19-godišnjak dizajnirao reaktor za sigurnije nuklearke
Taylor Wilson (19) izveo je fuziju u dobi od tek 14 godina, a sada po završetku škole, pronalazi nova rješenja za neke od najkritičnijih svjetskih problema.
www.greenoptimistic.com
Na nedavnoj TED (Tehnologija, Zabava, Dizajn) konferenciji govorio je mladi Taylor Wilson, 19-godišnjak koji je zaslužan za dizajn sigurnijih, ali i jeftinijih nuklearnih reaktora. On je konstruirao male modularne fisijske reaktore, koji bi manje koštali, a bili mnogo sigurniji od postojeći reaktora, koji predstavljaju velike rizike, prenosi portal Znanost.
Izmislio bolje rješenje za nuklearke
Nuklearne elektrane koje postoje danas paru za turbine dobivaju iz velikih posuda u kojima se voda izlaže vrlo visokom pritisku, te se zagrijava uz pomoć nuklearnog goriva, najčešće uranija u oblika oksida koji održava reakciju nuklearne fisije. Ipak, mladi genijalac smatra da ovo i nije najbolji način na koji nuklearke mogu obavljati svoj zadatak.
Njegov reaktor imao bi jednostavniju konstrukciju, gorivo bi mu trajalo 30 godina, a troškovi korištenja bili bi znatno smanjeni. To bi ga činilo idealnim izvorom energije, i to ne samo za široku potrošnju, nego i za istraživanja u svemiru. On se zapitao je li se na području fisije napravilo sve što se da napraviti, ili ima još mjesta za korisne inovacije, što ga je dovelo do toga da konstruira nešto što bi zaista promijenilo svijet.
Njegov reaktor dvostruko efikasniji, ali i mnogo sigurniji
Wilsonov reaktor koristi rastopljenu sol i tako zagrijava plin, pa reaktor radi na čak 600 do 700 stupnjeva, što ga čini dvostruko efikasnijim. Osim što je njegov reaktor mnogo topliji, također je i jači, jer generira toliko struje koliko je dovoljno da se opskrbi 25 do 100 tisuća kućanstava.
Mladi inovator mislio je i na sigurnost, stoga bi njegove elektrane bile smještne pod zemljom, što bi ih učinilo dosta sigurnijima od postojećih nuklearnih elektrana. Da je takva primjerice elektrana koja je izazvala katastrofu u Fukushimi, do tragedije ne bi niti došlo. Wilsonovi reaktori ne rade pod visokim pritiskom, a nema ni kemijske reakcije kojom nastaje vodik koji izaziva eksplozije i oslobađa fisijske produkte koji potom napuštaju reaktor.
