Vinkovački odličnici: Srećko dobio tri petice na maturi, a Iva nakon stoposto iz Engleskog odrađuje sezonu na obali
Među učenicima koji su ove godine riješili bez greške neki od ispita državne mature, našli su se i Vinkovčani Iva Didović te Srećko Kajić. Priznali su nam oboje da se i nisu baš pripremali za maturu, no, s obzirom na njihove brojne interese i prije stečena znanja, uspjeli su ipak postići zavidne rezultate. Unatoč tome što je imao prije izboren izravan upis na željeni fakultet, sada već bivši učenik Gimnazije Matije Antuna Reljkovića Srećko Kajić, uspio je dobiti petice iz tri predmeta, a među njima Engleski jezik više razine riješiti bez greške. Iva je pak bivša učenica Tehničke škole Ruđera Boškovića u Vinkovcima, koja je praktički bez pripreme Engleski B razine riješila sa stopostotnom točnošću.
Da ovi učenici zbilja imaju različite potrebe i interese svjedoči i podatak kako Srećko sutra ide na Geografsku olimpijadu koja se održava u Beogradu, a Iva se za razliku od mnogih maturanata, nije odlučila odmarati nakon naporne godine i državne mature, nego odrađuje sezonu kao spremačica u kampu Straško u Novalji.
Jedan od najboljih testova iz geografije te tri petice na maturi
Srećko Kajić je bivši učenik Gimnazije Matije Antuna Reljkovića u VInkovcima te budući studnet istraživačkog smjera geografije pri zagrebačkom PMF-u. Premda je zbog svojih iznimnih uspjeha na državnim natjecanjima iz geografije imao osiguran izravan upis na spomenuti studij, na maturi je ipak postigao fantastične rezultate.
Nada se poslu u Hrvatskoj nakon studija
Kako smo već pripomenuli, Srećko se nije naročito pripremao za maturu iz očitih razloga, a na kraju je najviše vremena potrošio na svoju voljenu geografiju, koju će studirati i na kojoj je već s 91% točnosti testa jedan od najboljih na tom predmetu u povijesti.
– Pripremao sam se isključivo za Geografiju išavši na pripreme u tjednima prije mature, dok se za ostale predmete gotovo uopće nisam pripremao. Iz engleskog ništa, a iz hrvatskog sam samo pročitao sažetke zaboravljenih lektira, govori Srećko.
Sad kada je postigao što je htio, ima zbilja osnovna očekivanja od studija
– Da upotpunim prethodno znanje i da se nakon završenog faksa zaposlim u struci, u Hrvatskoj, naravno, jasan je ovaj budući student PMF-a.
Sutra putuje na Geografsku olimpijadu u Beograd
S obzirom na uspjehe i ljubav prema geografiji, nismo mogli Srećka ne pitati kada se ona i kako javila. Sutra će se zaputiti i u 170-ak kilometara od Vinkovaca udaljeni Beograd, gdje će u međunarodnoj konkurenciji pokušati prikazati svoje raskošno znanje.
– Geografija me zanima od malih nogu i počeo sam učiti o zemljama još u ranom djetinjstvu, a kroz školovanje se to znanje upotpunjavalo pa sam postao državni prvak u 2. razredu srednje škole, a ”’titulu” sam obranio i iduće 2 godine te sam ove godine pozvan na Geografsku Olimpijadu koja se odvija u Beogradu idućih dva tjedna, objašnjava Srećko, koji nam otkriva da ima interese i za kvizove znanja te se planira prijaviti na iste najesen, kada prođu ljetne obveze.
Shvatite maturu ozbiljno jer na njoj određujete svoj životni put
– Slobodno vrijeme većinom provodim družeći se s prijateljima i izlazeći kada stignem (ovih dana baš i ne zbog priprema za Olimpijadu), a inače volim sportove, naročito košarku, odgovara nam Srećko na pitanje kako provodi vrijeme bez obveza.
S obzirom na njegove sjajne rezultate, tražili smo ga da udjeli i savjet generacijama koje tek dolaze na maturu. No, nije se tu želio previše razmetati, premda je ipak dao i važnu poruku.
– Nisam baš najbolja osoba za savjetovanje s obzirom da se nisam pretjerano pripremao za maturu. No, poručujem budućim maturantima da se stvarno potrude oko mature i uče da upišu faks koji žele jer si time određuju životni put, smatra Srećko.
Da može promijeniti nešto u hrvatskom obrazovnom sustavu, sljedeće bi učinio.
– Mislim da bi se u našem obrazovnom sustavu trebao staviti naglasak na bitnije predmete, a rasteretiti učenike učenja ”nebitnijih” predmeta, kako bi se mogli više usredotočiti na područja koja ih zanimaju. Također, mislim da bi se gradivo većine predmeta trebalo generalizirati te da bi se naglasak s količine naučenog gradiva trebao prebaciti na kvalitetu naučenog gradiva, smanjiti učenje napamet, a smatram da je bitno i učenje kritičkog razmišljanja, koje je u našem školstvu većinom potpuno nerazvijeno, zaključuje Srećko Kajić.
Iva stopostotna na Engleskom, a manjak pripreme je skoro koštao prolaza na Fizici
Druga Vinkovčanka koja je na ljetnom roku ovogodišnje državne mature riješila neki od ispita državne mature bez greške, bila je učenica Tehničke škole Ruđera Boškovića Iva Didović. No, činjenica da nije detaljno pripremala ispite, nego se pouzdala u predznanje, skoro ju je skupo koštala.
– Na maturi sam pisala višu razinu Matematike i nižu razinu Hrvatskog i Engleskog jezika, a od izbornih predmeta sam pisala Fiziku i Informatiku. Postotak riješenosti iz Matematike mi je 50%, 75% iz Hrvatskog te 100% iz Engleskog. S obzirom da je ispit iz Informatike, za koji sam smatrala da sam ga dovoljno dobro napisala, bio prije ispita iz fizike, nisam se pripremala za Fiziku i baš iz tog razloga sam ostvarila samo 23,33%, a 62% iz informatike, priznaje Iva.
S obzirom da je dobra učenica, s brojnim i raznorodnim interesima, pokušali smo saznati zašto se nije pripremala za maturu, premda je i pod takvim okolnostima, uspjela jedan predmet riješiti bez greške.
– Za maturu sam se nesvjesno pripremala 4 godine, odnosno profesori su me pripremali time što su se više koncentrirali na gradivo, koje se ispituje na maturi. Pogotvo profesorica Mirna Stojanovic koja mi je predavala matematiku, profesorica Tatjana Dujic koja mi je predavala hrvatski jezik i profesor Krunoslav Čelig koji mi je predavao informatiku odnosno predmet programiranje i programski jezici te internetske tehnologije. Samostalno sam se krenula pripremati za maturu nakon što je završila nastava. Iako sam uspjela položiti maturu, smatram da sam se prekasno krenula pripremati, što se odrazilo na određenim rezultatima. Najviše sam se pripremala za Matematiku tako što sam rješavala zadatke s matura prijašnjih godina. Hrvatski sam samo ponovila, a što se tiče Engleskog, samo sam pogledala test od prošle godine da vidim kakvog su tipa zadaci i nisam se detaljnije pripremala jer imam položen FCE (First Certificate in English). To je diploma za B2 stupanj i dokazuje da imam govorne sposobnosti samostalno živjeti ili raditi u zemlji u kojoj se govori engleski te učiti na satima na kojima se predaje na engleskom jeziku, objašnjava Iva, koja je u posjedu spomenutog certifikata već dvije godine.
Sudjelovala na raznim natjecanjima i projektima te nanizala niz uspjeha
Iva će u obližnji Osijek na studij, koji joj je baš po ukusu i interesima.
– Upisujem Fakultet elektrotehnike, računalstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, smjer računalstvo. To je fakultet koji sam i željela upisati jer me zanima elektrotehnika i voljela bih se baviti tim područjem. Od studija imam velika očekivanja jer sam čula mnogo odličnih kritika, govori Iva.
Kada smo rekli da je Iva svestrana, nismo to samo usput pripomenuli. Njena sudjelovanja na raznim natjecanjima će to potvrditi.
– Što se tiče mojih nastupa i rezultata na raznim školskim natjecanjima stvarno ih je bilo dosta, nekad malo lošijih, nekad malo boljih. U osnovnoj školi sam išla na školska natjecanja iz matematike i informatike te svake godine na natjecanje Klokan. U osmom razredu mi je za dlaku promaklo prvo mjesto na državnom natjecanju iz likovne kulture. U srednjoj sam također išla na školska natjecanja iz matematike i za razliku od osnovne škole postigla bolje rezultate i time dogurala do županijskog natjecanja. Dvije godine zaredom pripomgla sam u osvajanju 3. mjesta na županijskom natjecanju iz Crvenog kriza na kojem se sudjeluje u timovima od pet ljudi. S prijateljem Almirom Zoletićem osvojila sam prvo mjesto na Festivalu matematike u Varaždinu u kategoriji istraživačkih radova srednjih skola. Pripremili smo prezentaciju na temu povezanost glazbe i matematike, prisjetila se Iva Didović.
I u slobodno vrijeme ova buduća studentica osječkog FERIT-a, voli eksperimentirati i raditi kojekakve stvari.
– Slobodno vrijeme najviše volim provoditi u prirodi s prijateljima, a što se tiče hobija, ne mogu reći da imam neki određeni, jer se nikako ne mogu uhvatiti jedne stvari, nego stalno isprobavam nešto novo, ali obožavam se rolati tako da bih mogla reći da mi je to hobi, objašnjava nam Iva.
Nakon obveza s maturom, otišla odraditi sezonu
Premda su mnogi maturanti nakon napornog perioda državne mature, kojoj je prethodio završetak srednje, odlučili malo usporiti, to nije bio slučaj s Ivom Didović. Naprotiv, ona se odlučila zapututi u Novalju zajedno s četiri frenda iz škole te odraditi dva mjeseca kao spremačica u kampu Straško. I po potrebi i želji skoknuti do Zrća, koje nije ostavilo sjajan prvi dojam na nju te smatra da je prerazvikano.
Narednim generacijama poručuje da se prije svega dobro informiraju i pokušaju što ranije početi pripremati za maturu.
– Primjetila sam da dosta mojih prijatelja uopće nije znalo da na stanicama NCVVO-a postoji ispitni katalog npr. iz Hrvatskog jezika, u kojem je moguće vidjeti koje gradivo će biti u ispitu pa ovim putem želim budućim maturantima preporučiti da svakako pogledaju i pročitaju što će se naći u njihovom ispitu, kako ne bi morali učiti nepotrebno gradivo. Moj savjet svima je da pokušaju riješiti što više matura s prijašnjih godina, pogotovo što se tiče ispita matematike, informatike i fizike. Također, savjetovala bih da se što ranije krenu pripremati za maturu (defnitivno ranije od mene) kako bi uz što manje stresa sve ponovili na vrijeme. Lakše je pripremati se par mjeseci svaki dan po pola sata, sat nego par tjedana po nekoliko sati jer se lako izgubi koncentracija zbog monotonosti vježbanja sličnih zadataka. Osim toga, svima koji imaju problema s matematikom preporučila bih da ipak odu na nekakve pripreme ili instrukcije, ukoliko je moguće individualne instrukcije jer se na taj način nauči puno bolje nego što se nauči na grupnim pripremama, smatra Iva.
Na kraju kratko komentira kako bi se u školstvu trebalo više pozornosti posvetiti praksi te informatičkom osposobljavanju.
– Što se tiče našeg obrazovnog sustava, smatram da je potrebno uvesti puno više praktične nastave te da se veća pažnja treba posvetiti predmetima vezanim uz informatiku i programiranje, zaključuje Iva Didović.