Više od pola maturanata plaća pripreme za državnu maturu: Ravnateljica NCVVO-a smatra to pomodarstvom
Maturanti će se uskoro naći na jednom od do sada najvažnijih ispita u životu – državnoj maturi. Za gimnazijalce ti su ispiti potvrda završetka srednjeg školovanja, a za sve kandidate koji im pristupaju i svojevrsna ulaznica na željeni studij. ‘Državna matura: Jučer, danas, sutra’, bila je tema posljednje u nizu tribina koje organizira portal srednja.hr u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.
Galerija 5 Fotografija
Otvori
Prvi ispiti ljetnog roka državne mature pišu se za malo više od mjesec dana, a maturanti se već naveliko pripremaju za njih. Dobar dio maturanata odlazi na pripreme, točnije njih 56% njih koristi privatne pripreme već niz godina, a upravo to bila je tema kojom je otvorena jučerašnja tribina ‘[KAZALIŠTE I MLADI] Državna matura: Jučer, danas, sutra’.
Sudionici tribine 'Državna matura: Jučer, danas, sutra':
Dario Topić, maturant I. gimnazije Zagreb
Ivana Katavić, ravnateljica NCVVO-a
Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica u Istraživačko – razvojnom odjelu NCVVO-a
Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja
Tribinu će moderirati Marko Matijević, glavni urednik portala srednja.hr
Polovica maturanata odlazi na plaćene pripreme
Baš kao i on sam, polovica njegova razreda koristi organizirane pripreme, kaže maturant I. gimnazije Zagreb, Dario Topić. Ističe kako se među učenicima ‘bauk’ oko mature podiže na nerealne razine, a njegov je stav da je riječ o ispitu kao što je bilo koji drugi – dobra priprema donosi prolaz, a bez pripreme rezultat će izostati.
– Nije stvar u tome da ne bih mogao sam naučiti sve gradivo. Te vanjske škole koje organiziraju pripreme za maturu više služe kao poticaj. Meni osobno to je više došlo kao nekakav poticaj, da me netko potakne da ja to otvorim i da prođem to gradivo, kazao je Dario.
Ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Ivana Katavić, kaže kako ne voli govoriti o pripremama, nego radije koristi termin ‘ponavljanje’.
– Mislim da je dostatno ponavljanje tijekom čak i zadnjeg, četvrtog razreda, a ovo što se događa što je mladi gospodin rekao da mu vanjske pripreme pružaju dodatnu motivaciju, mislim da je to više postao jedan trend pomodarstva. Zapravo sve te ustanove koriste sve materijale koji se koriste na samoj web stranici Nacionalnog centra te stoga držim da nema potrebe za dodatnim pripremama, da je dostatno ponavljanje koje je se sada zaista u jednom velikom opsegu organizira i unutar samih škola, kazala je Katavić.
NCVVO je učinio sve da do vanjskih priprema ne dođe, ističe Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica u Odjelu za promicanje kvalitete obrazovanja i to tako da su svi do sada provedeni ispiti učenicima dostupni putem interneta.
– Svi ispiti su otvoreni, što nije nekakva dobra praksa ako se gledaju prakse drugih zemalja, dakle, druge zemlje ne puštaju tako olako položene ispite jer je razvoj ispita jako skup i jako je teško napraviti nove, kvalitetne zadatke. Druge države, nakon što se provede ispit mature, ne puste ga u javnost kao što mi to činimo. Mi puštamo i omogućujemo učenicima da se zaista pripreme, učenici koji sada polažu maturu imaju na webu dostupno deset ljetnih i deset jesenskih rokova od prošlih godina. Dakle, ako se zaista želite pripremati imate itekako materijala da se sami pripremate, kaže Ćurković.
Za ovu godinu mijenja se način ocjenjivanja hrvatskog
Velikih promjena na državnoj maturi za ovu godinu nema, jedino ona na hrvatskom jeziku. Do sada su se bodovi na eseju udvostručavali pa je esej nosio jednak broj bodova kao i drugi dio ispita, odnosno test. I ove godine iz testa će maturanti moći ostvariti maksimalno 80 bodova, a bodovi iz eseja neće se udvostručavati pa će esej nositi 1/3 bodova, a test ostatak.
– Po prvi puta ove godine u Nacionalnom centru ide paralelna izrada dvije različite državne mature. Jedna od njih je, ono što vas najviše zanima, izrada novog koncepta ispita državne mature. Taj novi koncept ispita, reći ću vam na primjeru fizike, ima dvije vrste zadataka, to su zadaci otvorenog i zatvorenog tipa. Zadaci otvorenog tipa uključivat će manje računskih zadataka i ispitivat će momente znanstvenog razmišljanja u fizici. Zadaci zatvorenog tipa usmjerit će se na konceptualno razumijevanje, odnosno ispitivanje koncepata i modela, dakle sljedeće kurikulume, dodala je Katavić.
Andrea Jović, magistra engleskog jezika i hrvatskog jezika i književnosti, jedna je od dvije maturantice kojima je pošlo za rukom na hrvatskom ostvariti stopostotni rezultat. Koncept državne mature joj se sviđa, ističe, jer je smatra da je lakše položiti te ispite nego, primjerice, pet prijemnih. No, postoji prostor za poboljšanje ispita mature, a posebne zamjerke ima na sve veći broj zadataka na hrvatskom koji se odnose na razumijevanje teksta.
– Najviše mi zapravo smeta što se često na maturi nađu djela koja nisu u ispitnom katalogu. I sad, ako mi na maturi provjeravamo ishode obrazovanja u srednjoj školi i ako imamo katalog s popisom djela, držimo ga se, kaže Jović.
Iz NCVVO-a ogovaraju kako je cilj toga ispitati jesu li učenici stekli vještinu čitanja s razumijevanjem, neovisno o tome o kojem se tekstu radi, tim više što stiže generacija učenika koja će čitati različite lektire. Jović na to dodaje kako joj se čini da bi onda dobro rješenje bilo ukinuti ili ‘srezati’ ispitni katalog jer se sada događa to da se svi u školama fokusiraju samo na djela koja se nalaze na popisu za državnu maturu.
Jokić: ‘U deset godina nije došlo do značajnog poboljšanja ispitnih materijala’
Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja radio je na analizi aspiracija maturanata, a pitanje koje mu je postavljeno na tribini jest je li državna matura dobar pokazatelj vanjskog vrednovanja. Država još uvijek, deset godina nakon uvođenja mature, ističe Jokić, nije odredila koja je jasna svrha ispita mature i čemu on služi.
– On sigurno nije ispit kojime se vrednuje sustav, to nije ispit kojime se vrednuje usvojenost znanja u ovom sustavu, ona je prije svega selekcijski odnosno kvalifikacijski set ispita za upis na fakultete, kaže Jokić.
Stava je da politika dominira procesom državne mature, što dovodi do toga da se ne fokusiramo na najvažnije, a to je kvaliteta ispitnog materijala.
– U deset godina nije došlo do značajnog poboljšanja ispitnih materijala. Ispitni materijal i dalje boluje od svojih boljki. Jedno je da se uopće ne može govoriti o standardiziranim ispitima, drugim riječima, ispitni rezultat u jednoj godini ne znači ispitni rezultat u drugoj. Težina ispitnog materijala u određenoj školskoj godini nije jednaka težini u drugoj ispitnoj godini. To uzrokuje da se zapravo taj rezultat ne bi trebao koristiti kao valjan kroz više godina. Tu je pitanje više razina ispita na ispitima iz matematike, hrvatskog i stranog jezika, naročito je problematičan odnos razina na matematici. Te se dvije razine uvelike razlikuju. Osim sadržajnog elementa tu je i pitanje organizacije ispita, ističe Jokić.
Dodaje kako svi problemi i dalje postoje, politika je dominantna nad strukom, a i trenutna ministrica donosi ‘neutemeljene odluke’, poput one o smanjenju udjela eseja u ukupnoj ocjeni.
– Svaka politička opcija je na pitanju državne mature išla siliti neke svoje fiks-ideje. Nezgodno je jer je puno ljudi uključeno, jer je puno tenzije u tom ispitu i onda imaju potrebu tu utjecati. Jedan od ključnih elemenata na koji utječu je određivanje pragova za prolaznost. To se navodno sve vodi pod krinkom struke i struka tu kaže do jedne razine svoju riječ, ali onda vrlo brzo imate politički utjecaj da ne bi toliko učenika trebalo ne položiti državnu maturu pa onda imate tendenciju spuštati prag, što je dugoročno katastrofalno, veli Jokić.
‘Bizarnost je da učenici prirodoslovno – matematičkih gimnazija polažu B razinu matematike’
Kao jedan od problema s maturom koje država nije riješila istaknuo je i onaj da učenici prirodoslovno-matematičkog usmjerenja nisu obavezni položiti višu razinu matematike.
– Ako se ne varam, imate barem oko devet do deset posto učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija koji polažu ispit osnovne razine matematike. I time završavaju, gledajte bizarnost, program prirodoslovno-matematičke gimnazije, premda je osnovna razina matematike napravljena dominantno prema nekakvom krosu osnovnog znanja prosječnog srednjoškolskog programa. Imate učenika koji je učio matematiku pet sati tjedno kroz četiri godine i onda polaže osnovnu razinu i država mu to klasificira kao validno za završetak srednjeg školovanja, kaže Jokić.
Postoji veliki pritisak fakulteta, ističe ravnateljica NCVVO-a, koji kao uvjet za upis na fakultet stavljaju B razinu obaveznog predmeta, što dovodi do toga da se maturanti okreću prema osnovnim razinama.
– Na sveučilištima postoje tehnički fakulteti koji traže samo osnovnu razinu matematike, i to samo položenu. Ili se traži da su samo položeni engleski jezik ili hrvatski jezik, što je nama nepojmljivo jer osobito na tim fakultetima zna se literatura mora pratiti i na engleskom jeziku, a oni od maturanata traže samo polaganje osnovne razine engleskog. Isto tako je i za hrvatski, a onda poslije nama dođu profesori s nekih tehničkih fakulteta žaliti se kako smo im mi pustili nepismene studente. Pa nismo im mi pustili nepismene studente, oni su tražili nepismene studente onog časa kada su dozvolili da hrvatski jezik ne bude kriterij prilikom upisa na fakultete, kaže Ćurković.
U Hrvatskoj je više upisnih mjesta nego maturanata
Kako je na samom početku istaknuto od strane maturanta da ih se maturom straši, Jokić im poručuje da ispiti mature ni po čemu nisu ‘bauk’ jer ih većina ipak položi.
– Ono što će još više zanimati mlade ljude jest da većina upiše fakultet koji želi upisati. I još da im smanjim anksioznost, trenutno je u Hrvatskoj više upisnih mjesta nego što ih je u generaciji učenika koji izlaze na maturu. I da ih još više, na neki način utješim, što ne znači da ne trebaju učiti za te ispite jer itekako trebaju, trenutno ako se ne varam, redovnih mjesta je otprilike onoliko koliko je učenika u jednoj generaciji, kaže Jokić.
Napominje – akademska zajednica učinit će sve da upiše što više studenata i popuni te kvote.
– Oni će, to se isto zna, ne znam jeste li pisali o tome, upisati nekada i učenike koji uopće nemaju zakonsko pravo za upis na studij, koji nisu završili četverogodišnje obrazovanje, ali ćete ih legitimno naći na određenim studijima pa čak i kao redovne studente, veli Jokić.
Poznato je kako pojedini fakulteti, uz državnu maturu, provode još uvijek i prijemni ispit. Iz NCVVO nisu željeli komentirati je li riječ o nepovjerenju u državnu maturu i njene rezultate.
– Autonomija je samog fakulteta želi li dodatni prijemi ili ne. Što je tomu uzrok, ja ne znam. Vi ste s Filozofskog fakulteta (obraća se Jokiću, op.a.), ja sam s Prirodoslovno-matematičkog, mislim da ondje još nema dodatne provjere jer zapravo ni nema dovoljno maturanata koji ga žele upisati, kaže ravnateljica Katavić.
Katavić: ‘Ispit koji očekuje maturante bit će uspješno riješen’
Natalija Ćurković iz NCVVO-a zaključuje kako su rezultati državne mature koja se provodi već desetu godinu, zapravo poprilično stalni i razlike u prosječnim postignućima nisu velike. Možda je manje poznato, ali u maturi postoje zadaci koji se ponavljaju kroz generacije i zazivaju se ‘sidrični zadaci’. Njima se zapravo prati trend između generacija. Primjerice, na biologiji se često ponavlja zadatak koji od maturanata traži da izračunaju plodne dane, a uspjeh učenika na tom zadatku je uglavnom na istoj razini.
Kako smo istaknuli na početku, ovogodišnja matura počinje uskoro, a iako među maturantima možda prevladava osjećaj panike, nema mjesta za strah, poručuje ravnateljica NCVVO-a.
– Ovaj ispit zapravo nije ništa strašno, naši mladi ljudi su fantastični i oni su zapravo jako dobro pripremljeni u današnjim hrvatskim školama. Ispit koji ih očekuje bit će zaista uspješno riješen, vjerujem u to, a zapravo to su i pokazatelji koje smo prethodno analizirali, poručuje Katavić ovogodišnjim maturantima.
O čemu se još govorilo i raspravljalo na jučerašnjoj tribini ‘[KAZALIŠTE I MLADI] Državna matura: Jučer, danas, sutra’, pogledajte u snimci koja slijedi.
_______________________________________________________________
Sve najnovije informacije o državnoj maturi pratite na našoj Facebook stranici Maturanti 2019. i u grupi Državna matura. Isto tako, možete nas pratiti i na našem Instagram profilu Državna matura. Više tekstova o maturi 2019. čitajte u tekstovima na ovoj poveznici, a vaš kalkulator bodova za maturu isprobajte ovdje.
