Završna godina srednjoškolskog obrazovanja najljepša je jer označava skorašnji rastanak od jedne i početak nove, najuzbudljivije životne ere. Maturanti se moraju fokusirati na popravljanje ocjena, pripremanje za državnu maturu i prijemne ispite, no prije svega moraju, barem okvirno, odabrati kamo i kako žele dalje.
Neki već u osnovnoj školi znaju čime se žele baviti u životu, dok drugi do te spoznaje ne dođu ni nakon 40 godina radnog staža. Odabir budućeg zanimanja teška je odluka koju ne treba donositi ishitreno, ali ni pridavati joj preveliku važnost. Ipak, riječ je o samo pet godina, a oni dovoljno sretni, za učenje, napredak i promjene mišljenja imat će godine i godine pred sobom.
Životna odluka, a ne odluka od životne važnosti
Manje odlučni srednjoškolci zasigurno su prošli nekoliko faza u kojima im je interes bio na različitim granama i u kojima su se pokušavali zamisliti u jednoj od njih. Neodlučnost nije znak nezrelosti već ponekad i veće otvorenosti životu i većoj slobodi.
Definiranje cijelog života na temelju odabira budućeg zanimanja suludo je, a jedan od najčešćih razloga za strah kod maturanata. Upravo iz tog razloga, na odluku o budućem studiju ne treba gledati kao na odluku koja će definirati i fiksirati ostatak života već kao na najbolju moguću polaznu točku za budući život.
Fakultetu je svrha dati široko znanje o specifičnom području i obrazovati mlade ljude, a nikako ih ograničiti na isključivo jedno područje. Iz tog bi razloga pitanje ‘ što želiš biti kad odrasteš’ trebalo biti preoblikovano u ‘čime se želiš baviti kad odrasteš’ jer škole, fakulteti i diplome ne definiraju ono što jesmo.
Onoga trena kad prihvatiš da je ovo tek jedna u nizu odluka koje ćeš donijeti, odabir postaje znatno manje stresan.
Ići srcem ili razumom?
Zdrav razum prilikom odabira budućeg zanimanja iznimno je važan jer ako se godinama mučiš na popravnim ispitima iz matematike, zanimanja koja uključuje mnogo matematike nikako nisu dobar odabir za tebe. Čak i ako gajiš ogromnu strast prema nekom području, a studij uključuje nekoliko vrsta matematike, znaj da na takvom fakultetu nećeš profitirati.
Razum će te navigirati da pronađeš svoje prioritete. Ako od fakulteta očekuješ kartu za budući posao, sigurno da ćeš težiti perspektivnijim zanimanjima koja su zadnjih godina deficitarna i tražena. Ukoliko je riječ o zadovoljavanju osobnih želja, neće te previše zanimati je li tvoja diploma ‘isplativa’ ili ne, jer ćeš studirati zbog znanja i zbog vlastite potrebe.
Ravnoteža je uvijek najbolja opcija pa pokušaj pronaći područje i fakultet koji će te osposobiti za tržište rada, ali i zadovoljiti osobne ambicije.
Posavjetuj se sa studentima
Uvijek je dobro, prilikom odabira budućeg fakulteta, razgovarati sa studentima. Možda će ti se činiti kako neki studij izgleda na određeni način, ali stvarnost može biti sasvim drugačija. Očekivat ćeš hrpu prakse dok je realnost možda takva da ćeš učiti isključivo teoriju.
Trenutni studenti moći će ti dati stvarni uvid u kolegije, načine ocjenjivanja i rada određenih profesora i ukazati ti na prednosti i mane tog odabira.
Raspitaj se za razlike na fakultetima u različitim gradovima i razmisli koji od ponuđenih modela bi ti najviše odgovarao.
Studij medicine može zvučati jako privlačno ako si u srednjoj volio kemiju i biologiju no zapitaj se je li život liječnika ono u čemu se vidiš za deset godina. Razmisli o tome kako bi tvoj život mogao izgledati nakon izlaska s fakulteta i želiš li nešto takvo zaista.