne predmete pao 1.041 gimnazijalac i 6.947 učenika strukovnih škola
A rezultatima se baš i ne mogu pohvaliti. Naime, u desetljeću provođenja državne mature uspjeh koji je postigla ovogodišnja generacija uvjerljivo je najlošiji do sada. Maturu, dakle obavezne predmete, pao je 1.041 gimnazijalac, što je izraženo u postotku njih 9,41%. Veliki je to skok u odnosu na prošlu godinu kada je obavezne ispite palo 649 učenika gimnazija, odnosno 5,2% ukupnog broja gimnazijalaca koji su pristupili maturi.
Po jedan obavezni predmet nije uspjelo položiti 976 gimnazijalaca, njih 60 dobilo je jedinicu iz dva predmeta, dok je petero maturanata gimnazije palo sva tri obavezna predmeta državne mature. Valja naglasiti kako je državna matura obavezni ispit kojim gimnazijalci završavaju srednjoškolsko obrazovanje, a to, dakle, 1.041 gimnazijalcu nije pošlo za rukom na ovome roku.
Matura nije obavezna za učenike strukovnih škola, ali im je potvrda o položenoj maturi ulaznica u visoko obrazovanje. Od 14.795 strukovnjaka koji su pristupili maturi, obavezne predmete nije položilo njih 6.947. Nedovoljan je iz jednog obaveznog predmeta dobilo 4.307 učenika, iz dva njih 2.013, a jedinicu je iz sva tri obavezna predmeta dobilo 627 strukovnjaka.
Prema podacima NCVVO-a, ukupan broj negativnih ocjena iz dva ključna predmeta, Matematike i Hrvatskog je nakon roka za prigovore 8.748, taj je broj prethodne godine bio 7.522. Naglasimo ovdje kako je riječ o broju negativnih ocjena, a broj maturanata koji su ih dobili je manji jer je veliki broj učenika dobio jedinicu iz oba predmeta.
Maturantima nisu puno pomogli niti prigovori. Žalbu na rezultate uložilo je njih 3.668, odnosno 3% od ukupnog broja pristupnika. Većina, 63% žalbi, odbijena je, što bi značilo da je nakon roka za prigovore korigirano tek oko 1% ocjena.
Najlošije napisali Sociologiju
Uvjerljivo najlošije maturanti su i ove godine riješili ispit iz Sociologije. Jedini je to predmet čija je prosječna postotna riješenost između 31 i 40 %. Više od polovice onih koji su ga pisali, točnije 57% pristupnika, iz Sociologije je dobilo – nedovoljan!
Nisu se maturanti previše proslavili niti na Fizici, izbornom predmetu kojeg je polagalo najviše njih. Najčešća ocjena na tom predmetu je jedinica, konkretno, 34% pristupnika iz Fizike je dobio jedan. Nedovoljan je najčešća ocjena i na Psihologiji, a predmet je to kojeg je palo 32% pristupnika. Predmete s najvećim brojem jedinica možete vidjeti u tablici u nastavku (napomena: riječ je o ispitima kojima je pristupilo najmanje 300 kandidata).
Od obaveznih predmeta maturanti su najlošije riješili osnovnu i višu razinu Matematike – prosječna postotna riješenost tih ispita je između 41 i 50% i najčešća ocjena bila je dovoljan. Još jedan podatak koji zabrinjava taj je da na ispit na osnovnoj razini Matematike bez greške nije riješio niti jedan pristupnik.
Nešto bolje rezultate maturanti su postigli na ispitu iz Hrvatskog – najčešća ocjena na obje razine je trojka. Postotna riješenost ispita na osnovnoj razini je između 51 i 60%, a na višoj između 61 i 70%. Kako ističu iz NCVVO-a, problem je i ove godine maturantima najviše zadavao esej na kojemu pristupnici moraju zadovoljiti minimalni prag da bi prošli čitav ispit. No, čak 1.200 učenika na osnovnoj razini nije ga čak niti pokušalo napisati, nego su odlučili predati – potpuno prazan list!
O lošim rezultatima ovogodišnjeg naspram lanjskog ljetnog roka državne mature mnogo govori i činjenica da je prošle godine čak 11-ero učenika postiglo stopostotni rezultat na čak dva predmeta. Ove je godine dva predmeta, višu razinu Matematike i Fiziku, bez greške riješila samo jedna maturantica. Njeno ime je Iva Barać, maturantica je III. gimnazije Split, a više o njoj možete doznati u članku na poveznici.
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našim Facebook stranicama Maturanti 2019. i Maturanti 2020. te u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu @drzavna.matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.