Ako je Hrvatska zemlja budućnosti, kako opravdati vrtoglavi broj nezaposlenih mladih osoba?
Ulazimo u Novu 2016., nije li to prekrasno? Godinu smo stariji, pametniji, mudriji, eventualno zgodniji ako nam je preko noći narasla razina samopouzdanja. Bogatiji smo za iskustvo, dva, tri, bezbroj. Čista idila, nekako otprilike kao i vani, ali samo dok gledate kroz prozor.
hivecolab.com
Gackam po nečemu što je vjerojatno prije dva dana bio snijeg , ali se zbog nemara stanara pretvorilo u opasnu i sklisku bljuzgavicu. Duboko vjerujem da će se trošak čišćenja naplatiti u nečijim kukovima, s obzirom na to da je došlo do podjele odgovornosti kada se čišćenje našlo na dnevnom redu.
Hrvatska leži polumrtva po pitanju optimizma mladih
Nego, znate onih sat vremena u vašem slučaju ili svega nekoliko minuta do posla u mom kada se nastojite skoncentrirati na nebitne činjenice?! Čisto onako da na poslu ne morate misliti o poslu. E, pa u tom neodređenom vremenskom razdoblju bombardirat će vas pitanja. Bam!!! Jesam li doista uz sve uspješnija nego što sam bila? Koliko će se trenutno stanje razlikovati od stanja kada upišem i završim željeni fakultet? Čemu služi diploma? Ovo zadnje iako banalno i savršeno jasno u našoj zemljici postaje komplicirani institucijski problem s previše nepoznanica. Ako radite s ljudima, generalno vas njihovi problemi neće zanimati jer nisu vaši. Ponekad je ipak dobro brojati do deset dok netko završi i poslušati što ima reći u tih minutu, dvije. Svi ti ljudi imaju različite probleme, ali svi ti problemi vode samo prema jednom. Nedostatak perspektive.
Prema istraživanju Marquardt – Ramos Horta mladi ljudi najbolje žive u Norveškoj, Švicarskoj, Danskoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Države su rangirali uzimajući u obzir 59 različitih faktora, posebno su se bazirali na ekonomsku razvijenost zemalja, javne financije, ekonomske prilike, politički utjecaj te optimizam mladih. Hrvatska ne stoji dobro odnosno polumrtva leži na 51. mjestu od 64 uključene zemlje . Ispred nas našle su se zemlje poput Gane, Kolumbije, Hondurasa te naši susjedi iz Slovenije koji su zauzeli 21. mjesto i Mađari na 38. mjestu. Manje utješna činjenica nije ni to da je Hrvatska po nezaposlenosti treća u Europi iza prve Španjolske i druge Grčke. Trebamo se naučiti radovati malim stvarima , pa tako i činjenicom da nismo baš prvi u ovom sektoru.
Na 61 slobodno radno mjesto dolazi 9.243 nezaposlenih
Poražavajući podaci koji otkrivaju koliko je stanje doista alarmantno dolaze iz Karlovačke županije koja nudi 61 slobodno radno mjesto, a nezaposlenih je 9.243, piše kaportal.hr. Wow pa dosta su im i dali, mislim si. Ako se ikada upustite u suludi posao istraživanja besperspektivnosti jedne zemlje često ćete se zapitati jesu li statistički podaci stvarni.
Kako ćemo uopće znati koliko je trenutno nezaposlenih kada postoji crna rupa koja guta sve one koji nisu niti prijavljeni na burzu rada? Pa ipak i postojeći podaci u nastavku, bili oni vjerodostojni ili ne, dovoljno su alarmantni te jasno dolazi do izražaja koliko je politička situacija u ovoj zemlji zanemarena.
Trebaju li strukovnjaci uopće postojati i čemu fama oko gimnazija?
Nova lokacija u mom besciljnom istraživanju kozmosom nezaposlenosti je PODRUČNI URED OSIJEK – HZZ . Podaci evidentirani u siječnju 2015. o strukturi nezaposlenih s obzirom na razinu obrazovanja pokazuju sljedeće. Prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja do 3 godine, odnosno 11.363 osobe ili 31,3 % nezaposlenih.
Tom se broju sve više približava broj osoba sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine te gimnazijom, odnosno 11.011 osoba ili 30,3 % nezaposlenih. Pitam se trebaju li onda strukovnjaci uopće postojati? Toliko fame i oko gimnazije. Što si ti nakon gimnazije? Još jedna pametna budala u sustavu koja će završiti na burzi i nadati se boljem sutra. Inače, ne volim nazivati ljude pametnim budalama, ali prisiljena sam s obzirom na to kakvo je stanje na burzi.
Tako vas je sustav prekvalificirao, a ne ja. Broj nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom školom iznosi 7.965 ili 21,9%. Tu smo ipak malo pozitivniji jer su privatna učilišta omogućila besplatno osnovnoškolsko obrazovanje, pa se postotak onih koji nemaju završenu osnovnu školu ipak malo smanjio.
Povećali smo broj visokoobrazovanih da bi ih smjestili na burzu
Fakultetski obrazovanih nezaposlenih osoba evidentirano je 1.946 ili 5,4 %. Prvi stupanj, stručni studij, viša škola predstavili su se sa 1.332 nezaposlene osobe ili 3,7 %. Kada sam išla u 5. osnovne (nemojte me pitati za godinu, jer ne želim znati koliko sam stara) , Hrvatska je imala svega 11 % visokoobrazovanih mladih ljudi. Lijepo je što je taj postotak narastao na 20%, ali je poprilično ružno što je veći dio tog postotka ostao na burzi ili potekao rijekom koja teče u razvijenije zemlje. Ono što je manje šokantno, jer smo već navikli gledati takve isklišeizirane epizode, jest to da je broj evidentiranih nezaposlenih osoba bilježio porast sve od siječnja pa do kraja godine.
Što je sa stručnim osposobljavanjem? Brojka od 80.000 mladih koji su prošli kroz program, nije toliko pesimistična ako zanemarimo činjenicu da se ne radi o zadnjoj generaciji, nego i o nekoliko prethodnih od tko zna kada. Koliko je tek onih koji besciljno gledaju u svoju diplomu dok im na kućnu adresu stižu odbijenice? Ne znam. Nisam sigurna želim li uopće živjeti s tom brojkom, eventualno onako iz suosjećanja.
Iskorištavaju li na tom osposobljavanju mlade za hrpetinu poslova koje nitko drugi ne želi obavljati? S druge strane imaju li ti mladi doista pravilno stručno osposobljavanje koje će ih pripremiti za posao u struci? Pri traženju odgovora na pitanja ne trebate biti skloni generaliziranju jer postoje i uspješni primjeri. Od kraja studenog 2014. posao na neodređeno vrijeme dobila je 31.705 mladih osoba do 30 godina i sve to zbog nove mjere u zapošljavanju koja poslodavca oslobađa od plaćanja doprinosa na plaću u narednih pet godina ukoliko zaposli mladu osobu za stalno, navodi MojPosao.hr.
Hrvatska će uskoro postati zemlja za 200 obitelji
Unutar ovog sustava nalazi se i ogroman postotak mladih koji si stručno osposobljavanje ne mogu priuštiti. Za sve u životu potreban je početni kapital koji je teško steći. Većina se zadovolji poslom van struke, ali ne voli svoj posao. No, dobro. Ok. Ne brinu me toliko mladi na stručnom osposobljavanju koliko NEET-ovci. NEET ili Not in Education, Employment or Training su mladi ljudi koji nisu prijavljeni na burzu niti traže posao. Postotak NEET mladih u Hrvatskoj je veći od 17%, dakle radi se o brojci od gotovo 100.000 mladih.
Nakon ovoliko brojki čovjeku se jednostavno zavrti u glavi, pogotovo ako uzmemo u obzir da svaka ova brojka ima svojih milijun i jedan argument. Politička medijska prepucavanja zauzela su naslovnice, pa tako Sensation Africom ispirem gorak okus Oreškovićeve i Milanovićeve kave na pravoslavni Badnjak.
Dragi mladi ljudi, gdje god da jeste nemojte odustajati od svojih snova, radite samostalno i kontinuirano. Ovaj sustav vas je samo iskristalizirao za dalje, i ništa ne dugujete ako se odlučite otići. Jedno je sigurno. Hrvatska je zemlja koja uporno rješava posljedice umjesto da se pozabavi uzrokom. Maleni čovjek Sizifovski brani dostojanstvo , a onaj veliki Antuntunovski vodi državu. Nepovoljan demografski trend, loša pronatalitetna politika, gotovo ironična ekonomska situacija, besperspektivnost – sve su to problemi ispred ogromnog paravana koji se sprema progutati niz generacija, a tada će Hrvatska doista postati zemlja za tek 200 obitelji.
