To ne može svatko: Vanesa je bila prva na listi upisanih na najtraženiji studij u Hrvatskoj
Već nekoliko godina u nizu, Logopedija je najtraženiji studij u Hrvatskoj prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i kvote. Tako je bilo i ovoga puta pa je 50 upisnih mjesta, željelo popuniti 578 kandidata, od čega je njih 225 upravo Logopediju stavilo na prvo mjesto na listi prioriteta. Među svima njima, prva na listi upisanih bila je Vanesa Pandža, koja je završila II. gimnaziju u Osijeku.
Vanesa Pandža / foto: Privatna arhiva
Vanesa je bila marljiva tijekom sve četiri godine srednje škole te ih je bez iznimke prekoračila s odličnim uspjehom. K tomu je još prirodala briljantne rezultate iz Hrvatskog i Engleskog jezika više razine te Psihologije na državnoj maturi.
Na Hrvatskome je imala 89% riješenosti ispita, na Engleskom 95%, a na Psihologiji 96%.
Na maturi joj je bila najteža Matematika
Jedini predmet na kojemu nije dobila pet na maturi bio je Matematika. No, za njen studij to ionako nije bilo bitno.
– Na maturi mi je najteža bila Matematika. Iako se za upis na logopediju ne boduje i dovoljna je položena B razina, ja sam zbog drugih izbora (psihologija) na listi fakulteta pisala A razinu. Najveći problem mi je predstavljalo vrijeme; bez obzira na to koliko sam se pripremala za rješavanje ispita u roku od 3 sata, kad si tamo sve je drugačije i vrijeme puno brže prolazi pa se puno toga ne stigne provjeriti, a neki zadaci se ne stignu riješiti, otkriva nam Vanesa svoje muke po matematici.
Kada smo se već dotaknuli mature, zanimalo nas je i kako je došla do ovako sjajnih rezultata na ostalim predmetima odnosno kako se pripremala.
– Najviše bodova za upis nosila je Psihologija pa sam se njoj najviše i posvetila. Pripreme u školi počela sam pohađati početkom školske godine, a baš učiti tek nakon završetka nastave. Za Hrvatski sam se pripremala sama od siječnja, a za Matematiku smo se svi pripremali kroz nastavu jer je profesorica odlučila uz redovno gradivo ponavljati s nama i ono od prijašnjih godina. Engleski jezik mi je bio najlakši jer smo još od prvog razreda pisali eseje i rješavali zadatke poput onih na maturi, tako da sam samo riješila nekoliko testova s prijašnjih matura nekoliko dana prije ispita, obrazlaže nam detalje svoje pripreme uskoro brucošica Logopedije.
Dodaje i da joj je vjerna imitacija provedbe mature u školi bila vrlo korisna.
– Velika mi je pomoć bila i probna matura koju naša škola provodi unazad nekoliko godina u 3. razredu. Ona je u potpunosti identična pravoj maturi; od ulaska u učionicu s dozvoljenim priborom do vremenskog ograničenja pisanja ispita, objašnjava Vanesa Pandža.
Bila sam neko vrijeme kod logopedinje na radnom mjestu i shvatila da to želim raditi
S obzirom da bavljenje logopedijom nije posao koji možeš odrađivati od 8 do 16 h pa potom bezbrižno odlaziti kući, nego moraš osjećati i ljubav prema tom pozivu, zanimalo nas je kako se ova bivša osječka maturantica odlučila za to zvanje.
– Za logopediju sam slučajno čula i odmah se zainteresirala za nju. Krajem prošle godine imala sam mogućnost provesti vrijeme s jednom logopedinjom dok je radila s pacijentima i tada sam shvatila da je to ono čime se uistinu želim baviti. Oduvijek sam znala da želim pomagati i raditi s ljudima, a to je upravo ono što mi logopedija omogućuje. Isto tako obuhvaća puno područja koja su mi zanimljiva i pruža puno mogućnosti ; od rada s djecom do rada s odraslima. Mislim da nijedan slučaj nije isti što zapravo čini ovo zanimanje još zanimljivijim, govori nam Vanesa.
A za što bi se odlučila kada bi mogla birati radno mjesto?
– Trenutno mi je želja raditi s odraslim osobama koje imaju oštećenja govora, bez obzira kako je oštećenje nastalo, iako me zanima i rad s djecom, otvorena je za razne mogućnosti buduća studentica logopedije na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu.
Državna matura je korisna jer njome možete konkurirati za upis na više fakulteta
Naše istaknute maturante volimo priupitati kakvim im se čini koncept državne mature pa je tako bilo i u Vanesinom slučaju.
– Mislim da je državna matura uistinu korisna jer je objektivna i učenici polaganjem određenih predmeta konkuriraju za mjesta na više fakulteta istodobno bez pisanja prijemnih ispita. Naravno, na nekim fakultetima i dalje postoje prijemni ispiti, ali ih je znatno manje, govori bivša osječka maturantica, koja u slobodno vrijeme voli pročitati dobru knjigu ili pogledati neki film.
No, nešto je kritičnija prema obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Voljela bi da učenici imaju veću slobodu prilikom izbora predmeta i područja koji ih zanimaju.
– Bilo bi dobro kada bi učenici u Hrvatskoj morali učiti manje bespotrebnih činjenica i detalja jer često učeći napamet ono bespotrebno ne upamte ono najbitnije. Isto tako učenicima bi vjerojatno bilo lakše kada bi imali veću mogućnost odabira izbornih predmeta barem u završnom razredu srednje škole, kada već znaju koja ih područja zanimaju, a koja ne, zaključuje Vanesa Pandža.
