90% studenata zadnje godine medicine u Rijeci i Osijeku odlazi na specijalizaciju u inozemstvo: ‘Malo je vjerojatno da će se vratiti’
Medicina je među maturantima jedan od poželjnijih studija, kada promatramo upisnu kvotu i broj prijava. Primjera radi, upisna kvota na taj studiji na Medicinskom fakultetu u Rijeci iznosi 150, a studij je na prošlogodišnjoj maturi prijavilo 1.549 maturanata. Osječki Medicinski upisuje samo 60 studenata, a broj prijava iznosio je lani 1.209. Ovih dana Hrvatska liječnička komora objavila je Demografski atlas hrvatskog liječništva, a njen predsjednik iznio je poražavajući podatak – 90 posto studenata završnih godina medicinskih fakulteta u Osijeku i Rijeci potpisalo je da će u inozemstvu odraditi specijalizaciju.
Foto: Pixabay
Prvi Demografski atlas hrvatskog liječništva kojeg je nedavno objavila Hrvatska liječnička komora prikazuje trenutno stanje liječništva u Hrvatskoj. Podatak koji svakako zabrinjava jest da je od ulaska Hrvatske u EU iz države otišlo 525 liječnika, a samo ih 30 došlo.
Prema podacima HLK, trenutno u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, no važno je istaknuti kako će u sljedećih 10 godina u Hrvatskoj biti umirovljen najveći broj liječnika do sada, najmanje njih 4.000. Ipak, valja naglasiti kako će s time paralelno na medicinskim fakultetima diplomirati i najveći broj doktora medicine do sada. No, postoji veliki problem u zadržavanju tih mladih liječnika u Hrvatskoj, kojeg je u Dnevniku N1 televizije istaknuo predsjednik Komore Trpimir Goluža.
– Zabrinjavajuće je što organizirana društva vrbuju studente medicine završnih godina studija, s kojima potpisuju stipendije, razgovaraju o specijalizaciji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Više od 90 studenata završnih godina medicinskih fakulteta u Osijeku i Rijeci potpisalo je da će u nekoj od te tri zemlje odraditi specijalizaciju i nakon toga oni su slobodni ljudi, ali malo je vjerojatno da će se vratiti. Preko AMEOS-a, koji čine 30 klinika iz tri navedene zemlje, potpisuju se ugovori sa studentima i planiraju im se karijere u tim državama. Posebno brine da je među mladim liječnicima koji su napustili Republihu Hrvatsku 42 posto onih bez specijalizacije, a to znači da je kod nas predugo čekanje od završetka fakulteta do dobivanja specijalizacije. Vani puno brže dobivaju specijalizaciju. To je nešto na čemu moramo poraditi, istaknuo je Goluža za N1.
Dodaje, boji se da neće biti previše interesa i za dolazak liječnika iz drugih zemalja, već će i onima koji planiraju zaposliti se u nekoj od europskih zemalja Hrvatska ‘poslužiti samo kao prijelazno rješenje na putu’ u druge zemlje EU.
– Oni koji nam dolaze su većinom stariji liječnici, muškarci iznad 50 godina, a odlaze nam uglavnom mladi, naglašava Goluža.
Atlas koji je nastao kao upozorenje odgovornima da promisle oko politika koje donose, ukazao je i na još neke probleme zdravstvu.
– U tri specijalističke kategorije postoji vrlo nepovoljan omjer starijih kolega specijalista u odnosu na mlade specijalizante. Nedostaje liječnika primarne medicine u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji, dok u čitavoj Hrvatskoj kronično fali ginekologa i pedijatara na razini primarne zdravstvene zaštite, a postojeći su preopterećeni prevelikim brojem pacijenata, naglašavaju iz Komore gdje planiraju osnovati odjel za analitiku i medicinsku demografiju, koji će sustavno prikupljati sve podatke o liječničkoj profesiji.
