Agencijski savjetnici nadziru nastavnike, a imaju manje plaće od njih: ‘To nije normalno’
Sabina Glasovac, zastupnica SDP-a koja godinama prati obrazovne teme, analizira situaciju u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Radnici su premalo plaćeni, smatra, zbog čega ljudima agencijska karijera nije privlačna, a osim toga, ministar Radovan Fuchs bi se, smatra, trebao pozabaviti fenomenom premještanja radnika u druge institucije.
Sabina Glasovac (SDP)
Foto: Youtube screenshot; Internet TV Hrvatskog sabora
Izmjene i dopune Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje u Hrvatskom su saboru prošli prvo čitanje, prilikom čega je nekoliko saborskih zastupnika istaknulo važan problema u toj javnoj instituciji – radnike koji daju otkaze. S jedne strane, stalni zaposlenici AZOO-a, kako je više puta spomenuto, imaju plaće niže od nastavnika u školama, pa je samim time karijera u toj instituciji nepoželjna. S druge strane, kako je istaknula SDP-ova Sabina Glasovac, ima i zaposlenika koji su u posljednje dvije godine iz AZOO-a otišli tako što su premješteni u druge javne institucije.
AZOO nam otkrio koliko je ljudi dalo otkaz
Agenciju za odgoj i obrazovanje pitali smo za konkretne podatke. Na dan 11. srpnja, kad su nam pisano odgovorili, AZOO je imao 117 zaposlenika temeljem ugovora o radu. Od toga je tek jedan zaposlen na nepuno radno vrijeme, a svi ostali na puno radno vrijeme.
U pretprošloj 2020. godini iz Agencije je, kako su nam kazali, otišlo 7 zaposlenika. Troje zbog odlaska u mirovinu, a četvero zbog sporazumnog raskida ugovora. Godinu kasnije, 2021., iz te je institucije otišlo 13 zaposlenika. Jedan od njih zbog smrti, tri zbog odlaska u mirovinu, četiri uslijed sporazumnih raskida ugovora te ukupno pet sporazumnih premještaja.
Tijekom prvih nešto više od šest mjeseci 2022. iz AZOO-a je, kažu nam, otišlo 8 zaposlenika. Jedan je otišao u mirovinu, četiri su sporazumno raskinula svoje ugovore, a troje ih je sporazumno premješteno na druga radna mjesta. Istovremeno, u posljednje je tri godine Agencija za odgoj i obrazovanje zaposlila 20 novih zaposlenika, a još su 2 ugovora o radu potpisana s početkom rada u kolovozu. Trenutno su u tijeku natječajni postupci za 4 radna mjesta.
‘Nije normalno da imaju manju plaću od nastavnika’
Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a, inače u svojoj političkoj karijeri poznata po zainteresiranosti za obrazovne teme, kaže nam da bi u AZOO-u definitivno trebalo doći do usklađenja plaća.
– Nije normalno da viši savjetnik ima manju plaću od učitelja ili nastavnika kojega treba stručno pratiti, voditi, unaprjeđivati ili nad njime vršiti stručno-pedagoški nadzor. Jednako kao što nije normalno da su za radno mjesto/položaj ravnatelja AZOO-a i višeg savjetnika propisani praktički isti uvjeti. Nelogično je i to da je za višeg savjetnika potrebno 10 godina staža, a višim savjetnikom se može postati čak i ako nikad niste napredovali u niti jedno zvanje. Puno je tu konfuzije i nelogičnosti u samom sustavu i niske plaće nisu jedini problem. Cijeli sustav treba temeljito restrukturirati, taksativno nabraja Glasovac.
Svjesna je, kaže, da je nepopularno govoriti o povećanju plaća u ministarstvima ili agencijama jer se te kategorije zaposlenika u javnost nerijetko negativno generalizira i pogrdno etiketira kao ‘uhljebe’.
– S obzirom da sam kao pomoćnica svakodnevno usko surađivala sa zaposlenicima ministarstva i agencija moram istaknuti da u tom sustavu postoje sjajni ljudi, vrhunski profesionalci koji predano i savjesno obavljaju svoje poslove bez da ih za natprosječnu angažiranost možete adekvatno platiti ili za izvrsnost nagraditi. Doduše, ima i onih čiji izostanak ne biste ni primijetili. Srećom, u malom broju, ali ih ima, kaže nam Glasovac.
‘Nešto se tu događa, ministar bi se trebao time pozabaviti’
Najveći problem vidi upravo u tome što sustav ne pruža mehanizme da se, sukladno učinku i produktivnosti, jedne adekvatno nagradi, a druge sankcionira. Postojeći sustav ih, kaže, sve tretira jednako, iako oni sjajni radnici nerijetko ‘podmeću leđa’ za ove druge i pokrivaju njihove zaostatke na sebe preuzimajući veći dio posla nego što bi trebali.
– Postavljen sustav neminovno rezultira time da kvalitetni radnici nemaju motivacije ulaziti u taj sustav, a oni kvalitetni koji su se u njemu već našli su s pravom nezadovoljni. U tom nezadovoljstvu u njemu ostaju jer su entuzijasti ili iz njega bježe glavom bez obzira, što vidimo i po podacima o broju pristiglih u Agenciju koji je manji od broja onih koji ga napuštaju. Koliko mi je poznato, i iz MZO-a je u posljednjih šest godina otišao velik broj ljudi i to baš kvalitetnih, primjećuje saborska zastupnica SDP-a.
Osim što se usko bavi područjem obrazovanja u svom političkom radu, Sabinu Glasovac kontaktirali smo i zbog jednog komentara koji je uputila u saborskoj raspravi o izmjenama propisa koji reguliraju rad Agencije za odgoj i obrazovanje. Ona je naime, postavila upitnik oko premještenja zaposlenika iz AZOO-a drugdje u javnu službu.
– Nešto se tu događa, ali ministar bi se trebao time pozabaviti i zajedno s vodstvom Agencije stvoriti potpuno novi sustav koji će ispraviti anomalije koje sam već gore navela i spriječiti daljnju kadrovsku eroziju Agencije. Treba ući u strukturu i razloge odlaska zaposlenika iz Agencije na druga radna mjesta kod drugog poslodavca. Treba utvrditi je li taj drugi poslodavac i dalje država i pod kakvim okolnostima zaposlenici odlaze. Jesu li to novozaposleni koji se u Agenciju zapošljavaju samo kako bi bili dalje transferirani i je li to dio planskog organiziranog uhljebljivanja u sustav ili splet pukih okolnosti, redom navodi Glasovac.
Ne treba ukinuti premještanje, ali…
Ovo ne bi bio, kaže nam, prvi put da se ljudi na ‘namještenim javnim natječajima’ dalje zapošljavaju – u SAFU, Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, APIS, HZMO. Neki od njih, kaže nam saborska zastupnica, čak i dobiju pitanja unaprijed kako bi bili izabrani, a agencije za koje gotovo nitko u javnosti ne zna ‘služe samo kao protočni bojler’. Nakon par mjeseci zaposlenike koji su ušli u takve institucije, kaže Glasovac, trajno se ‘parkira’ u Ured premijera ili neko drugo državno ili javno tijelo.
– Ne govorim napamet, za neke od takvih natječaja i slučajeva su se zainteresirala državna istražna i pravosudna tijela, napominje Sabina Glasovac.
Premještaj kao jedan od modela transferiranja je nužan i ima svoj smisao, negdje je čak poželjan i neizbježan, smatra. Zbog toga nije za ukidanje tog instituta, no ipak ističe kako treba paziti da se ne zloupotrebljava kao brzopotezno transferno sredstvo ‘koje nema za cilj da se državna i javna uprava ekipira ili kadrovski oplemeni i osnaži nego preplavi stranačkim kadrovima’.
