Prije 20 godina, islandski tinejdžeri opijali su se najviše u Europi: Onda je uslijedio radikalan zaokret!
Prije mjesec i pol, pisali smo o alarmantnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije o hrvatskim 15-godišnjacima. Zauzeli su neslavno prvo mjesto u Europi po tjednoj konzumaciji alkohola; naime, njih 33 posto svaki tjedan pije alkohol. Prije 20 godina, islandski tinejdžeri zauzimali su to neslavno prvo mjesto, no onda je uslijedio radikalan zaokret, brojke pijane djece počele su opadati pa se Island danas može pohvaliti najboljom statistikom u Europi. Kako im je to pošlo za rukom?
Prije 20 godina, islandski 15-godišnjaci i 16-godišnjaci prednjačili su među svojim europskim vršnjacima u konzumaciji alkohola – tada je skoro svaki drugi islandski tinejdžer (njih 42%) bio pijan barem jednom mjesečno. 20 godina poslije, ovo neslavno prvo mjesto u Europi zauzimaju hrvatski 15-godišnjaci, naime njih 33% pije alkohol svaki tjedan, prema nedavnom istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije.
Screenshot: Svjetska zdravstvena organizacija
I dok Hrvatskoj tek predstoji sustavna borba protiv ovog raširenog problema, kao inspiracija i uzor svakako može poslužiti upravo Island. Prije 20 godina najproblematičniji u opijanju mladih, no danas su njihovi tinejdžeri po tom pitanju najbolji u Europi. Kako im je to uspjelo?
Alarmantni rezultati o opijanju mladih tijekom niza godina natjerali ih na sustavnu borbu na nacionalnoj razini
Cijeli niz godina, na Islandu su među 15-godišnjacima i 16-godišnjacima provodili upitnik i ispitivali ih o konzumaciji alkohola i cigareta, količini vremena koje provode sa svojim roditeljima i kakav odnos imaju s njima te kakvim se aktivnostima bave. Upitnici su ponavljani 1992., 1995. i 1997. godine, a rezultati su bili alarmantni, javlja Svjetski ekonomski forum.
Skoro 25% ispitanika pušilo je svaki dan, više od 40% barem je jednom bilo pijano u posljednjih mjesec dana. No, istraživanja su jasno pokazala razlike među djecom koja su pila i pušila i onom koja se nisu odala porocima. Djeca uključena u organizirane, primarno sportske, aktivnosti i to nekoliko puta tjedno, djeca s kojom su roditelji provodili više vremena kao i djeca koja nisu ostajala kasno navečer vani i koja su imala osjećaj da se u školi brinu za njih, nisu pila niti pušila.
Ustaljene edukativne mjere i programi prevencije, kojima se upozoravalo djecu na opasnosti od alkohola, nisu davali rezultata. Na temelju provedenih istraživanja, skovan je plan na nacionalnoj razini pod nazivom ‘Youth in Iceland’.
Promijenjen niz zakona, država odlučila dodatno (su)financirati sportske aktivnosti za mlade
Zabranjena je prodaja duhana mlađima od 18 godina, alkohol je postalo nezakonito kupiti prije 20. godine života, a reklamiranje alkohola i duhana je zabranjeno. Škole su, kroz niz razgovora za roditelje, počele zagovarati kvalitetno zajedničko provođenje vremena djece i roditelja, s naglaskom na otvoren razgovor o životima svoje djece, njihovim prijateljima, problemima…
Zakonom, koji je i danas na snazi, djeci između 13. i 16. godine zabranjeno je da budu vani nakon 22 sata zimi, te nakon ponoći tijekom ljeta. Osim toga, država je uvela izdašno sufinanciranje organiziranih sportskih, glazbenih, umjetničkih aktivnosti kako bi djeci dala alternativu da se osjećaju dijelom neke grupe, umjesto konzumacije alkohola i cigareta. Sufinanciranjem takvih aktivnosti posebno se pomagalo siromašnijim obiteljima.
Ice-cold turkey? Read more: https://t.co/IWUbL53nmG #iceland #society pic.twitter.com/FQ27NbXwiQ
— World Economic Forum (@wef) January 1, 2019
Danas na začelju ljestvice europskih tinejdžera koji najviše piju
Sve to rezultiralo je time da su islandski tinejdžeri danas na začelju ljestvice europskih tinejdžera koji najviše piju – 2016. godine njih samo 5% iskazalo je da je bilo pijano u proteklih mjesec dana. Svakako značajan pad s 42% iz 1998.! I broj pušača se smanjio s 23% na samo 3%.
Screenshot: Youth in Europe
Istovremeno, između 1997. i 2012. udvostručio se postotak tinejdžera koji često provode vrijeme sa svojim roditeljima tijekom radnih dana – sa 23% na 46%. Također, udvostručio se i broj onih koji sudjeluju u sportskim aktivnostima najmanje četiri puta tjedno (sa 24% na 42%).
Ključno, Island je nastavio s kontinuiranim upitnicima; svaki tinejdžer ga ispunjava i danas, što državi daje aktualne podatke na temelju kojih se uvijek može ravnati u svojim aktivnostima sprječavanja opijanja mladih.
Primjer dobre prakse je, dakle, tu – nadamo se samo da neće biti potrebno sljedećih 20 godina kako bi Hrvatska prestala predvoditi neslavni europski poredak mladih koji se najviše opijaju.
