[Vodič za maturante] Uzmi A razinu, rekli su. Bit će ti lagano, rekli su
Okej, odlučili ste se koje ćete ispite polagati na maturi, da vam ne treba fizika ako upisujete Filozofski i da zapravo ne želite okušati sreću na maturi iz etike. Sreća pa postoji i onaj obavezni dio oko kojeg ne morate razbijati glavu što prijaviti. Osim što morate. Jer gdje postoji ‘A’ opcija, uvijek postoji i ‘B’, a najgore je što sami morate odabrati jedno od dva zla.
Foto: srednja.hr
Da se radi o izlasku na izbore, rekla bih da odaberete ono zlo koje još niste probali. I vjerojatno ću zato uskoro početi pisati tekstove na engleskom jeziku. Da me ceo svet razume. Cijeli svijet, i premijer.
Razlika između mature i izlaska na izbore jest što ako zeznete maturu, zeznuli ste samo svoj upis na faks, ne cijelu državu, i možete ponoviti na jesen, a ne za tek četiri godine. I sadrži pitanja koja nisu na zaokruživanje.
Da zaključim, izlazak na maturu je puno ozbiljniji posao od izlaska na izbore.
Baš zato veći problem nego što se misli predstavlja odabir, ne između ‘lijevo’ i ‘desno’ već ‘A’ i ‘B’ odnosno više i osnovne razine ispita. Dobro, ne predstavlja vam problem ako fakultet izričito traži sve A razinu, i uz to najvjerojatnije tri prijemna ispita, janje, prase i 1000 eura, ali jako puno srednjoškolaca se nađe na mukama kada ne znaju vrijedi li im riskirati s višom razinom ako se traži niža i kako mogu u tom slučaju profitirati.
Ako je A, onda je nužno i B, ali ako je B, nije i A
Ovako nekako ide pravilo u logici, bila sam jednako zbunjena kada sam to čula kao i kada su mi počeli objašnjavati preračunavanje bodova s mature. Samo što se ono što sam ja htjela reći može puno lakše objasniti i lakše shvatiti. Prva mudrosna jest da možete položiti A razinu na maturi i da će vam se ona računati kao položen ispit ako fakultet traži B razinu, ali ukoliko riješite B razinu, a traži se A, piši kući propalo.
Ako pišete višu razinu, dok fakultet traži osnovnu, možete i profitirati. Budite Todorić od mature. Što ne znači da će vam se pad ispita na višoj razini računati kao prolazak na osnovnoj, ma koliko bodova vi imali.
Isto tako maksimalni broj bodova ne ide 100% riješenom ispitu na osnovnoj razini, već znači da je osnovna razina dovoljna za upis nekog fakulteta. Maksimalan broj bodova može postići osoba koja je polagala višu razinu.
Kladioničari, do your magic
Sada mi je žao što sam markirane sate provela na kavi ili u parku nego u kladionici. Da sam baratala koeficijentima kao što to svaki prosječan Balkanac radi, možda bih lakše shvatila preračunavanje bodova. Možda ne bih dobila tri iz matematike.
Glavna formula koja vam treba za izračunavanje broja bodova na maturi glasi:
-
najveći mogući broj bodova/najveći mogući rezultat × rezultat.
Ili tekstualno, podijelite najveći mogući broj bodova s najvećim mogućim rezultatom i pomnožite vlastitim rezultatom.
Rezultat jest vaš postotak riješenosti nekog ispita.
Najveći mogući broj bodova jest najveći mogući broj bodova koji se može ostvariti ispitom na maturi za pojedini predmet pri upisu na pojedini faks. Odnosno, ako vam faks boduje maturu iz hrvatskog jezika 20%, tada je najveći mogući broj bodova 200. Ukupan broj bodova raspodijeljen na obvezne, izborne predmete, i dodatne provjere znanja iznosi 1000 bodova. Nije tako teško, toliko matematike znate. Tu nam još ne trebaju kladioničari.
Najveći mogući rezultat jest najveći mogući postotak riješenosti testa.
Kladioničar i koeficijenti dolaze kada smo polagali A razinu, a traži se B. U tom slučaju ćete vaš rezultat pomnožiti s 1.6 i na taj način izračunati broj bodova jer se računa da je viša razina 60% teža od osnovne. Pa ti vidi hoćeš biti evridž.
Pomnožili, i gdje je profit?
Ako do sada niste shvatili, lakše ćete doći do 110% riješenog ispita na osnovnoj razini rješavanjem više razine. U praksi to znači da ako B razinu riješite sa 100%, dakle apsolutno sve vam je točno, to vam je ocjena dva do tri A razine, ovisi koliki vam je postotak riješenosti ispita.
Hoćete li riskirati, ovisi o mnogim faktorima. Predznanju, predmetu oko kojeg kalkulirate, ali možda najviše o najvećem broju bodova koji se može dobiti. Ako vam fakultet boduje matematiku s 5% i pri tome traži osnovnu razinu, nemojte upisivati višu razinu i trošiti vrijeme na učenje gradiva iz dva razreda više nego što biste učili za osnovnu razinu. To iznosi 50 bodova od ukupnih 1000, nećete propasti, a dragocjeno vrijeme možete potrošiti na učenje nečega što vam nosi ostalih 95%.
Iz gimnazije si, bit će ti lako
Ako vam ovo govore, recite im da ušute. Ozbiljno. Nemaju oni pojma da je stres pripremati tri ispita više razine za maturu. Ne znaju oni za strah od riskiranja. Sada slušate da ste to učili četiri godine i da ste kao gimnazijalci spremni za višu razinu, a ako padnete ćete slušati kako ništa niste radili i što ste nadobudno polagali višu razinu ako vam ne treba.
Samo neka šute.
Iskalkulirajte gdje ste i koliko vam tih 1,6 mogu značiti.
Da se ne nađete u situaciji gdje četiri dana prije ispita učite matematiku za višu razinu i shvatite da uopće nemate bilježnice iz svih razreda.
Svježe uspomene.
