6 apsurdnih stvari u stručnom osposobljavanju zbog kojih biste danas trebali izaći na prosvjed
Inicijativa ‘Vrijedim više’, koju su zajedno pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Mreža mladih Hrvatske organizira prosvjed na kojemu će se okupiti svi nezadovoljni stanjem mladih na tržištu rada. Naime, već gotovo godinu dana upozoravaju na nesuvislosti u mjeri stručnog osposobljavanja za rad, a koja je u potpunosti zamijenila pripravništvo te zahtijevaju stvaranje kvalitetnih radnih mjesta za mlade ljude, omogućavanje stabilnog radnog odnosa i zajamčena radnička prava. Prosvjed se održava danas, 15. rujna na Markovu trgu, s početkom u 17:30. Odlučili smo pobrojati sve apsurde s kojima se suočavaju mladi korisnici SOR-a, ali i oni koji će mjeru tek koristiti.
Foto: Inicijativa ‘Vrijedim više’
1. Ako želite naknadu, ne smijete biti bolesni. Korisnici stručnog osposobljavanja za rad, da pojasnimo, imaju pravo na bolovanje, ali ono im nije plaćeno.
– Ukoliko polaznik na osposobljavanju nije prisutan iz razloga bolovanja, medicinskom dokumentacijom potvrđuje poslodavcu razlog izostanka s radnog mjesta, a visina isplate novčane pomoći i putnog troška izračunava se sukladno broju dana za koje je polaznik bio prisutan na stručnom osposobljavanju, odnosno umanjuje se za dane bolovanja, objašnjenje je HZZ-a.
Dakle, možete birati – ostati doma dva dana i ozdraviti, ali riskirati da vam HEP isključi struju, jer vam je naknada umanjena baš za toliko koliko otprilike iznosi mjesečni račun za jedan stan. Usput budi rečeno, ako ste bolovanje za vrijeme SOR-a koristili tijekom protekle četiri godine, na kućnu adresu možete očekivati HZZ-ovu ‘čestitku’ u kojoj traže povrat novca za to razdoblje, jer zakon žele provesti retroaktivno.
2. Nema plaće, dobivate novčanu pomoć. Najprije je ta pomoć iznosila 1.600 kuna, pa je uvećana na 2.400 kuna, a od ožujka ove godine ona iznosi 2.620 kuna. To je, smatraju inicijatori današnjeg prosvjeda, nedovoljno za samostalan život.
– Troškovi života su u apsolutnom nerazmjeru s primanjima te trenutno preko 70% osoba u populaciji 18-34 živi s roditeljima po čemu smo najgori u Europskoj uniji. Čak smo i izračunali koliko su realni troškovi za samostalni život i minimum iznosi 4.300 kuna, objasnili su iz inicijative ‘Vrijedim više’.
3. Zbog stručnog osposobljavanja, osobe s dvije struke moraju se odlučiti za jednu. Određene struke moraju položiti stručni ispit, što je moguće samo ako su prethodno koristile SOR. Kako se mjera može koristiti samo jednom, osobe koje imaju dva zanimanja u kojima moraju položiti stručni ispit, moraju se odlučiti samo za jedno od njih.
– Ja sam za to da se vrati pripravništvo, jer obje struke za koje sam se opredijelila zahtijevaju položen stručni ispit. Po zakonu imam pravo samo na jedno stručno osposobljavanje, što znači da se moram opredijeliti u kojoj bi struci željela raditi i bez položenog stručnog ispita ne mogu konkurirati na tržištu rada, riječi su aktivistice uključene u inicijativu ‘Vrijedim više’.
4. Mjera je diskriminatorna prema starijima od 30 godina, koji ju prema postojećem zakonu nisu u mogućnosti koristiti, a u današnje je vrijeme to postao jedini način ulaska na tržište rada. Primjera radi, ako je osoba u svojoj 26. godini života shvatila da želi uložiti u sebe na najbolji mogući način – nastavkom obrazovanja, po stjecanju diplome neće moći koristiti SOR, jer će već navršiti 30. godina. Dakle, šanse za ulazak na tržište rada su joj minimalne ili ravne nuli, budući da institut pripravništva gotovo da uopće ne postoji.
5. Iz svega navedenog već se da zaključiti kako je mjera u potpunosti zamijenila pripravništvo. Za razliku od stručnog osposobljavanja, institut pripravništva bio je uređen ugovorom o radu, nudio je 70 posto plaće te pozicije, postojala su radna prava poput bolovanja, a po završetku pripravništva, za razliku od SOR-a, osoba se zapošljava na poziciji za koju je obučavana. Da je to jedna od najvećih problema i nedostataka kontroverzne mjere, priznao je i ministar rada Marko Pavić, koji kaže da ne želi ukinuti SOR, ali pripravništvo se mora vratiti. Upitan za današnji prosvjed, kazao je sljedeće:
– Ja se zahvaljujem njima na potpori. Takve stvari ja već govorim nekoliko godina, kada sam bio i stručnjak za zapošljavanje mladih i danas kao ministar. To je upravo politika ove Vlade. Pad SOR-a u osam mjeseci ove godine je bio 30 posto, za trećinu je pao. Istovremeno smo povećali broj poticaja za zapošljavanje u privatnom sektoru i trajno zapošljavanje. Ja sam od početka tvrdio da je SOR palijativna mjera koja je možda nekad trebala, danas je treba izmijeniti, ali da je ova Vlada odgovorna i da je nećemo automatski ukidati, već da ćemo uvesti pripravništvo. Zato automatski kažem da je cilj ove Vlade potaknuti zapošljavanje u privatnom sektoru i trajno zapošljavanje, gdje su plaće veće, a konzekventno smanjiti broj korisnika stručnog osposobljavanja. I on je već pao za trećinu ove godine. Istodobno, također, radimo analizu koje sve zakonske izmjene, jer je pripravništvo drugačije definirano za privatnike, drugačije za javni sektor, završavamo trenutačno analizu zakonodavnih izmjena da uvedemo pripravništvo i vrlo brzo ćemo prema sindikatima i svim socijalnim partnerima na koji način ćemo i koji model pripravništva uvesti, a da bude sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Tako da upravo ono što oni govore mi već provodimo i ja osobno zagovaram već nekoliko godina, kazao je Pavić u HRT-ovoj Temi dana.
No, da se stvari po uvođenju pripravništva ne miču s mrtve točke, jučer je potvrdila Lucija Barjašić Špiler iz Matice hrvatskih sindikata, koja je inače i članica skupine koja radi na novim mjerama.
– Mi smo bili na sjednici povjerenstva prošli tjedan, koja se sastala nakon 3. mjeseca, kad nam je tad državni tajnik, a sad ministar Marko Pavić obećao da će se mjera SOR-a ukinuti i sam potvrdio da je ona ‘protočni bojler’. Znate što smo radili tri sata? Apsolutno ništa. Dobivali smo informacije od gospođe državne tajnice kako ćemo putem share pointa dijeliti informacije. Na pitanje da želimo konkretne podatke koliko je SOR-ovaca u sustavu, koliko je novca na tu mjeru otišlo, da li su napravili plan pripravništva da nam dostave dokumentaciju, da nam za svaku pojedinu mjeru daju pokazatelje, rekli su da nemaju podatke, da će podaci tek stići u 10. mjesecu. Dakle to je ono što radimo, ne radi se ništa, podataka nema i socijalni partneri na to permanentno upozoravaju već godinu dana, kazala je u Studiju 4 HRT-a, Barjašić Špiler.
6. Bivši ministar Mirando Mrsić koji je uveo mjeru, danas podržava prosvjed za njeno ukidanje, a oglasio se putem društvenih mreža, uz poruku da ‘drastične promjene na tržištu rada zahtijevaju i drastičnu promjenu politike prema mladima’.
– U uvjetima velikog iseljavanja radnika i pritisaka poslodavaca za uvozom radne snage, te i dalje loš položaj mladih na tržištu rada zahtijevaju da u odnosu na tu skupinu radnika učinimo totalni zaokret. I stoga podržavam inicijativu mladih da se preispitaju mjere koje su bile usmjerene na njihovu zapošljivost. Stručno osposobljavanje je uvedeno u vrijeme krize kad poslodavci nisu zapošljavali i država je morala reagirati da omogući mladim ljudima da steknu godinu dana radnog iskustva. Izlaskom iz krize SOR je trebalo zatvarati i usmjeravati prema ciljanim skupinama, a otvoriti široka vrata pripravništvu. Zajedno se moramo pobrinuti da se mladim ljudima poboljša položaj na tržištu rada kroz isključivo zapošljavanje u pripravništvu, bolje plaće, smanjenje nesigurnosti radnih odnosa te mjere za usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života, piše Mrsić na svom Facebooku.
